Brže od pregledniku!Sličnosti između 1940. i 1991.
1940. i 1991. imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Estonija, Karlo Metikoš, Latvija, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, 1. prosinca, 1. siječnja, 1. travnja, 10. lipnja, 14. lipnja, 15. listopada, 15. studenoga, 16. listopada, 16. ožujka, 19. veljače, 1907., 22. kolovoza, 26. rujna, 3. rujna, 5. listopada, 5. rujna, 5. travnja, 6. srpnja, 6. svibnja, ..., 7. srpnja, 9. studenoga. Proširite indeks (2 više) »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
1940. i Estonija · 1991. i Estonija ·
Karlo Metikoš
Karlo Metikoš (Matt Collins - umjetničko ime na zapadnom tržištu) (Zagreb, 8. veljače 1940. – Zagreb, 10. prosinca 1991.), bio je hrvatski glazbenik.
1940. i Karlo Metikoš · 1991. i Karlo Metikoš ·
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
1940. i Latvija · 1991. i Latvija ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
1940. i Njemačka · 1991. i Njemačka ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1940. i Nobelova nagrada za fiziku · 1991. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1940. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 1991. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1940. i Nobelova nagrada za kemiju · 1991. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1940. i Nobelova nagrada za književnost · 1991. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1940. i Nobelova nagrada za mir · 1991. i Nobelova nagrada za mir ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1940. i Sjedinjene Američke Države · 1991. i Sjedinjene Američke Države ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
1940. i Sovjetski Savez · 1991. i Sovjetski Savez ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i 1940. · 1. prosinca i 1991. ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1940. · 1. siječnja i 1991. ·
1. travnja
1.
1. travnja i 1940. · 1. travnja i 1991. ·
10. lipnja
10.
10. lipnja i 1940. · 10. lipnja i 1991. ·
14. lipnja
14.
14. lipnja i 1940. · 14. lipnja i 1991. ·
15. listopada
15.
15. listopada i 1940. · 15. listopada i 1991. ·
15. studenoga
15.
15. studenoga i 1940. · 15. studenoga i 1991. ·
16. listopada
16.
16. listopada i 1940. · 16. listopada i 1991. ·
16. ožujka
16.
16. ožujka i 1940. · 16. ožujka i 1991. ·
19. veljače
19.
19. veljače i 1940. · 19. veljače i 1991. ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 1940. · 1907. i 1991. ·
22. kolovoza
22.
1940. i 22. kolovoza · 1991. i 22. kolovoza ·
26. rujna
26.
1940. i 26. rujna · 1991. i 26. rujna ·
3. rujna
3.
1940. i 3. rujna · 1991. i 3. rujna ·
5. listopada
5.
1940. i 5. listopada · 1991. i 5. listopada ·
5. rujna
5.
1940. i 5. rujna · 1991. i 5. rujna ·
5. travnja
5.
1940. i 5. travnja · 1991. i 5. travnja ·
6. srpnja
6.
1940. i 6. srpnja · 1991. i 6. srpnja ·
6. svibnja
6.
1940. i 6. svibnja · 1991. i 6. svibnja ·
7. srpnja
7.
1940. i 7. srpnja · 1991. i 7. srpnja ·
9. studenoga
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1940. i 1991. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1940. i 1991.
Usporedba između 1940. i 1991.
1940. ima 160 odnose, a 1991. ima 382. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 5.90% = 32 / (160 + 382).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1940. i 1991.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
