Brže od pregledniku!
161 odnosi: A.S. Roma, Albrecht Kossel, Allen Newell, Antônio Carlos Jobim, Ante Babaja, Arthur Holly Compton, Štefan Geošić, Benedikt XVI., Bernard Vukas, Borisav Stanković, Charles Thomson Rees Wilson, Dušan Vukotić, Eartha Kitt, Emil Seršić, Emmanuelle Riva, Estelle Parsons, Ferdo Kovačević, Frano Čale, Gajo Bulat (prevoditelj), Gajo Petrović, Günter Grass, George C. Scott, Gradišće, Hans-Dietrich Genscher, Harry Belafonte, Heinrich Otto Wieland, Henri Bergson, Hrvatska, Isadora Duncan, Ivan Focht, Izidor Kršnjavi, Janet Leigh, Josip Klima, Juliette Gréco, Julius Wagner-Jauregg, Kazimir Katalinić, Kraljevina Jugoslavija, Ladislao Kubala, Lea Deutsch, Leontyne Price, Lida Braniš, Marijan Valković, Marvin Minsky, Mato Damjanović, Mato Ergović, Mihail Uljanov, Mildred Fay Jefferson, Milena Mrazović, National Catholic Register, Nikša Njirić, ..., Njemačka, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Nogomet, Palma Katalinić, Patti Page, Pero Gotovac, Pero Pirker, Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj, Ram Narayan, Ranko Filjak, Rimski brojevi, Roger Moore, Serge Baudo, Srbija, Stjepan Bojničić, Umjetna inteligencija, Vjekoslav Heinzel, Vjera Žagar Nardelli, Vladimir Rem, Zagrebački derbi, Zvonimir Golob, Zvonimir Magdić, 1. ožujka, 1. rujna, 1. svibnja, 10. lipnja, 10. veljače, 11. siječnja, 12. ožujka, 12. prosinca, 12. veljače, 13. travnja, 14. lipnja, 14. listopada, 14. rujna, 16. listopada, 16. srpnja, 16. travnja, 17. kolovoza, 17. siječnja, 17. srpnja, 18. listopada, 18. siječnja, 1845., 1853., 1863., 1867., 1870., 1876., 1878., 1884., 19. ožujka, 19. veljače, 1943., 1972., 1983., 1992., 1993., 1994., 1997., 1998., 1999., 2. tisućljeće, 20. siječnja, 20. stoljeće, 20. studenoga, 2000., 2002., 2004., 2007., 2008., 2010., 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2018., 2022., 21. ožujka, 22. lipnja, 22. listopada, 23. ožujka, 24. veljače, 25. prosinca, 25. siječnja, 26. studenoga, 27. veljače, 3. listopada, 3. ožujka, 3. veljače, 4. listopada, 4. ožujka, 4. prosinca, 5. srpnja, 6. lipnja, 6. listopada, 6. siječnja, 6. travnja, 7. lipnja, 7. veljače, 8. prosinca, 8. srpnja, 8. studenoga, 9. kolovoza. Proširite indeks (111 više) »
A.S. Roma
AS Roma je talijanski nogometni klub iz Rima.
Novi!!: 1927. i A.S. Roma · Vidi više »
Albrecht Kossel
Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.
Novi!!: 1927. i Albrecht Kossel · Vidi više »
Allen Newell
Allen Newell (San Francisco, 19. ožujka 1927. — Pittsburgh, 19. srpnja 1992.) je bio američki znanstvenik, jedan od osnivača područja umjetne inteligencije.
Novi!!: 1927. i Allen Newell · Vidi više »
Antônio Carlos Jobim
Antônio Carlos Jobim 1965, godine. Antônio Carlos Brasileiro de Almeida Jobim (Rio de Janeiro, 25. siječnja 1927. – New York City, 8. prosinca 1994.), poznat i kao Tom Jobim (portugalski izgovor), bio je brazilski skladatelj, pijanist, tekstopisac, aranžer i pjevač.
Novi!!: 1927. i Antônio Carlos Jobim · Vidi više »
Ante Babaja
Ante Babaja (Imotski, 6. listopada 1927. – Zagreb, 14. siječnja 2010.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: 1927. i Ante Babaja · Vidi više »
Arthur Holly Compton
Arthur Holly Compton (Wooster, Ohio, 10. rujna 1892. – Berkely, Kalifornija, 15. ožujka 1962.), američki fizičar.
