Sličnosti između 1992. i HNK Hajduk Split
1992. i HNK Hajduk Split imaju 44 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ženeva, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Ljubo Benčić, Ljubo Kokeza, Poljud, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, 10. travnja, 11. lipnja, 12. veljače, 13. veljače, 17. svibnja, 1911., 1912., 1913., 1921., 1924., 1927., 1932., 1933., 1936., 1939., 1941., 1943., ..., 1947., 1950., 1953., 1956., 1967., 2. ožujka, 20. prosinca, 2019., 23. ožujka, 25. kolovoza, 26. prosinca, 30. svibnja, 31. listopada, 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci". Proširite indeks (14 više) »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
1992. i Ženeva · HNK Hajduk Split i Ženeva ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
1992. i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i HNK Hajduk Split ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
1992. i Crna Gora · Crna Gora i HNK Hajduk Split ·
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
1992. i HNK Hajduk Split · HNK Hajduk Split i HNK Hajduk Split ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1992. i Hrvatska · HNK Hajduk Split i Hrvatska ·
Ljubo Benčić
Ljubo Benčić (Stari Grad, 2. siječnja 1905. – Zagreb, 28. veljače 1992.), bivši hrvatski nogometni igrač i trener.
1992. i Ljubo Benčić · HNK Hajduk Split i Ljubo Benčić ·
Ljubo Kokeza
Ljubo Kokeza (Split, 15. svibnja 1920. – Split, 22. kolovoza 1992.) bio je poznati hrvatski nogometaš.
1992. i Ljubo Kokeza · HNK Hajduk Split i Ljubo Kokeza ·
Poljud
Poljud je predio grada Splita.
1992. i Poljud · HNK Hajduk Split i Poljud ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
1992. i Rusija · HNK Hajduk Split i Rusija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1992. i Sjedinjene Američke Države · HNK Hajduk Split i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
1992. i Sjeverna Makedonija · HNK Hajduk Split i Sjeverna Makedonija ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
1992. i Slovenija · HNK Hajduk Split i Slovenija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1992. i Srbija · HNK Hajduk Split i Srbija ·
10. travnja
10.
10. travnja i 1992. · 10. travnja i HNK Hajduk Split ·
11. lipnja
11.
11. lipnja i 1992. · 11. lipnja i HNK Hajduk Split ·
12. veljače
12.
12. veljače i 1992. · 12. veljače i HNK Hajduk Split ·
13. veljače
13.
13. veljače i 1992. · 13. veljače i HNK Hajduk Split ·
17. svibnja
17.
17. svibnja i 1992. · 17. svibnja i HNK Hajduk Split ·
1911.
Bez opisa.
1911. i 1992. · 1911. i HNK Hajduk Split ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 1992. · 1912. i HNK Hajduk Split ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 1992. · 1913. i HNK Hajduk Split ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 1992. · 1921. i HNK Hajduk Split ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 1992. · 1924. i HNK Hajduk Split ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 1992. · 1927. i HNK Hajduk Split ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 1992. · 1932. i HNK Hajduk Split ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 1992. · 1933. i HNK Hajduk Split ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 1992. · 1936. i HNK Hajduk Split ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 1992. · 1939. i HNK Hajduk Split ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 1992. · 1941. i HNK Hajduk Split ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 1992. · 1943. i HNK Hajduk Split ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 1992. · 1947. i HNK Hajduk Split ·
1950.
Bez opisa.
1950. i 1992. · 1950. i HNK Hajduk Split ·
1953.
Bez opisa.
1953. i 1992. · 1953. i HNK Hajduk Split ·
1956.
Bez opisa.
1956. i 1992. · 1956. i HNK Hajduk Split ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 1992. · 1967. i HNK Hajduk Split ·
2. ožujka
2.
1992. i 2. ožujka · 2. ožujka i HNK Hajduk Split ·
20. prosinca
20.
1992. i 20. prosinca · 20. prosinca i HNK Hajduk Split ·
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
1992. i 2019. · 2019. i HNK Hajduk Split ·
23. ožujka
23.
1992. i 23. ožujka · 23. ožujka i HNK Hajduk Split ·
25. kolovoza
25.
1992. i 25. kolovoza · 25. kolovoza i HNK Hajduk Split ·
26. prosinca
26.
1992. i 26. prosinca · 26. prosinca i HNK Hajduk Split ·
30. svibnja
30.
1992. i 30. svibnja · 30. svibnja i HNK Hajduk Split ·
31. listopada
31.
1992. i 31. listopada · 31. listopada i HNK Hajduk Split ·
4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"
Četvrta gardijska brigada, poznata i po poslijeratnom nazivu "Pauci", bila je elitna postrojba Hrvatske vojske čiji je doprinos za vrijeme Domovinskog rata nemjerljiv.
1992. i 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" · 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" i HNK Hajduk Split ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1992. i HNK Hajduk Split imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1992. i HNK Hajduk Split
Usporedba između 1992. i HNK Hajduk Split
1992. ima 349 odnose, a HNK Hajduk Split ima 742. Kao što im je zajedničko 44, Jaccard indeks 4.03% = 44 / (349 + 742).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1992. i HNK Hajduk Split. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: