Brže od pregledniku!Sličnosti između 1945. i 2011.
1945. i 2011. imaju 55 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Hrvatska, Italija, Japan, Rim, Sjedinjene Američke Države, Zagreb, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 11. studenoga, 14. kolovoza, 14. svibnja, 14. veljače, 15. kolovoza, 15. svibnja, 15. travnja, 16. srpnja, 16. travnja, 18. travnja, 1912., 1915., 1929., 1981., 2. siječnja, 2. svibnja, 2. travnja, 20. srpnja, ..., 20. veljače, 2013., 21. srpnja, 22. kolovoza, 22. siječnja, 23. listopada, 25. travnja, 26. ožujka, 26. rujna, 26. svibnja, 28. siječnja, 28. travnja, 29. lipnja, 29. studenoga, 3. travnja, 31. kolovoza, 4. lipnja, 4. veljače, 5. ožujka, 5. veljače, 6. kolovoza, 6. lipnja, 8. svibnja, 9. svibnja, 9. veljače. Proširite indeks (25 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
1945. i Austrija · 2011. i Austrija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1945. i Hrvatska · 2011. i Hrvatska ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
1945. i Italija · 2011. i Italija ·
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
1945. i Japan · 2011. i Japan ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1945. i Sjedinjene Američke Države · 2011. i Sjedinjene Američke Države ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
1945. i Zagreb · 2011. i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i 1945. · 1. prosinca i 2011. ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1945. · 1. siječnja i 2011. ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i 1945. · 1. srpnja i 2011. ·
1. studenoga
1.
1. studenoga i 1945. · 1. studenoga i 2011. ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 1945. · 1. svibnja i 2011. ·
11. studenoga
11.
11. studenoga i 1945. · 11. studenoga i 2011. ·
14. kolovoza
14.
14. kolovoza i 1945. · 14. kolovoza i 2011. ·
14. svibnja
14.
14. svibnja i 1945. · 14. svibnja i 2011. ·
14. veljače
14.
14. veljače i 1945. · 14. veljače i 2011. ·
15. kolovoza
15.
15. kolovoza i 1945. · 15. kolovoza i 2011. ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 1945. · 15. svibnja i 2011. ·
15. travnja
15.
15. travnja i 1945. · 15. travnja i 2011. ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i 1945. · 16. srpnja i 2011. ·
16. travnja
16.
16. travnja i 1945. · 16. travnja i 2011. ·
18. travnja
18.
18. travnja i 1945. · 18. travnja i 2011. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 1945. · 1912. i 2011. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 1945. · 1915. i 2011. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 1945. · 1929. i 2011. ·
1981.
Bez opisa.
1945. i 1981. · 1981. i 2011. ·
2. siječnja
2.
1945. i 2. siječnja · 2. siječnja i 2011. ·
2. svibnja
2.
1945. i 2. svibnja · 2. svibnja i 2011. ·
2. travnja
2.
1945. i 2. travnja · 2. travnja i 2011. ·
20. srpnja
20.
1945. i 20. srpnja · 20. srpnja i 2011. ·
20. veljače
20.
1945. i 20. veljače · 20. veljače i 2011. ·
2013.
Bez opisa.
1945. i 2013. · 2011. i 2013. ·
21. srpnja
21.
1945. i 21. srpnja · 2011. i 21. srpnja ·
22. kolovoza
22.
1945. i 22. kolovoza · 2011. i 22. kolovoza ·
22. siječnja
22.
1945. i 22. siječnja · 2011. i 22. siječnja ·
23. listopada
23.
1945. i 23. listopada · 2011. i 23. listopada ·
25. travnja
25.
1945. i 25. travnja · 2011. i 25. travnja ·
26. ožujka
26.
1945. i 26. ožujka · 2011. i 26. ožujka ·
26. rujna
26.
1945. i 26. rujna · 2011. i 26. rujna ·
26. svibnja
26.
1945. i 26. svibnja · 2011. i 26. svibnja ·
28. siječnja
28.
1945. i 28. siječnja · 2011. i 28. siječnja ·
28. travnja
28.
1945. i 28. travnja · 2011. i 28. travnja ·
29. lipnja
29.
1945. i 29. lipnja · 2011. i 29. lipnja ·
29. studenoga
29.
1945. i 29. studenoga · 2011. i 29. studenoga ·
3. travnja
3.
1945. i 3. travnja · 2011. i 3. travnja ·
31. kolovoza
31.
1945. i 31. kolovoza · 2011. i 31. kolovoza ·
4. lipnja
4.
1945. i 4. lipnja · 2011. i 4. lipnja ·
4. veljače
4.
1945. i 4. veljače · 2011. i 4. veljače ·
5. ožujka
5.
1945. i 5. ožujka · 2011. i 5. ožujka ·
5. veljače
5.
1945. i 5. veljače · 2011. i 5. veljače ·
6. kolovoza
6.
1945. i 6. kolovoza · 2011. i 6. kolovoza ·
6. lipnja
6.
1945. i 6. lipnja · 2011. i 6. lipnja ·
8. svibnja
8.
1945. i 8. svibnja · 2011. i 8. svibnja ·
9. svibnja
9.
1945. i 9. svibnja · 2011. i 9. svibnja ·
9. veljače
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1945. i 2011. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1945. i 2011.
Usporedba između 1945. i 2011.
1945. ima 190 odnose, a 2011. ima 756. Kao što im je zajedničko 55, Jaccard indeks 5.81% = 55 / (190 + 756).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1945. i 2011.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