Novi!!: 1927. i Arthur Holly Compton · Vidi više »
Štefan Geošić
Štefan Geošić 2017. godine. Štefan Geošić (mađ.: Geosits István; Petrovo Selo, 17. kolovoza, 1927. – Klimpuh, 20. lipnja, 2022.) gradišćansko-hrvatski pisac, prevoditelj i rimokatolički svećenik.
Novi!!: 1927. i Štefan Geošić · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: 1927. i Benedikt XVI. · Vidi više »
Bernard Vukas
Bernard "Bajdo" Vukas (Zagreb, 1. svibnja 1927. – Zagreb, 4. travnja 1983.), bio je hrvatski nogometaš.
Novi!!: 1927. i Bernard Vukas · Vidi više »
Borisav Stanković
Borisav "Bora" Stanković (Vranje, 31. ožujka 1876. – Beograd, 22. listopada 1927.), srpski je književnik, najznačajniji srpski romanopisac na prijelazu iz 19.
Novi!!: 1927. i Borisav Stanković · Vidi više »
Charles Thomson Rees Wilson
klip. Charles Thomson Rees Wilson (Glencorse, 14. veljače 1869. - Carlops, 15. studenog 1959.), britanski fizičar i meteorolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. za izum Wilsonove komore.
Novi!!: 1927. i Charles Thomson Rees Wilson · Vidi više »
Dušan Vukotić
Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist.
Novi!!: 1927. i Dušan Vukotić · Vidi više »
Eartha Kitt
Eartha Mae Kitt (17. siječnja 1927. –, 25. prosinca 2008.), američka glumica, pjevačica i zvijezda kabareta.
Novi!!: 1927. i Eartha Kitt · Vidi više »
Emil Seršić
Emil Seršić (Baška, 12. prosinca 1927. – Zagreb, 11. veljače 2011.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: 1927. i Emil Seršić · Vidi više »
Emmanuelle Riva
Emmenuelle Riva (24. veljače 1927., Cheniménil – 27. siječnja 2017., Pariz), rodnim imenom Paulette Germaine Riva, je bila francuska glumica.
Novi!!: 1927. i Emmanuelle Riva · Vidi više »
Estelle Parsons
Estelle Margaret Parsons (20. studenog 1927.) je američka filmska, kazališna i televizijska glumica, oskarovka.
Novi!!: 1927. i Estelle Parsons · Vidi više »
Ferdo Kovačević
mini Ferdo Kovačević (Zagreb, 10. travnja 1870. – Zagreb, 1. rujna 1927.), hrvatski slikar.
Novi!!: 1927. i Ferdo Kovačević · Vidi više »
Frano Čale
Frano Čale (Trebinje, 8. srpnja 1927. – Zagreb, 24. kolovoza 1993.), hrvatski književni povjesničar, esejist, teatrolog i prevoditelj.
Novi!!: 1927. i Frano Čale · Vidi više »
Gajo Bulat (prevoditelj)
Gajetan Gajo Bulat (Zadar, 8. lipnja 1867. Split, 21. ožujka 1927.) je bio hrvatski prevoditelj, političar i trgovinski dužnosnik.
Novi!!: 1927. i Gajo Bulat (prevoditelj) · Vidi više »
Gajo Petrović
Gajo Petrović (Karlovac, 12. ožujka 1927. – Zagreb, 13. lipnja 1993.), hrvatski filozof srpskog podrijetla, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: 1927. i Gajo Petrović · Vidi više »
Günter Grass
Günter Wilhelm Grass (Gdanjsk, Poljska, 16. listopada 1927. – Lübeck, 13. travnja 2015.), kašupsko-njemački književnik, kipar, slikar, grafički dizajner.
Novi!!: 1927. i Günter Grass · Vidi više »
George C. Scott
George Campbell Scott (Wise, Virginia, 18. listopada 1927. – Westlake Village, Kalifornija, 22. rujna 1999.), američki kazališni i filmski glumac, redatelj i producent.
Novi!!: 1927. i George C. Scott · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: 1927. i Gradišće · Vidi više »
Hans-Dietrich Genscher
Hans-Dietrich Genscher (Reideburg, danas Halle (Saale), 21. ožujka 1927. – Pech (Wachtberg), 31. ožujka 2016.) bio je njemački političar.
Novi!!: 1927. i Hans-Dietrich Genscher · Vidi više »
Harry Belafonte
Harry Belafonte (New York City, 1. ožujka 1927. – New York City, 25. travnja 2023.) bio je američki pjevač i glumac.
Novi!!: 1927. i Harry Belafonte · Vidi više »
Heinrich Otto Wieland
Heinrich Otto Wieland (Pforzheim, 4. lipnja 1877. – Starnberg, 5. kolovoza 1957.) - njemački kemičar.
Novi!!: 1927. i Heinrich Otto Wieland · Vidi više »
Henri Bergson
Henri Bergson (Pariz, 18. listopada 1859. – Pariz, 4. siječnja 1941.), francuski filozof Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću.
Novi!!: 1927. i Henri Bergson · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1927. i Hrvatska · Vidi više »
Isadora Duncan
Isadora Duncan (San Francisco, 26. svibnja 1877. – Nica, 14. rujna 1927.), američka plesačica.
Novi!!: 1927. i Isadora Duncan · Vidi više »
Ivan Focht
Ivan Focht (Sarajevo, 7. lipnja 1927. – Zagreb, 20. listopada 1992.), hrvatski i bosanskohercegovački filozof i mikolog.
Novi!!: 1927. i Ivan Focht · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: 1927. i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Janet Leigh
Janet Leigh (6. lipnja 1927. – 3. listopada 2004.) je bila američka glumica.
Novi!!: 1927. i Janet Leigh · Vidi više »
Josip Klima
Josip Klima (Varaždin, 3. ožujka 1927. – Zagreb, 7. lipnja 2012.), hrvatski violinist i glazbeni pedagog.
Novi!!: 1927. i Josip Klima · Vidi više »
Juliette Gréco
Juliette Gréco (Montpellier, 7. veljače 1927. – Pariz, 23. rujna 2020.) francuska šansonijerka i glumica.
Novi!!: 1927. i Juliette Gréco · Vidi više »
Julius Wagner-Jauregg
Julius Wagner Ritter von Jauregg (Wels, 7. ožujka 1857. – Beč, 27. rujna 1940.), austrijski liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu.
Novi!!: 1927. i Julius Wagner-Jauregg · Vidi više »
Kazimir Katalinić
Kazimir Katalinić (Sušak, 4. ožujka 1927. – Buenos Aires, 31. prosinca 2018.), bio je hrvatski povjesničar, publicist i emigrantski političar.
Novi!!: 1927. i Kazimir Katalinić · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: 1927. i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Ladislao Kubala
Ladislao Kubala (Budimpešta, 10. lipnja 1927. – Barcelona, 17. svibnja 2002.) – mađarski nogometaš i trener slovačkog porijekla.
Novi!!: 1927. i Ladislao Kubala · Vidi više »
Lea Deutsch
Lea Deutsch (Dragica Dajč) (Zagreb, 18. siječnja 1927. – Auschwitz, 1943.) bila je hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla koja je ubijena za vrijeme holokausta, najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.
Novi!!: 1927. i Lea Deutsch · Vidi više »
Leontyne Price
Leontyne Price Mary Violet Leontyne Price (Laurel, Mississippi, SAD, 10. veljače 1927.) američka je sopranistica Rođena je i odrasla u Laurelu, Mississippi.
Novi!!: 1927. i Leontyne Price · Vidi više »
Lida Braniš
Lida Braniš (Zagreb, 8. prosinca 1927. – Petrova Gora, kraj Vojnića, ~1994.), hrvatska filmska montažerka.
Novi!!: 1927. i Lida Braniš · Vidi više »
Marijan Valković
Marijan Valković (Vrbnik, 26. studenoga 1927. – Zagreb, 3. prosinca 2000.), bio je profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, priznat moralni teolog, zauzeti znanstvenik i erudit.
Novi!!: 1927. i Marijan Valković · Vidi više »
Marvin Minsky
Marvin Lee Minsky (New York City, 9. kolovoza 1927. — Boston, 24. siječnja, 2016.) bio je američki kognitivni znanstvenik u području umjetne inteligencije (AI), suosnivač laboratorija za umjetnu inteligenciju na MIT-u, te autor nekoliko tekstova o AI i filozofiji.
Novi!!: 1927. i Marvin Minsky · Vidi više »
Mato Damjanović
Mato Damjanović (1974.) Mato Damjanović (Đeletovci, 23. ožujka 1927. – Zagreb, 12. veljače 2011.), hrvatski šahist, velemajstor od 1964.
Novi!!: 1927. i Mato Damjanović · Vidi više »
Mato Ergović
Mato Ergović (Novi Mikanovci, 11. siječnja 1927. – Zagreb, 7. svibnja 2013.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1927. i Mato Ergović · Vidi više »
Mihail Uljanov
Mihail Aleksandrovič Uljanov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Улья́нов; Bergamak, 20. studenog 1927. – Moskva, 26. ožujka 2007.) bio je sovjetski i ruski glumac i redatelj, jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih osobnosti sovjetskog kazališta i kinematografije poslijeratnog razdoblja.
Novi!!: 1927. i Mihail Uljanov · Vidi više »
Mildred Fay Jefferson
Mildred Fay Jefferson. Susret s predsjednikom Reaganom u Bijeloj kući 1981. godine. Mildred "Millie" Fay Jefferson (Pittsburg, 6. travnja 1927. - Cambridge, 15. listopada 2010.), američka kirurginja, biologinja i istaknuta pro-life aktivistica, prva crnkinja koja je diplomirala na Harvardskoj Medicinskoj školi.
Novi!!: 1927. i Mildred Fay Jefferson · Vidi više »
Milena Mrazović
Milena Mrazović (nakon udaje Milena Theresia Preindlsberger von Preindlsperg; Bjelovar, 28. prosinca 1863. – Beč, 20. siječnja 1927.), bosanskohercegovačka je novinarka, spisateljica i skladateljica hrvatskog podrijetla.
Novi!!: 1927. i Milena Mrazović · Vidi više »
National Catholic Register
National Catholic Register (skr. NCR), američki je katolički dvotjednik u tiskovnom i mrežnom obliku, u vlasništvu EWTN-a. Utemeljio ga je Matthew J. Smith 8. studenoga 1927., kao nacionalno izdanje Denver Catholic Registera i službeno glasilo Denverske nadbiskupije.
Novi!!: 1927. i National Catholic Register · Vidi više »
Nikša Njirić
Nikša Njirić (Dubrovnik, 13. travnja 1927. – Zagreb, 31. srpnja 2016.) bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i muzikolog.
Novi!!: 1927. i Nikša Njirić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 1927. i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: 1927. i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 1927. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: 1927. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: 1927. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 1927. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: 1927. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: 1927. i Nogomet · Vidi više »
Palma Katalinić
Palma Katalinić (Trogir, 14. lipnja 1927. – 13. rujna 2013.), spisateljica za djecu.
Novi!!: 1927. i Palma Katalinić · Vidi više »
Patti Page
Patti Page (pravim imenom Clara Ann Fowler; Claremore, Oklahoma; 8. studenog 1927. – Encinitas, Kalifornija; 1. siječnja 2013.) bila je američka pop-pjevačica i glumica.
Novi!!: 1927. i Patti Page · Vidi više »
Pero Gotovac
Pero Gotovac (Zagreb, 12. veljače 1927. – Zagreb, 21. rujna 2017.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni producent.
Novi!!: 1927. i Pero Gotovac · Vidi više »
Pero Pirker
Pero Pirker (Varaždin, 5. srpnja 1927. – Zagreb, 1. kolovoza 1972.)Hrvatski leksikon L-Ž, 1997., 1.
Novi!!: 1927. i Pero Pirker · Vidi više »
Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj
Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj i tadašnjoj Kraljevini SHS obavio je Radio Zagreb u Zagrebu 17. srpnja 1927. godine s Igrališta Građanskog na inicijativu Zagrebačkog nogometnog podsaveza.
Novi!!: 1927. i Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj · Vidi više »
Ram Narayan
Ram Narayan (hindski राम नारायण; IAST: Rām Nārāyaṇ) (Udaipur, Britanska Indija, 25. prosinca 1927.), često nazivan i Pandit, prema svojoj tituli, je indijski glazbenik koji je popularizirao gudački instrument sarangi kao koncertni solo instrument u hindustanskoj klasičnoj glazbi i postao prvi međunarodno poznat izvođač sarangi.
Novi!!: 1927. i Ram Narayan · Vidi više »
Ranko Filjak
Ranko Filjak (Zagreb, 3. listopada 1927. – Zagreb, 16. veljače 1983.) bio je hrvatski pijanist i klavirski pedagog.
Novi!!: 1927. i Ranko Filjak · Vidi više »
Rimski brojevi
Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.
Novi!!: 1927. i Rimski brojevi · Vidi više »
Roger Moore
Roger Moore (punim imenom Sir Roger George Moore, 14. listopada 1927. – 23. svibnja 2017.) je bio engleski glumac, najpoznatiji po ulozi Jamesa Bonda kojeg je glumio u sedam filmova.
Novi!!: 1927. i Roger Moore · Vidi više »
Serge Baudo
Serge Baudo (Marseille, 16. srpnja 1927.) francuski je skladatelj i dirigent, sin oboista Étienna Bauda i nećak violončelista Paula Torteliera.
