Brže od pregledniku!
49 odnosi: Aleksa Benigar, Alojzije Stepinac, Široki Brijeg, Bogoslovlje, Crkva Svetog Križa u Zagrebu, Crkveno pravo, Dikasterij za kauze svetaca, Doktor, Egzorcist (razdvojba), Egzorcizam, Franjevci, Franjo Kuharić, Gabriele Amorth, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski katolički radio, Italija, Ivan Devčić (biskup), Josip Bozanić, Kardinal, Karizmatski pokret, Katoličanstvo, Komunizam, Naslov, Papa, Papinsko sveučilište svetoga Antuna, Pavao VI., Pokret krunice za obraćenje i mir, Radio Marija, Rijeka, Rim, Sakrament ženidbe, Salerno, Siget (Zagreb), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Student, Svećenik, Talijanski jezik, Trsat, Turčinovići, Varaždin, Zagreb, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka nadbiskupija, 1942., 2. listopada, 2023., 28. veljače.
Aleksa Benigar
Aleksa Benigar (* Zagreb, 28. siječnja 1893. – Rim, 1. studenog 1988.) - katolički svećenik slovenskog podrijetla, Hrvat i Zagrepčanin po rođenju, franjevac, misionar u Kini, profesor teologije, pisac, napisao je biografiju bl. Alojzija Stepinca na 939 stranice.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Aleksa Benigar · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Široki Brijeg · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Bogoslovlje · Vidi više »
Crkva Svetog Križa u Zagrebu
Crkva Svetog Križa, Siget je prva novija crkva u Novom Zagrebu u naselju Siget, izgrađena od 1971. do 1982. Uz crkvu je podignut samostan neto površine 800 m2 i zvonik visok 33 m.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Crkva Svetog Križa u Zagrebu · Vidi više »
Crkveno pravo
Crkveno pravo je pravo kršćanskih Crkava.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Crkveno pravo · Vidi više »
Dikasterij za kauze svetaca
Dikasterij za kauze svetaca (tal. Dicastero delle Cause dei Santi) dio je Rimske kurije koji se bavi se, prema propisanom postupku, svime što se tiče kauza za proglašenje blaženim i svetim.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Dikasterij za kauze svetaca · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Doktor · Vidi više »
Egzorcist (razdvojba)
*Egzorcizam.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Egzorcist (razdvojba) · Vidi više »
Egzorcizam
Egzorcizam Egzorcizam (grčki exorkizein zaklinjati ili otklinjati, latinski exorcizare, zaklinjati) je religijski postupak istjerivanja zloduha iz opsjednute osobe.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Egzorcizam · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Franjevci · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Franjo Kuharić · Vidi više »
Gabriele Amorth
Gabriele Amorth (Modena, 1. svibnja 1925. – Rim, 16. rujna 2016.), talijanski katolički svećenik, egzorcist i pisac više djela o kršćanstvu i egzorcizmu.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Gabriele Amorth · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski katolički radio
Hrvatski katolički radio (HKR) je hrvatska neprofitna radijska postaja s državnom koncesijom, dio Hrvatske katoličke mreže.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Hrvatski katolički radio · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Italija · Vidi više »
Ivan Devčić (biskup)
Msgr.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Ivan Devčić (biskup) · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Josip Bozanić · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Kardinal · Vidi više »
Karizmatski pokret
Karizmatski susret duhovne obnove Karizmatski pokret je međudenominacijski kršćanski pokret obnove.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Karizmatski pokret · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Katoličanstvo · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Komunizam · Vidi više »
Naslov
Naslov ili titula je počasni obiteljski ili pak nasljednji naslov koji pripada određenom položaju u društvenoj hijerarhiji (npr. grof, predsjednik, general), odnosno stečeni naslov koji pripada određenom stupnju izobrazbe (inženjer, akademik, docent, doktor).
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Naslov · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Papa · Vidi više »
Papinsko sveučilište svetoga Antuna
Papinsko sveučilište svetoga Antuna ili Antonianum (latinski: Pontificia Universitas Antonianum) je franjevačko papinsko sveučilište u Rimu.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Papinsko sveučilište svetoga Antuna · Vidi više »
Pavao VI.
Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Pavao VI. · Vidi više »
Pokret krunice za obraćenje i mir
Pokret krunice za obraćenje i mir je katolički pokret.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Pokret krunice za obraćenje i mir · Vidi više »
Radio Marija
Radio Marija je misionarska radijska postaja.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Radio Marija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Rim · Vidi više »
Sakrament ženidbe
Vjenčanje Sakrament ženidbe je sakrament u mnogim kršćanskim zajednicama.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Sakrament ženidbe · Vidi više »
Salerno
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Salerno · Vidi više »
Siget (Zagreb)
Šest stambenih nebodera, sjever Sigeta. Stambeni neboderi uz Aleju pomoraca, slikani s Brodograditeljske aleje Osnovna škola Većeslav Holjevac. Siget je zagrabački kvart i mjesni odbor na zapadnom dijelu Novog Zagreba.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Siget (Zagreb) · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Student
Studenti na sveučilištu u Helsinkiju. Student je polaznik fakulteta ili visoke škole.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Student · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Svećenik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Talijanski jezik · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Trsat · Vidi više »
Turčinovići
Turčinovići su naseljeno mjesto u gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Turčinovići · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Varaždin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i 1942. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i 2. listopada · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i 2023. · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Smiljan Dragan Kožul i 28. veljače · Vidi više »
