Brže od pregledniku!
54 odnosi: Afel, Aleksej Troicki, Alojz Dravec, Aron Nimcovič, Benedetto Croce, Berlin, Charles Jules Henri Nicolle, Francuska, Franjo Josip I., Franjo Rački, Habsburška Monarhija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski sabor, Italija, Josip Juraj Strossmayer, Klanjateljice Krvi Kristove, Laurent-Pierre de Jussieu, Leopold Mandić, Mađarska, Marija De Mattias, Njemačka, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za književnost, Otto von Bismarck, Pluton, Romain Rolland, Sinagoga, Slovenci, Tošo Lesić, Viška bitka 1866., Vis, 12. siječnja, 12. svibnja, 14. ožujka, 1792., 1805., 1915., 1935., 1936., 1942., 1944., 1949., 1952., 20. kolovoza, 20. srpnja, 21. rujna, 23. veljače, 25. veljače, 29. siječnja, 29. studenoga, ..., 4. ožujka, 5. lipnja, 5. rujna, 7. studenoga. Proširite indeks (4 više) »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: 1866. i Afel · Vidi više »
Aleksej Troicki
Aleksej Aleksejevič Troicki (14. ožujka 1866. – kolovoz 1942.) bio je ruski šahovski teoretičar.
Novi!!: 1866. i Aleksej Troicki · Vidi više »
Alojz Dravec
Alojz Dravec (mađ.: Drávecz Alajos) (Slovenska ves, 29. studenog, 1866. – Lipník nad Bečovu, 28. kolovoza, 1915.) je slovenski pisac i etnolog u Mađarskoj.
Novi!!: 1866. i Alojz Dravec · Vidi više »
Aron Nimcovič
Aron Nimcovič ili Aron Nimzowitsch (latvijski: Ārons Nimcovičs, ruski: Аро́н Иса́евич Нимцо́вич) (Riga, 7. studenog 1886. – Kopenhagen, 16. ožujka 1935.) bio je latvijski šahist i šahovski teoretičar, poznat po svojem hipermodernom načinu igranja.
Novi!!: 1866. i Aron Nimcovič · Vidi više »
Benedetto Croce
Benedetto Croce Benedetto Croce (Pescasserola, 25. veljače 1866. – Napulj, 22. veljače 1952.), talijanski filozof, političar, povjesničar umjetnosti i literarni kritičar Bio je ministar prosvjete i predsjednik Liberalne partije Italije.
Novi!!: 1866. i Benedetto Croce · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: 1866. i Berlin · Vidi više »
Charles Jules Henri Nicolle
Charles Jules Henri Nicolle Dr.
Novi!!: 1866. i Charles Jules Henri Nicolle · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 1866. i Francuska · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: 1866. i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: 1866. i Franjo Rački · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: 1866. i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: 1866. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 1866. i Hrvatski sabor · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 1866. i Italija · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: 1866. i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Klanjateljice Krvi Kristove
Družba Klanjateljica Krvi Kristove (lat. Sorores Adoratrices Pretiossimi Sanguinis, oznaka A.S.C.) ženski je katolički crkveni red koji je osnovala sv.
Novi!!: 1866. i Klanjateljice Krvi Kristove · Vidi više »
Laurent-Pierre de Jussieu
Laurent Pierre De Jussieu (Villeurbanne, 7. veljače 1792. – Passy, 23. veljače 1866.) bio je francuski pisac, geolog i pedagog.
Novi!!: 1866. i Laurent-Pierre de Jussieu · Vidi više »
Leopold Mandić
Leopold Bogdan Mandić OFMCap (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. – Padova, 30. srpnja 1942.) bio je hrvatski katolički svećenik, kapucin i poznati ispovjednik.
Novi!!: 1866. i Leopold Mandić · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 1866. i Mađarska · Vidi više »
Marija De Mattias
Marija De Mattias, rođena kao Maria Matilda De Mattias (Vallecorsa, 4. veljače 1805. – Rim, 20. kolovoza 1866.), talijanska katolička redovnica, osnivačica redovničke družbe Klanjateljica Krvi Kristove i svetica.
Novi!!: 1866. i Marija De Mattias · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 1866. i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: 1866. i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 1866. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: 1866. i Otto von Bismarck · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: 1866. i Pluton · Vidi više »
Romain Rolland
Romain Rolland (Clamecy, 29. siječnja 1866. – Vezelay, 30. prosinca 1944.), francuski romanopisac, dramatičar i muzikolog.
Novi!!: 1866. i Romain Rolland · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: 1866. i Sinagoga · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 1866. i Slovenci · Vidi više »
Tošo Lesić
Tošo Lesić (Zagreb, 12. siječnja 1866. – Zagreb, 28. srpnja 1949.) je bio hrvatski glumac.
Novi!!: 1866. i Tošo Lesić · Vidi više »
Viška bitka 1866.
Pomorska bitka kod Visa zbila se 20. srpnja 1866. godine u Jadranskom moru, u blizini otoka Visa (u Viškom kanalu).
Novi!!: 1866. i Viška bitka 1866. · Vidi više »
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Novi!!: 1866. i Vis · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: 1866. i 12. siječnja · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: 1866. i 12. svibnja · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: 1866. i 14. ožujka · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1792. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1805. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1915. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1936. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 1866. i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1944. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 1866. i 1952. · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: 1866. i 20. kolovoza · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: 1866. i 20. srpnja · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: 1866. i 21. rujna · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: 1866. i 23. veljače · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: 1866. i 25. veljače · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: 1866. i 29. siječnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: 1866. i 29. studenoga · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: 1866. i 4. ožujka · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: 1866. i 5. lipnja · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: 1866. i 5. rujna · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: 1866. i 7. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1866.
