Brže od pregledniku!
73 odnosi: Abaz II. Hilmi, Aleksandar Kolčak, Arnold Schönberg, August Krogh, Šišmiš (opereta), Beč, Carl Bosch, Danska, Fran Kurelac, Franjo Dugan stariji, Guglielmo Marconi, Herbert Hoover, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivša Lebović, Jožef Klekl (političar), Johann Strauss mlađi, Joseph Erlanger, Josip Bach, Karl Kraus, Ljerka Šram, Matica hrvatska, Max Scheler, Max Schultze, Millard Fillmore, Nikolaj Rerih, Nobelova nagrada, Opereta, Praizvedba, Prekmurje, William Somerset Maugham, Winston Churchill, 10. kolovoza, 11. rujna, 13. listopada, 13. rujna, 14. srpnja, 15. studenoga, 15. veljače, 16. siječnja, 16. studenoga, 18. lipnja, 18. travnja, 1800., 1811., 1825., 19. siječnja, 1913., 1920., 1928., 1935., ..., 1936., 1937., 1938., 1940., 1944., 1947., 1948., 1949., 1951., 1964., 1965., 22. kolovoza, 25. ožujka, 25. siječnja, 25. travnja, 27. kolovoza, 28. travnja, 29. studenoga, 30. studenoga, 5. siječnja, 5. travnja, 8. ožujka, 9. listopada. Proširite indeks (23 više) »
Abaz II. Hilmi
Abaz II. Hilmi Abaz II.
Novi!!: 1874. i Abaz II. Hilmi · Vidi više »
Aleksandar Kolčak
Aleksandar Vasiljevič Kolčak (Sankt-Peterburg, 16. studenog 1874. – Irkutsk, 7. veljače 1920.) - ruski istraživač, admiral, i državnik.
Novi!!: 1874. i Aleksandar Kolčak · Vidi više »
Arnold Schönberg
Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.
Novi!!: 1874. i Arnold Schönberg · Vidi više »
August Krogh
August Krogh Schack August Steenberg Krogh (Grenaa, 15. studenog 1874. – Kopenhagen, 13. rujna 1949.), danski profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu na odjelu zoofiziologije od 1916.
Novi!!: 1874. i August Krogh · Vidi više »
Šišmiš (opereta)
Šišmiš (njem. Die Fledermaus) je hvaljena opereta Johanna Straussa mlađeg.
Novi!!: 1874. i Šišmiš (opereta) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: 1874. i Beč · Vidi više »
Carl Bosch
Carl Bosch (Köln, 27. kolovoza 1874. – Heidelberg, 26. travnja 1940. bio je njemački kemičar i inženjer. Godine 1931. primio je Nobelovu nagradu za kemiju zajedno s Friedrichom Bergiusom za uvođenje upotrebe visokog tlaka u kemiji. Studirao je na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i Sveučilištu u Leipzigu od 1892. do 1898. godine, kada je postigao doktorat iz područja organske kemije. Godine 1899. počeo je raditi za BASF. U godinama od 1908. do 1913. razvijao je i usavršavao, zajedno s Fritzom Haberom - Haber-Boschov postupak umjetne nitrogenske fikascije kojim se u kemijskoj industriji dobiva amonijak, patentiran 1910. godine. Nakon Prvog svjetskog rata proučavao je sintetički benzin i sintezu metanola upotrebom visokih tlakova. Godine 1925. Bosch je bio jedan od osnivača IG Farbena, jedne od tada najvećih tvrtki iz područja kemije, koja je postala glavni financijer Adolfa Hitlera i nacističkog režima, a koja je zbog monopola imala ogromne prihode. Od 1935. bio je predsjednik upravnog odbora. IG Farben je nakon propasti nacista raspušten i od njega je nastalo mnogo velikih njemačkih tvrtki: AGFA, BASF, Bayer te francuski Sanofi. Carl Bosch uzalud je pokušao braniti i podržavati svoje kolege Židove, posebno Fritza Habera, koji je izgubio akademske titule te bio protjeran 1933. godine. Zbog depresije političkim stanjem i usponom nacista te alkoholizma, Carl Bosch je 1939. godine pokušao samoubojstvo. Umro je godinu kasnije prirodnom smrću. Također je bio amaterski astronom, a asteroid 7414 Bosch imenovan je u njegovu čast.
Novi!!: 1874. i Carl Bosch · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 1874. i Danska · Vidi više »
Fran Kurelac
Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.
Novi!!: 1874. i Fran Kurelac · Vidi više »
Franjo Dugan stariji
Franjo Dugan stariji (Krapinica, 11. rujna 1874. – Zagreb, 12. prosinca 1948.), hrvatski skladatelj, orguljaš, glazbeni pisac i akademik.
Novi!!: 1874. i Franjo Dugan stariji · Vidi više »
Guglielmo Marconi
Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. – Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar.
Novi!!: 1874. i Guglielmo Marconi · Vidi više »
Herbert Hoover
Herbert Clark Hoover (10. kolovoza 1874. – 20. listopada 1964.) je bio američki rudarski inženjer, humanitarni aktivist i političar, najpoznatiji po tome što je bio 31.
Novi!!: 1874. i Herbert Hoover · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: 1874. i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Ivša Lebović
Grob Ivše Lebovića na groblju sv. Andrije u Bjelovaru. Ivša Lebović (Vrpolje, 25. ožujka 1874. – Bjelovar, 6. studenog 1936.), hrvatski političar i odvjetnik.
