Sličnosti između 1941. i 2004.
1941. i 2004. imaju 43 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Josip Kopjar, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Ujedinjeni narodi, 1. kolovoza, 1. rujna, 1. svibnja, 11. siječnja, 14. kolovoza, 15. prosinca, 15. rujna, 16. ožujka, 1882., 19. prosinca, 19. rujna, 19. studenoga, 1902., 1911., 1979., 21. siječnja, 21. srpnja, 22. kolovoza, 22. listopada, 24. listopada, 27. lipnja, ..., 28. ožujka, 28. srpnja, 3. ožujka, 30. prosinca, 4. siječnja, 4. srpnja, 4. veljače, 7. prosinca, 7. srpnja, 8. kolovoza, 8. ožujka, 8. prosinca, 9. srpnja. Proširite indeks (13 više) »
Josip Kopjar
Josip Kopjar (Orehovec kraj Novog Marofa, 4. ožujka 1941. - Nevinac kraj Bjelovara, 31. srpnja 2004.), hrvatski katolički svećenik, dekan bjelovarskog dekanata od 1989. do 2004. godine.
1941. i Josip Kopjar · 2004. i Josip Kopjar ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1941. i Nobelova nagrada za fiziku · 2004. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1941. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2004. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1941. i Nobelova nagrada za kemiju · 2004. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1941. i Nobelova nagrada za književnost · 2004. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1941. i Nobelova nagrada za mir · 2004. i Nobelova nagrada za mir ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1941. i Sjedinjene Američke Države · 2004. i Sjedinjene Američke Države ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1941. i Srbija · 2004. i Srbija ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
1941. i Ujedinjeni narodi · 2004. i Ujedinjeni narodi ·
1. kolovoza
1.
1. kolovoza i 1941. · 1. kolovoza i 2004. ·
1. rujna
1.
1. rujna i 1941. · 1. rujna i 2004. ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 1941. · 1. svibnja i 2004. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 1941. · 11. siječnja i 2004. ·
14. kolovoza
14.
14. kolovoza i 1941. · 14. kolovoza i 2004. ·
15. prosinca
15.
15. prosinca i 1941. · 15. prosinca i 2004. ·
15. rujna
15.
15. rujna i 1941. · 15. rujna i 2004. ·
16. ožujka
16.
16. ožujka i 1941. · 16. ožujka i 2004. ·
1882.
Bez opisa.
1882. i 1941. · 1882. i 2004. ·
19. prosinca
19.
19. prosinca i 1941. · 19. prosinca i 2004. ·
19. rujna
19.
19. rujna i 1941. · 19. rujna i 2004. ·
19. studenoga
19.
19. studenoga i 1941. · 19. studenoga i 2004. ·
1902.
Bez opisa.
1902. i 1941. · 1902. i 2004. ·
1911.
Bez opisa.
1911. i 1941. · 1911. i 2004. ·
1979.
Bez opisa.
1941. i 1979. · 1979. i 2004. ·
21. siječnja
21.
1941. i 21. siječnja · 2004. i 21. siječnja ·
21. srpnja
21.
1941. i 21. srpnja · 2004. i 21. srpnja ·
22. kolovoza
22.
1941. i 22. kolovoza · 2004. i 22. kolovoza ·
22. listopada
22.
1941. i 22. listopada · 2004. i 22. listopada ·
24. listopada
24.
1941. i 24. listopada · 2004. i 24. listopada ·
27. lipnja
27.
1941. i 27. lipnja · 2004. i 27. lipnja ·
28. ožujka
28.
1941. i 28. ožujka · 2004. i 28. ožujka ·
28. srpnja
28.
1941. i 28. srpnja · 2004. i 28. srpnja ·
3. ožujka
3.
1941. i 3. ožujka · 2004. i 3. ožujka ·
30. prosinca
30.
1941. i 30. prosinca · 2004. i 30. prosinca ·
4. siječnja
4.
1941. i 4. siječnja · 2004. i 4. siječnja ·
4. srpnja
4.
1941. i 4. srpnja · 2004. i 4. srpnja ·
4. veljače
4.
1941. i 4. veljače · 2004. i 4. veljače ·
7. prosinca
7.
1941. i 7. prosinca · 2004. i 7. prosinca ·
7. srpnja
7.
1941. i 7. srpnja · 2004. i 7. srpnja ·
8. kolovoza
8.
1941. i 8. kolovoza · 2004. i 8. kolovoza ·
8. ožujka
8.
1941. i 8. ožujka · 2004. i 8. ožujka ·
8. prosinca
8.
1941. i 8. prosinca · 2004. i 8. prosinca ·
9. srpnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1941. i 2004. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1941. i 2004.
Usporedba između 1941. i 2004.
1941. ima 220 odnose, a 2004. ima 377. Kao što im je zajedničko 43, Jaccard indeks 7.20% = 43 / (220 + 377).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1941. i 2004.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: