Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

1992. i Nezavisna Država Hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 1992. i Nezavisna Država Hrvatska

1992. vs. Nezavisna Država Hrvatska

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91. Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Sličnosti između 1992. i Nezavisna Država Hrvatska

1992. i Nezavisna Država Hrvatska imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatske obrambene snage, Jugoslavenska narodna armija, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Srbi, 10. travnja, 11. lipnja, 11. rujna, 12. travnja, 15. svibnja, 15. travnja, 1927., 1929., 1932., 1939., 1941., 1943., 1947., 20. kolovoza, 20. siječnja, 20. travnja, 21. travnja, 22. kolovoza, 23. veljače, 25. ožujka, 26. kolovoza, ..., 26. svibnja, 27. lipnja, 28. veljače, 31. listopada, 6. svibnja, 6. travnja, 7. lipnja, 7. studenoga, 8. travnja. Proširite indeks (9 više) »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

1992. i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

1992. i Crna Gora · Crna Gora i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

1992. i Hercegovina · Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

1992. i Hrvatska · Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske obrambene snage

Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

1992. i Hrvatske obrambene snage · Hrvatske obrambene snage i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

1992. i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

1992. i Sarajevo · Nezavisna Država Hrvatska i Sarajevo · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

1992. i Sjedinjene Američke Države · Nezavisna Država Hrvatska i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

1992. i Srbi · Nezavisna Država Hrvatska i Srbi · Vidi više »

10. travnja

10.

10. travnja i 1992. · 10. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

11. lipnja

11.

11. lipnja i 1992. · 11. lipnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

11. rujna

11.

11. rujna i 1992. · 11. rujna i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

12. travnja

12.

12. travnja i 1992. · 12. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

15. svibnja

15.

15. svibnja i 1992. · 15. svibnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

15. travnja

15.

15. travnja i 1992. · 15. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

1927. i 1992. · 1927. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1929. i 1992. · 1929. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

1932. i 1992. · 1932. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i 1992. · 1939. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i 1992. · 1941. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

1943. i 1992. · 1943. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

1947. i 1992. · 1947. i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

20. kolovoza

20.

1992. i 20. kolovoza · 20. kolovoza i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

20. siječnja

20.

1992. i 20. siječnja · 20. siječnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

20. travnja

20.

1992. i 20. travnja · 20. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

21. travnja

21.

1992. i 21. travnja · 21. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

22. kolovoza

22.

1992. i 22. kolovoza · 22. kolovoza i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

23. veljače

23.

1992. i 23. veljače · 23. veljače i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

25. ožujka

25.

1992. i 25. ožujka · 25. ožujka i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

26. kolovoza

26.

1992. i 26. kolovoza · 26. kolovoza i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

26. svibnja

26.

1992. i 26. svibnja · 26. svibnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

27. lipnja

27.

1992. i 27. lipnja · 27. lipnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

28. veljače

28.

1992. i 28. veljače · 28. veljače i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

31. listopada

31.

1992. i 31. listopada · 31. listopada i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

6. svibnja

6.

1992. i 6. svibnja · 6. svibnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

6. travnja

6.

1992. i 6. travnja · 6. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

7. lipnja

7.

1992. i 7. lipnja · 7. lipnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

7. studenoga

7.

1992. i 7. studenoga · 7. studenoga i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

8. travnja

8.

1992. i 8. travnja · 8. travnja i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 1992. i Nezavisna Država Hrvatska

1992. ima 349 odnose, a Nezavisna Država Hrvatska ima 698. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 3.72% = 39 / (349 + 698).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 1992. i Nezavisna Država Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »