Brže od pregledniku!
78 odnosi: Anja Andersen, Štefan Selmar, Štefan Zagrebec, Brigada, Dan neovisnosti, Erich Eliskases, Ernest Dubac, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Galileo Galilei, Gordana Marta Matunci, Gordana Turić, Graham Hill, Gregorijanski kalendar, Grigor Vitez, Hrvatska, Hrvatski auto i karting savez, Hrvatski motociklistički savez, Irena Sendler, Ivica Bednjanec, Jaromír Jágr, Jens Immanuel Baggesen, Joško Čagalj Jole, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Marijan Oblak, Matija Gubec, Miep Gies, Mihael Sopoćko, Mirza Galib, Oružane snage Republike Hrvatske, Prijestupna godina, Ružica Meglaj Rimac, Sergej Sklevicky, Singapur, Slovenci, Srbija, Starigrad, Susan B. Anthony, 1093., 1152., 1564., 1573., 1578., 1637., 1642., 1669., 1742., 1764., 1797., 1820., 1826., ..., 1869., 1877., 1888., 1906., 1909., 1910., 1911., 1913., 1914., 1916., 1919., 1929., 1934., 1941., 1942., 1943., 1946., 1966., 1969., 1972., 1975., 1985., 1991., 1996., 1997., 2008., 2010., 2011.. Proširite indeks (28 više) »
Anja Andersen
Anja Andersen (Odense, Danska, 15. veljače 1969.) bivša je danska rukometašica.
Novi!!: 15. veljače i Anja Andersen · Vidi više »
Štefan Selmar
Štefan Selmar mađarski: Szelmár István, izvorno Slamar/Szlámár (Grad ili Felsőlendva oko 23. listopada 1820. – Ivanovci ili Ivanócz/Alsószentbenedek 15. veljače 1877.) je bio slovenski rimokatolički svećenik, pisac i prevoditelj u Prekmurju, u Mađarskoj.
Novi!!: 15. veljače i Štefan Selmar · Vidi više »
Štefan Zagrebec
Štefan Zagrebec (znaći Stjepan Zagrepčanin, lat.: P. Stephanus Zagrabiensis), rođen kao Matija Marković (Matthias Markovich) (Zagreb, o. 1669. – Zagreb, 15. veljače 1742.) hrvatski je književnik, kapucinski redovnik i propovjednik, autor kajkavske barokne književnosti.
Novi!!: 15. veljače i Štefan Zagrebec · Vidi više »
Brigada
NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.
Novi!!: 15. veljače i Brigada · Vidi više »
Dan neovisnosti
Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.
Novi!!: 15. veljače i Dan neovisnosti · Vidi više »
Erich Eliskases
Erich Gottlieb Eliskases (Innsbruck, 15. veljače 1913. – Córdoba, 2. veljače 1997.) bio je austrijski, njemački i argentinski šahovski velemajstor te jedan od najboljih igrača 1930-ih godina.
Novi!!: 15. veljače i Erich Eliskases · Vidi više »
Ernest Dubac
Ernest Dubac (Osijek, 15. veljače 1914. – Popovača, 27. veljače 1985.), hrvatski i jugoslavenski nogometni reprezentativac.
Novi!!: 15. veljače i Ernest Dubac · Vidi više »
Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 15. veljače i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: 15. veljače i Galileo Galilei · Vidi više »
Gordana Marta Matunci
Gordana Marta Matunci (Gornji Miklouš, 15. veljače 1943.) - hrvatska etnologinja, prosvjetna i kulturna djelatnica, sakupljačica narodnog blaga Rođena je u Gornjem Mikloušu 15. veljače 1943.
Novi!!: 15. veljače i Gordana Marta Matunci · Vidi više »
Gordana Turić
Gordana Turić (r. Sulić) (Zagreb, 15. veljače 1946.) Tomislav Šovagović: Neopisive drame roditeljskih srca, 9.
Novi!!: 15. veljače i Gordana Turić · Vidi više »
Graham Hill
Norman Graham Hill (Hampstead-London, 15. veljače 1929. – kraj Arkleya, 29. prosinca 1975.), britanski sportski automobilist i vlasnik trkaće momčadi.
Novi!!: 15. veljače i Graham Hill · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 15. veljače i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Grigor Vitez
Grigor Vitez, pravim imenom Grigorije Vitez, (Kosovac kraj Okučana, 15. veljače 1911. – Zagreb, 23. studenoga 1966.), bio je hrvatski pjesnik, dječji pisac i prevoditelj.
Novi!!: 15. veljače i Grigor Vitez · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 15. veljače i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski auto i karting savez
Hrvatski auto i karting savez (HAKS) je krovna hrvatska organizacija za automobilistički i karting šport.
Novi!!: 15. veljače i Hrvatski auto i karting savez · Vidi više »
Hrvatski motociklistički savez
Hrvatski Motociklistički Savez (HMS) je krovna hrvatska organizacija za motociklistički sport.
Novi!!: 15. veljače i Hrvatski motociklistički savez · Vidi više »
Irena Sendler
Irena Stanisława Sendler (polj. Irena Sendlerowa, rođena kao Krzyżanowska; Varšava, 15. veljače 1910. – Varšava, 12. svibnja 2008.) bila je poljska socijalna radnica, organizatorica organizacije za spašavanje Židova (Žegoti) od nacističkog progona i uništenja.
Novi!!: 15. veljače i Irena Sendler · Vidi više »
Ivica Bednjanec
Ivica Bednjanec potpisuje svoj strip na CRŠ-u 2008. u Zagrebu (u pozadini je kadar iz ''Kradljivca bicikla'' iz serijala ''Osmoškolci'') Ivica i Darko Bednjanec na CRŠ-u 2008. u Zagrebu (u pozadini je naslovnica strip-albuma ''Jasna i osmoškolci'') Ivica Bednjanec (Zagreb, 1. lipnja 1934. - Zagreb, 15. veljače 2011.), bio je hrvatski crtač stripa, pjesnik, humorist i scenarist.
Novi!!: 15. veljače i Ivica Bednjanec · Vidi više »
Jaromír Jágr
Jaromír Jágr (Kladno, 15. veljače 1972.), češki hokejaš na ledu.
Novi!!: 15. veljače i Jaromír Jágr · Vidi više »
Jens Immanuel Baggesen
'''Jens Immanuel Baggesen''' Jens Immanuel Baggesen (Korsir, 15. veljače 1764. – Hamburg, 3. listopada 1826.), danski književnik.
Novi!!: 15. veljače i Jens Immanuel Baggesen · Vidi više »
Joško Čagalj Jole
Joško Čagalj (Heilbronn, 15. veljače 1972.), poznatiji pod nadimkom Jole, hrvatski je pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: 15. veljače i Joško Čagalj Jole · Vidi više »
Konrad III., rimsko-njemački kralj
Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: 15. veljače i Konrad III., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Marijan Oblak
Mons.
Novi!!: 15. veljače i Marijan Oblak · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: 15. veljače i Matija Gubec · Vidi više »
Miep Gies
Miep Gies Miep Gies (15. veljače 1909. – 11. siječnja 2010.) je bila jedna od nizozemskih građana koja je skrivala Annu Frank, njenu obitelj i nekoliko obiteljskih prijatelja na tavanu iznad radnje Anninog oca od nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: 15. veljače i Miep Gies · Vidi više »
Mihael Sopoćko
Blaženi Mihael Sopoćko (Nowosady, Bjelorusija, 1. studenog 1888., Białystok, Poljska 15. veljače 1975.) - poljski rimokatolički svećenik, blaženik, profesor pastoralne teologije na Sveučilištu u Vilniusu, najpoznatiji kao ispovjednik sv. Faustine Kowalske.
Novi!!: 15. veljače i Mihael Sopoćko · Vidi više »
Mirza Galib
Mirza Galib (urdu: غاؔلب, hindi: ग़ालिब, rođen kao Mirza Asadulah Baig Kan, Agra, Indija, 27. prosinca 1797. – Delhi, Indija, 15. veljače 1869.) bio je indijski pjesnik na urdu i perzijskom jeziku za vrijeme kasnog Mogulskog Carstva.
Novi!!: 15. veljače i Mirza Galib · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 15. veljače i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 15. veljače i Prijestupna godina · Vidi više »
Ružica Meglaj Rimac
Ružica Meglaj Rimac (Zagreb, 15. veljače 1941. – Zagreb, 11. srpnja 1996.), hrvatska košarkaška reprezentativka.
Novi!!: 15. veljače i Ružica Meglaj Rimac · Vidi više »
Sergej Sklevicky
Sergej Sklevicky (Petrograd, 15. veljače 1916. – Zagreb, 20. siječnja 1996.), inženjer, prof. više škole.
Novi!!: 15. veljače i Sergej Sklevicky · Vidi više »
Singapur
Noćna panorama Singapura Republika Singapur, kraće Singapur, otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake.
Novi!!: 15. veljače i Singapur · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 15. veljače i Slovenci · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 15. veljače i Srbija · Vidi više »
Starigrad
Starigrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 15. veljače i Starigrad · Vidi više »
Susan B. Anthony
Susan Brownell Anthony (Adams, Massachusetts, 15. veljače 1820. — Rochester, New York, 13. ožujka 1906.) - istaknuta američka liderica za građanska i feministička prava.
Novi!!: 15. veljače i Susan B. Anthony · Vidi više »
1093.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1093. · Vidi više »
1152.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1152. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1564. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: 15. veljače i 1573. · Vidi više »
1578.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1578. · Vidi više »
1637.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1637. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1642. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1669. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1742. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1764. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1797. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1820. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1826. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1869. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1877. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1888. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1906. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 15. veljače i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1916. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1929. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 15. veljače i 1934. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 15. veljače i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 15. veljače i 1946. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1966. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1969. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1975. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1985. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 15. veljače i 1997. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 15. veljače i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 15. veljače i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 15. veljače i 2011. · Vidi više »
