Brže od pregledniku!
54 odnosi: Apartheid, Atentat, Azija, Švedska, Švedska socijaldemokratska stranka, Švedski premijer, Dag Hammarskjöld, Esej, Friedrich von Hayek, Imperijalizam, John F. Kennedy, Kolonijalizam, Namibija, New York City, New York, Nizozemska, Ohio, Pan American World Airways, Raoul Wallenberg, Rasizam, Riksdag, Sjedinjene Američke Države, Skandinavija, Socijaldemokracija, Socijalizam, Stockholm, Treći svijet, UDBA, Ujedinjeni narodi, Večernji list, 1. ožujka, 14. listopada, 1927., 1940-ih, 1947., 1948., 1951., 1953., 1955., 1958., 1963., 1965., 1967., 1969., 1976., 1982., 1986., 1987., 1988., 20. stoljeće, 2004., ..., 2007., 21. prosinca, 30. siječnja, 8. listopada. Proširite indeks (4 više) »
Apartheid
Plaža za bijelu rasu Apartheid je naziv za sustav rasne segregacije koji je nakon pobjede burske Nacionalističke stranke na izborima 1948. godine uveden kao službena politika Južnoafričke Republike.
Novi!!: Olof Palme i Apartheid · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Olof Palme i Atentat · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Olof Palme i Azija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Olof Palme i Švedska · Vidi više »
Švedska socijaldemokratska stranka
Švedska socijaldemokratska stranka (švedski jezik: Sveriges socialdemokratiska arbetareparti, skraćeno Socialdemokraterna; doslovno, "Socijaldemokratska radnička stranka Švedske" i "Socijaldemokrati") je jedna od glavnih političkih stranki u Švedskoj.
Novi!!: Olof Palme i Švedska socijaldemokratska stranka · Vidi više »
Švedski premijer
Premijer Švedske (šved. statsminister) je šef vlade Kraljevine Švedske.
Novi!!: Olof Palme i Švedski premijer · Vidi više »
Dag Hammarskjöld
Dag Hammarskjöld (Jönköping, Švedska, 29. srpnja 1905. – Ndola, Zambija, 18. rujna 1961.), švedski političar, ekonomist i publicist, od 1953. do 1961.
Novi!!: Olof Palme i Dag Hammarskjöld · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Olof Palme i Esej · Vidi više »
Friedrich von Hayek
Friedrich August von Hayek (Beč, 8. svibnja 1899. – Freiburg, 23. ožujka 1992.), britanski ekonomist austrijskog porijekla, pristaša klasičnog liberalizma i laissez faira.
Novi!!: Olof Palme i Friedrich von Hayek · Vidi više »
Imperijalizam
Imperijalizam se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.
Novi!!: Olof Palme i Imperijalizam · Vidi više »
John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.
Novi!!: Olof Palme i John F. Kennedy · Vidi više »
Kolonijalizam
Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.
Novi!!: Olof Palme i Kolonijalizam · Vidi više »
Namibija
Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Olof Palme i Namibija · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Olof Palme i New York City, New York · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Olof Palme i Nizozemska · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: Olof Palme i Ohio · Vidi više »
Pan American World Airways
Pan Amov Airbus A310 Pan American World Airways, uobičajeno zvan Pan Am, bila je vodeća međunarodna aviokompanija SADa od 1930-tih do njenog raspada 4. prosinca 1991. godine.
Novi!!: Olof Palme i Pan American World Airways · Vidi više »
Raoul Wallenberg
Raoul Wallenberg Raoul Wallenberg (Lidingö, 4. kolovoza 1912. - ? 17. srpnja 1947.) - švedski humanist, humanitarac, diplomat, arhitekt, poduzetnik.
Novi!!: Olof Palme i Raoul Wallenberg · Vidi više »
Rasizam
Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.
Novi!!: Olof Palme i Rasizam · Vidi više »
Riksdag
Zgrada Riksdaga Unutrašnjost parlamenta Riksdag (službeni švedski naziv: Riksdagen or Sveriges riksdag) je nacionalna zakonodavna skupština i vrhovno tijelo za donošenje odluka u Kraljevini Švedskoj.
Novi!!: Olof Palme i Riksdag · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Olof Palme i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Olof Palme i Skandinavija · Vidi više »
Socijaldemokracija
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.
Novi!!: Olof Palme i Socijaldemokracija · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Olof Palme i Socijalizam · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Olof Palme i Stockholm · Vidi više »
Treći svijet
Razlike u razvitku privrede, izvor:svjetska banka Treći svijet (engl. Third World) je pojam koji je (iz francuskog tiers-monde) skovao francuski demograf Alfred Sauvy.
Novi!!: Olof Palme i Treći svijet · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Olof Palme i UDBA · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Olof Palme i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Olof Palme i Večernji list · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Olof Palme i 1. ožujka · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Olof Palme i 14. listopada · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Olof Palme i 1927. · Vidi više »
1940-ih
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1940-ih · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1955. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1958. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Olof Palme i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1969. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1976. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 1988. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Olof Palme i 20. stoljeće · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Olof Palme i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Olof Palme i 2007. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Olof Palme i 21. prosinca · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Olof Palme i 30. siječnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Olof Palme i 8. listopada · Vidi više »
