Sličnosti između 19. studenoga i Hladni rat
19. studenoga i Hladni rat imaju 38 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afganistan, Anvar el-Sadat, Egipat, Francuska, Island, Izrael, Menahem Begin, Mihail Gorbačov, Portugal, Ronald Reagan, Ruholah Homeini, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, 1917., 1933., 1946., 1953., 1955., 1956., 1957., 1961., 1962., 1965., 1966., 1969., 1975., 1976., 1977., ..., 1978., 1979., 1980., 1983., 1984., 1985., 1990., 1991.. Proširite indeks (8 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
19. studenoga i Afganistan · Afganistan i Hladni rat ·
Anvar el-Sadat
Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.
19. studenoga i Anvar el-Sadat · Anvar el-Sadat i Hladni rat ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
19. studenoga i Egipat · Egipat i Hladni rat ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
19. studenoga i Francuska · Francuska i Hladni rat ·
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
19. studenoga i Island · Hladni rat i Island ·
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
19. studenoga i Izrael · Hladni rat i Izrael ·
Menahem Begin
Menahem Wolfovich Begin (hebrejski מנחם בגין, Brest-Litovsk, 16. kolovoza 1913. – Tel Aviv, 9. ožujka 1992.) je bio vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. godine.
19. studenoga i Menahem Begin · Hladni rat i Menahem Begin ·
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
19. studenoga i Mihail Gorbačov · Hladni rat i Mihail Gorbačov ·
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
19. studenoga i Portugal · Hladni rat i Portugal ·
Ronald Reagan
Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.
19. studenoga i Ronald Reagan · Hladni rat i Ronald Reagan ·
Ruholah Homeini
Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.
19. studenoga i Ruholah Homeini · Hladni rat i Ruholah Homeini ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
19. studenoga i Sjedinjene Američke Države · Hladni rat i Sjedinjene Američke Države ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
19. studenoga i Sovjetski Savez · Hladni rat i Sovjetski Savez ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
19. studenoga i Ujedinjeni narodi · Hladni rat i Ujedinjeni narodi ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
19. studenoga i Ukrajina · Hladni rat i Ukrajina ·
1917.
Bez opisa.
19. studenoga i 1917. · 1917. i Hladni rat ·
1933.
Bez opisa.
19. studenoga i 1933. · 1933. i Hladni rat ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
19. studenoga i 1946. · 1946. i Hladni rat ·
1953.
Bez opisa.
19. studenoga i 1953. · 1953. i Hladni rat ·
1955.
Bez opisa.
19. studenoga i 1955. · 1955. i Hladni rat ·
1956.
Bez opisa.
19. studenoga i 1956. · 1956. i Hladni rat ·
1957.
Bez opisa.
19. studenoga i 1957. · 1957. i Hladni rat ·
1961.
Bez opisa.
19. studenoga i 1961. · 1961. i Hladni rat ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
19. studenoga i 1962. · 1962. i Hladni rat ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
19. studenoga i 1965. · 1965. i Hladni rat ·
1966.
Bez opisa.
19. studenoga i 1966. · 1966. i Hladni rat ·
1969.
Bez opisa.
19. studenoga i 1969. · 1969. i Hladni rat ·
1975.
Bez opisa.
19. studenoga i 1975. · 1975. i Hladni rat ·
1976.
Bez opisa.
19. studenoga i 1976. · 1976. i Hladni rat ·
1977.
Bez opisa.
19. studenoga i 1977. · 1977. i Hladni rat ·
1978.
Bez opisa.
19. studenoga i 1978. · 1978. i Hladni rat ·
1979.
Bez opisa.
19. studenoga i 1979. · 1979. i Hladni rat ·
1980.
Bez opisa.
19. studenoga i 1980. · 1980. i Hladni rat ·
1983.
Bez opisa.
19. studenoga i 1983. · 1983. i Hladni rat ·
1984.
Bez opisa.
19. studenoga i 1984. · 1984. i Hladni rat ·
1985.
Bez opisa.
19. studenoga i 1985. · 1985. i Hladni rat ·
1990.
Bez opisa.
19. studenoga i 1990. · 1990. i Hladni rat ·
1991.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 19. studenoga i Hladni rat imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 19. studenoga i Hladni rat
Usporedba između 19. studenoga i Hladni rat
19. studenoga ima 153 odnose, a Hladni rat ima 440. Kao što im je zajedničko 38, Jaccard indeks 6.41% = 38 / (153 + 440).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 19. studenoga i Hladni rat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: