Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Zdravka Krstulović

Indeks Zdravka Krstulović

Zdravka Krstulović (Split, 30. rujna 1940. – Varaždin, 5. prosinca 2003.), bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, široj publici najpoznatija po ulogama Anđe Vlajine u "Našem malom mistu" i Violete u "Velom mistu".

56 odnosi: Alzheimerova bolest, Antigona, Balet, Bertolt Brecht, Drugi svjetski rat, Edip, Emanuel Vidović, Film, Gripe, Hamlet, Helena (mitologija), Hrvatska, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatsko narodno kazalište Split, Ivana Orleanska, Ivo Tijardović, Janko Polić Kamov, Kazalište, Marin Držić, Marko Fotez, Milan Begović, Miljenko Smoje, Mreža, Naše malo misto, Nagrada Grada Splita, Nepokoreni grad (televizijska serija), Opera za tri groša, Opereta, Putovanje u Vučjak, Ranko Marinković, Rujan, Sofoklo, Split, Splitski gradski kotarevi, Televizija, Varaždin, Velo misto, Zagreb, 1940., 1965., 1966., 1968., 1969., 1971., 1972., 1978., 1982., 1984., 1985., 1993., ..., 1999., 2003., 2005., 2019., 30. rujna, 5. prosinca. Proširite indeks (6 više) »

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Alzheimerova bolest · Vidi više »

Antigona

Antigona (Ἀντιγόνη) Sofoklova je tragedija iz 5. stoljeća pr. Kr. Podijeljena je u sedam činova, a radnja je smještena u antičkom gradu Tebi, u nemirno vrijeme vladavine kralja Kreonta, vrijeme sukoba.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Antigona · Vidi više »

Balet

Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Balet · Vidi više »

Bertolt Brecht

, rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljače 1898. – Istočni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemački književnik.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Bertolt Brecht · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Edip

Sfingom Kralj Edip (grč.) je lik iz Sofoklove istoimene tragedije.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Edip · Vidi više »

Emanuel Vidović

Emanuel Vidović (Split, 24. prosinca 1870. – Split, 1. lipnja 1953.), hrvatski slikar.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Emanuel Vidović · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Film · Vidi više »

Gripe

Gripe su jedan od kotareva grada Splita, smješten sjeveroistočno od Dioklecijanove palače.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Gripe · Vidi više »

Hamlet

''Hamlet'', (slikar: William Morris Hunt, oko 1864.) Hamlet je tragedija Williama Shakespearea, jedna od njegovih najpoznatijih i najizvođenijih tragedija na pozornicama širom svijeta.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Hamlet · Vidi više »

Helena (mitologija)

Evelyn de Morgan: Helena Trojanska, 1898. Helena (grč., Helénē) u grčkoj mitologiji bila je žena spartanskog kralja Menelaja, Zeusova i Ledina kći; smatrana najljepšom ženom onog doba.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Helena (mitologija) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU) umjetnička je strukovna udruga s ciljem ostvarivanja i usklađivanja zajedničkih interesa i prava dramskih umjetnika i kontinuirani rad na unapređivanju kazališne kulture i razvoju dramske umjetnosti.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Hrvatsko društvo dramskih umjetnika · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište Split

Hrvatsko narodno kazalište Split djeluje u zgradi podignutoj 6. svibnja 1893. na Trgu Gaje Bulata u Splitu.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Hrvatsko narodno kazalište Split · Vidi više »

Ivana Orleanska

Ivána Orleánska (fr. Jeanne d'Arc; Domrémy, 6. siječnja 1412. – Rouen, 30. svibnja 1431.), francuska junakinja i svetica rimokatoličke crkve.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Ivana Orleanska · Vidi više »

Ivo Tijardović

Spomenik Tijardoviću na Mirogoju Ivo Tijardović (Split, 18. rujna 1895. – Zagreb, 19. ožujka 1976.) bio je hrvatski skladatelj, literat i slikar.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Ivo Tijardović · Vidi više »

Janko Polić Kamov

Janko Polić Kamov (Sušak danas dio Rijeke, 17. studenoga 1886. – Barcelona, 8. kolovoza 1910.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, putopisac, književni kritičar, publicist, prevoditelj i dramatičar.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Janko Polić Kamov · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Kazalište · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Marin Držić · Vidi više »

Marko Fotez

Marko Fotez (Zagreb, 31. siječnja 1915. – Beograd, 3. prosinca 1976.), hrvatski redatelj i književnik Završio je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Marko Fotez · Vidi više »

Milan Begović

Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. – Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Milan Begović · Vidi više »

Miljenko Smoje

Miljenko Smoje (Split, 14. veljače 1923. – Split, 25. listopada 1995.), hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Miljenko Smoje · Vidi više »

Mreža

Ribarska mreža Mreža (od praslavenskog merža, ruski мерёжа) je predmet ispleten od niti vrlo različitih materijala, s jednakim okama.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Mreža · Vidi više »

Naše malo misto

Naše malo misto, ili skraćeno Malo misto je televizijska serija snimljena 1969. – 1971. po scenariju Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Daniela Marušića i filmskog snimatelja Branka Blažine.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Naše malo misto · Vidi više »

Nagrada Grada Splita

Nagrada grada Splita (popis nepotpun).

Novi!!: Zdravka Krstulović i Nagrada Grada Splita · Vidi više »

Nepokoreni grad (televizijska serija)

Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »

Opera za tri groša

Opera za tri groša (njem. Die Dreigroschenoper) je mjuzikl za koga je tekst i libreto napisao njemački dramatičar Bertolt Brecht, a glazbu komponirao Kurt Weill; njima je pomogla i prevoditeljica Elisabeth Hauptmann i scenograf Caspar Neher.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Opera za tri groša · Vidi više »

Opereta

Opereta (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Opereta · Vidi više »

Putovanje u Vučjak

Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Putovanje u Vučjak · Vidi više »

Ranko Marinković

Ranko Marinković (Vis, 22. veljače 1913. - Zagreb, 28. siječnja 2001.), bio je hrvatski književnik i akademik.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Ranko Marinković · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Rujan · Vidi više »

Sofoklo

'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Sofoklo · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Split · Vidi više »

Splitski gradski kotarevi

Grb Splita Splitski gradski kotarevi danas uključuju 27 administrativnih jedinica Grada Splita.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Splitski gradski kotarevi · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Televizija · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Varaždin · Vidi više »

Velo misto

Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Velo misto · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Zdravka Krstulović i Zagreb · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1940. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1966. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1972. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1978. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1982. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1985. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1993. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 1999. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 2003. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 2005. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 2019. · Vidi više »

30. rujna

30.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 30. rujna · Vidi više »

5. prosinca

5.

Novi!!: Zdravka Krstulović i 5. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »