Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

1991. i Kurdi

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1991. i Kurdi

1991. vs. Kurdi

Razlike između 1991. i Kurdi nisu dostupni.

Sličnosti između 1991. i Kurdi

1991. i Kurdi imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Armenija, Etničko čišćenje, Gruzija, Hrvati, Hrvatska, Irak, Kuvajt, Njemačka, Ratni zločin, Rusija, Saddam Hussein, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Zaljevski rat, 1899., 1900., 1904., 1906., 1907., 1910., 1920., 1921., 1923., 1926., 1938., 1946., 1949., 1958., 1960., 1975..

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

1991. i Armenija · Armenija i Kurdi · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

1991. i Etničko čišćenje · Etničko čišćenje i Kurdi · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

1991. i Gruzija · Gruzija i Kurdi · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

1991. i Hrvati · Hrvati i Kurdi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

1991. i Hrvatska · Hrvatska i Kurdi · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

1991. i Irak · Irak i Kurdi · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

1991. i Kuvajt · Kurdi i Kuvajt · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

1991. i Njemačka · Kurdi i Njemačka · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

1991. i Ratni zločin · Kurdi i Ratni zločin · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

1991. i Rusija · Kurdi i Rusija · Vidi više »

Saddam Hussein

Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.

1991. i Saddam Hussein · Kurdi i Saddam Hussein · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

1991. i Sjedinjene Američke Države · Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

1991. i Sovjetski Savez · Kurdi i Sovjetski Savez · Vidi više »

Zaljevski rat

Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.

1991. i Zaljevski rat · Kurdi i Zaljevski rat · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

1899. i 1991. · 1899. i Kurdi · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

1900. i 1991. · 1900. i Kurdi · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

1904. i 1991. · 1904. i Kurdi · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

1906. i 1991. · 1906. i Kurdi · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

1907. i 1991. · 1907. i Kurdi · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

1910. i 1991. · 1910. i Kurdi · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

1920. i 1991. · 1920. i Kurdi · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1921. i 1991. · 1921. i Kurdi · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

1923. i 1991. · 1923. i Kurdi · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

1926. i 1991. · 1926. i Kurdi · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

1938. i 1991. · 1938. i Kurdi · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1946. i 1991. · 1946. i Kurdi · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

1949. i 1991. · 1949. i Kurdi · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1958. i 1991. · 1958. i Kurdi · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

1960. i 1991. · 1960. i Kurdi · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

1975. i 1991. · 1975. i Kurdi · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 1991. i Kurdi

1991. ima 382 odnose, a Kurdi ima 812. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 2.51% = 30 / (382 + 812).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 1991. i Kurdi. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: