Brže od pregledniku!Sličnosti između 1999. i 2002.
1999. i 2002. imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Euro, Gregorijanski kalendar, Kosovo, NATO, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Portugal, Rumunjska, Rusija, Salt Lake City, Utah, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Srbija, Stalni arbitražni sud, 1. siječnja, 1. travnja, 1. veljače, 10. studenoga, 11. rujna, 12. listopada, 12. ožujka, 12. studenoga, 15. prosinca, 17. svibnja, 18. studenoga, ..., 1907., 1909., 1912., 1913., 1915., 1916., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1936., 1937., 1939., 1940., 1941., 1944., 1970., 1971., 2. ožujka, 21. kolovoza, 22. ožujka, 22. veljače, 24. ožujka, 26. kolovoza, 26. svibnja, 3. prosinca, 30. listopada, 31. listopada, 31. siječnja, 31. svibnja, 5. svibnja, 5. travnja, 6. srpnja. Proširite indeks (41 više) »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
1999. i Beograd · 2002. i Beograd ·
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
1999. i Gregorijanski kalendar · 2002. i Gregorijanski kalendar ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
1999. i Kosovo · 2002. i Kosovo ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Nobelova nagrada za ekonomiju
Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.
1999. i Nobelova nagrada za ekonomiju · 2002. i Nobelova nagrada za ekonomiju ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1999. i Nobelova nagrada za fiziku · 2002. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1999. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2002. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1999. i Nobelova nagrada za kemiju · 2002. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1999. i Nobelova nagrada za književnost · 2002. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1999. i Nobelova nagrada za mir · 2002. i Nobelova nagrada za mir ·
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
1999. i Portugal · 2002. i Portugal ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
1999. i Rumunjska · 2002. i Rumunjska ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
1999. i Rusija · 2002. i Rusija ·
Salt Lake City, Utah
Pogled u Salt Lake Cityju 2009. Salt Lake City je glavni i najveći grad američke savezne države Utah.
1999. i Salt Lake City, Utah · 2002. i Salt Lake City, Utah ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
1999. i Savezna Republika Jugoslavija · 2002. i Savezna Republika Jugoslavija ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
1999. i Slobodan Milošević · 2002. i Slobodan Milošević ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1999. i Srbija · 2002. i Srbija ·
Stalni arbitražni sud
Haag. Stalni arbitražni sud (eng. Permanent Court of Arbitration - PCA, fr. Cour permanente d'arbitrage) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Palači mira u Haagu, Nizozemska.
1999. i Stalni arbitražni sud · 2002. i Stalni arbitražni sud ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1999. · 1. siječnja i 2002. ·
1. travnja
1.
1. travnja i 1999. · 1. travnja i 2002. ·
1. veljače
1.
1. veljače i 1999. · 1. veljače i 2002. ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i 1999. · 10. studenoga i 2002. ·
11. rujna
11.
11. rujna i 1999. · 11. rujna i 2002. ·
12. listopada
12.
12. listopada i 1999. · 12. listopada i 2002. ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 1999. · 12. ožujka i 2002. ·
12. studenoga
12.
12. studenoga i 1999. · 12. studenoga i 2002. ·
15. prosinca
15.
15. prosinca i 1999. · 15. prosinca i 2002. ·
17. svibnja
17.
17. svibnja i 1999. · 17. svibnja i 2002. ·
18. studenoga
18.
18. studenoga i 1999. · 18. studenoga i 2002. ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 1999. · 1907. i 2002. ·
1909.
Bez opisa.
1909. i 1999. · 1909. i 2002. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 1999. · 1912. i 2002. ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 1999. · 1913. i 2002. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 1999. · 1915. i 2002. ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 1999. · 1916. i 2002. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 1999. · 1918. i 2002. ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 1999. · 1919. i 2002. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 1999. · 1920. i 2002. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 1999. · 1921. i 2002. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 1999. · 1922. i 2002. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 1999. · 1923. i 2002. ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 1999. · 1924. i 2002. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 1999. · 1925. i 2002. ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 1999. · 1926. i 2002. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 1999. · 1927. i 2002. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 1999. · 1928. i 2002. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 1999. · 1930. i 2002. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 1999. · 1936. i 2002. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 1999. · 1937. i 2002. ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 1999. · 1939. i 2002. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 1999. · 1940. i 2002. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 1999. · 1941. i 2002. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 1999. · 1944. i 2002. ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 1999. · 1970. i 2002. ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 1999. · 1971. i 2002. ·
2. ožujka
2.
1999. i 2. ožujka · 2. ožujka i 2002. ·
21. kolovoza
21.
1999. i 21. kolovoza · 2002. i 21. kolovoza ·
22. ožujka
22.
1999. i 22. ožujka · 2002. i 22. ožujka ·
22. veljače
22.
1999. i 22. veljače · 2002. i 22. veljače ·
24. ožujka
24.
1999. i 24. ožujka · 2002. i 24. ožujka ·
26. kolovoza
26.
1999. i 26. kolovoza · 2002. i 26. kolovoza ·
26. svibnja
26.
1999. i 26. svibnja · 2002. i 26. svibnja ·
3. prosinca
3.
1999. i 3. prosinca · 2002. i 3. prosinca ·
30. listopada
30.
1999. i 30. listopada · 2002. i 30. listopada ·
31. listopada
31.
1999. i 31. listopada · 2002. i 31. listopada ·
31. siječnja
31.
1999. i 31. siječnja · 2002. i 31. siječnja ·
31. svibnja
31.
1999. i 31. svibnja · 2002. i 31. svibnja ·
5. svibnja
5.
1999. i 5. svibnja · 2002. i 5. svibnja ·
5. travnja
5.
1999. i 5. travnja · 2002. i 5. travnja ·
6. srpnja
6.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1999. i 2002. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1999. i 2002.
Usporedba između 1999. i 2002.
1999. ima 286 odnose, a 2002. ima 312. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 11.87% = 71 / (286 + 312).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1999. i 2002.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