Novi!!: 1874. i Ivša Lebović · Vidi više »
Jožef Klekl (političar)
Jožef Klekl st. Klekl na Krajni, radi u polju. Mali prekomurski molitvenik ''Skrovnost Marijina.'' Pisao je Jožef Klekl. Kleklove Novine, 25. svibnja 1925. Jožef Klekl (Jožef Klekl starejši, mađarski Klekl József) (Krajna, 13. listopada 1874. – Murska Sobota, 30. svibnja 1948.) slovenski (prekomurski) je političar, rimokatolički svećenik, pisac, narodni buditelj.
Novi!!: 1874. i Jožef Klekl (političar) · Vidi više »
Johann Strauss mlađi
Johann Strauß (Beč, 25. listopada 1825. – 3. lipnja 1899.), austrijski skladatelj.
Novi!!: 1874. i Johann Strauss mlađi · Vidi više »
Joseph Erlanger
Joseph Erlanger Joseph Erlanger (San Francisco, 5. siječnja, 1874. – 5. prosinca, 1965.) bio je američki fiziolog, koji je 1944.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće različitih vrsta živčanih vlakana, zajedno s američkim fiziologom Herbert Spencer Gasserom.
Novi!!: 1874. i Joseph Erlanger · Vidi više »
Josip Bach
Josip Bach (Gospić, 15. veljače 1874. - Zagreb, 6. srpnja 1935.), hrvatski glumac i redatelj Završio je Miletićevu Hrvatsku dramatsku školu i 1898. angažiran kao glumac u HNK.
Novi!!: 1874. i Josip Bach · Vidi više »
Karl Kraus
Karl Kraus 1937. Karl Kraus Karl Kraus (Jičin, Češka, 28. travnja 1874. – Beč, 12. lipnja 1936.), austrijski prozaist, publicist i dramatik židovskog podrijetla.
Novi!!: 1874. i Karl Kraus · Vidi više »
Ljerka Šram
Ljerka Šram (Zagreb, 19. siječnja 1874. – Zagreb, 26. studenog 1913.), hrvatska glumica legendarne ljepote, a svojevremeno je važila za jednu od najljepših zagrebačkih glumica uopće.
Novi!!: 1874. i Ljerka Šram · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: 1874. i Matica hrvatska · Vidi više »
Max Scheler
Max Scheler Max Scheler (München, 22. kolovoza 1874. – Frankfurt na Majni, 19. svibnja 1928.), njemački filozof Bio je profesor u Kölnu i Frankfurtu.
Novi!!: 1874. i Max Scheler · Vidi više »
Max Schultze
Max Johann Sigismund Schultze Max Johann Sigismund Schultze (Freiburg, 25. ožujka 1825. – Bonn, 16. siječnja 1874.), njemački mikroskopski anatom i zoolog.
Novi!!: 1874. i Max Schultze · Vidi više »
Millard Fillmore
Millard Fillmore (Summerhill, 7. siječnja 1800. – Buffalo, 8. ožujka 1874.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 13. predsjednik SAD-a.
Novi!!: 1874. i Millard Fillmore · Vidi više »
Nikolaj Rerih
Nikolaj Konstantinovič Rerih (rus. Николай Константинович Рерих; Sankt Peterburg, 9. listopada 1874. – Naggar, Indija, 13. prosinca 1947.) – ruski slikar, filozof, znanstvenik, pisac Rođen je u Sankt Peterburgu od majke Ruskinje i oca baltičkog Nijemca.
Novi!!: 1874. i Nikolaj Rerih · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: 1874. i Nobelova nagrada · Vidi više »
Opereta
Opereta (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja.
Novi!!: 1874. i Opereta · Vidi više »
Praizvedba
Praizvedba je čin kada se djelo prvi put predstavlja javnosti.
Novi!!: 1874. i Praizvedba · Vidi više »
Prekmurje
Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.
Novi!!: 1874. i Prekmurje · Vidi više »
William Somerset Maugham
'''William Somerset Maugham''' (1934.) William Somerset Maugham (Pariz, 25. siječnja 1874. – Nica, 16. prosinca 1965.), engleski pripovjedač i dramatičar.
Novi!!: 1874. i William Somerset Maugham · Vidi više »
Winston Churchill
Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951. do 1955. Osim dvije godine između 1922.
Novi!!: 1874. i Winston Churchill · Vidi više »
10. kolovoza
10.
Novi!!: 1874. i 10. kolovoza · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: 1874. i 11. rujna · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: 1874. i 13. listopada · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: 1874. i 13. rujna · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: 1874. i 14. srpnja · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: 1874. i 15. studenoga · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: 1874. i 15. veljače · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: 1874. i 16. siječnja · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: 1874. i 16. studenoga · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: 1874. i 18. lipnja · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: 1874. i 18. travnja · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1800. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1811. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1825. · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: 1874. i 19. siječnja · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1913. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1920. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 1874. i 1928. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 1874. i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1951. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 1874. i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 1874. i 1965. · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: 1874. i 22. kolovoza · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: 1874. i 25. ožujka · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: 1874. i 25. siječnja · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: 1874. i 25. travnja · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: 1874. i 27. kolovoza · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: 1874. i 28. travnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: 1874. i 29. studenoga · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: 1874. i 30. studenoga · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: 1874. i 5. siječnja · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: 1874. i 5. travnja · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: 1874. i 8. ožujka · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: 1874. i 9. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1874.