Novi!!: 1927. i Serge Baudo · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 1927. i Srbija · Vidi više »
Stjepan Bojničić
Stjepan Bojničić (Zagreb, 6. veljače 1884. – Zagreb, 27. veljače 1927.), hrvatski glumac.
Novi!!: 1927. i Stjepan Bojničić · Vidi više »
Umjetna inteligencija
Robot Honda Asimo Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama (inteligenciju).
Novi!!: 1927. i Umjetna inteligencija · Vidi više »
Vjekoslav Heinzel
Vjekoslav Heinzel (Alois), (Zagreb, 27. kolovoza 1871. – Zagreb, 1. ožujka 1934.), bio je hrvatski arhitekt i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: 1927. i Vjekoslav Heinzel · Vidi više »
Vjera Žagar Nardelli
Vjera Žagar Nardelli (Zagreb, 6. siječnja 1927. – Zagreb, 1. ožujka 2011.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 1927. i Vjera Žagar Nardelli · Vidi više »
Vladimir Rem
Vladimir Rem (Slavonski Brod, 4. prosinca 1927. – Slavonski Brod, 22. kolovoza 2011.), bio je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar i povjesničar.
Novi!!: 1927. i Vladimir Rem · Vidi više »
Zagrebački derbi
Zagrebački derbi je nogometna utakmica između dva najuspješnija zagrebačka nogometna kluba.
Novi!!: 1927. i Zagrebački derbi · Vidi više »
Zvonimir Golob
Zvonimir Golob (Koprivnica, 19. veljače 1927. – Zagreb, 1. lipnja 1997.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: 1927. i Zvonimir Golob · Vidi više »
Zvonimir Magdić
Zvonimir Magdić (Zagreb, 8. rujna 1930. – Zagreb, 8. studenoga 2018.),V.
Novi!!: 1927. i Zvonimir Magdić · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: 1927. i 1. ožujka · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: 1927. i 1. rujna · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: 1927. i 1. svibnja · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: 1927. i 10. lipnja · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: 1927. i 10. veljače · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: 1927. i 11. siječnja · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: 1927. i 12. ožujka · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: 1927. i 12. prosinca · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: 1927. i 12. veljače · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: 1927. i 13. travnja · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: 1927. i 14. lipnja · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: 1927. i 14. listopada · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: 1927. i 14. rujna · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: 1927. i 16. listopada · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: 1927. i 16. srpnja · Vidi više »
16. travnja
16.
Novi!!: 1927. i 16. travnja · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: 1927. i 17. kolovoza · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: 1927. i 17. siječnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: 1927. i 17. srpnja · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: 1927. i 18. listopada · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: 1927. i 18. siječnja · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1845. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1853. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1863. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1870. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1884. · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: 1927. i 19. ožujka · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: 1927. i 19. veljače · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1943. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1972. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1983. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 1927. i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1927. i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1927. i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 1927. i 1999. · Vidi više »
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Novi!!: 1927. i 2. tisućljeće · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: 1927. i 20. siječnja · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 20. stoljeće · Vidi više »
20. studenoga
20.
Novi!!: 1927. i 20. studenoga · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 1927. i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 1927. i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 1927. i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 1927. i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 1927. i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 1927. i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1927. i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 1927. i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 1927. i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 1927. i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 1927. i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 1927. i 2018. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 1927. i 2022. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: 1927. i 21. ožujka · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: 1927. i 22. lipnja · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: 1927. i 22. listopada · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: 1927. i 23. ožujka · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: 1927. i 24. veljače · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: 1927. i 25. prosinca · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: 1927. i 25. siječnja · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: 1927. i 26. studenoga · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: 1927. i 27. veljače · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: 1927. i 3. listopada · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: 1927. i 3. ožujka · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: 1927. i 3. veljače · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: 1927. i 4. listopada · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: 1927. i 4. ožujka · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: 1927. i 4. prosinca · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: 1927. i 5. srpnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: 1927. i 6. lipnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: 1927. i 6. listopada · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: 1927. i 6. siječnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: 1927. i 6. travnja · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: 1927. i 7. lipnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: 1927. i 7. veljače · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: 1927. i 8. prosinca · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: 1927. i 8. srpnja · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: 1927. i 8. studenoga · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: 1927. i 9. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1927.
