Sličnosti između 1999. i 2016.
1999. i 2016. imaju 97 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Crkveni raskol, Egipat, Hrvatska, Istanbul, Kairo, Kanada, Katolička Crkva, Kina, Misa, NATO, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Papa, Pluton, Republika Kina, Rim, Rimski brojevi, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Turska, Ujedinjeni narodi, 1. siječnja, 1. veljače, 10. prosinca, ..., 11. lipnja, 11. siječnja, 11. veljače, 12. ožujka, 15. siječnja, 16. srpnja, 17. svibnja, 18. prosinca, 19. lipnja, 1910., 1912., 1913., 1916., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1931., 1932., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1944., 1955., 1969., 1970., 1971., 2. ožujka, 2. srpnja, 20. stoljeće, 20. veljače, 21. kolovoza, 22. ožujka, 22. veljače, 23. lipnja, 24. ožujka, 24. studenoga, 25. siječnja, 25. veljače, 27. lipnja, 28. svibnja, 28. veljače, 3. svibnja, 30. svibnja, 31. prosinca, 31. siječnja, 4. ožujka, 4. prosinca, 5. ožujka, 5. svibnja, 5. travnja, 6. siječnja, 7. ožujka, 7. svibnja, 9. travnja. Proširite indeks (67 više) »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
1999. i Beograd · 2016. i Beograd ·
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.
1999. i Crkveni raskol · 2016. i Crkveni raskol ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
1999. i Egipat · 2016. i Egipat ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
1999. i Hrvatska · 2016. i Hrvatska ·
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
1999. i Istanbul · 2016. i Istanbul ·
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
1999. i Kairo · 2016. i Kairo ·
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
1999. i Kanada · 2016. i Kanada ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
1999. i Katolička Crkva · 2016. i Katolička Crkva ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Nobelova nagrada za ekonomiju
Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.
1999. i Nobelova nagrada za ekonomiju · 2016. i Nobelova nagrada za ekonomiju ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1999. i Nobelova nagrada za fiziku · 2016. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1999. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2016. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1999. i Nobelova nagrada za kemiju · 2016. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1999. i Nobelova nagrada za književnost · 2016. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1999. i Nobelova nagrada za mir · 2016. i Nobelova nagrada za mir ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
1999. i Pluton · 2016. i Pluton ·
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
1999. i Republika Kina · 2016. i Republika Kina ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Rimski brojevi
Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.
1999. i Rimski brojevi · 2016. i Rimski brojevi ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
1999. i Rusija · 2016. i Rusija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1999. i Sjedinjene Američke Države · 2016. i Sjedinjene Američke Države ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1999. i Srbija · 2016. i Srbija ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
1999. i Turska · 2016. i Turska ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
1999. i Ujedinjeni narodi · 2016. i Ujedinjeni narodi ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1999. · 1. siječnja i 2016. ·
1. veljače
1.
1. veljače i 1999. · 1. veljače i 2016. ·
10. prosinca
10.
10. prosinca i 1999. · 10. prosinca i 2016. ·
11. lipnja
11.
11. lipnja i 1999. · 11. lipnja i 2016. ·
11. siječnja
11.
11. siječnja i 1999. · 11. siječnja i 2016. ·
11. veljače
11.
11. veljače i 1999. · 11. veljače i 2016. ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 1999. · 12. ožujka i 2016. ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i 1999. · 15. siječnja i 2016. ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i 1999. · 16. srpnja i 2016. ·
17. svibnja
17.
17. svibnja i 1999. · 17. svibnja i 2016. ·
18. prosinca
18.
18. prosinca i 1999. · 18. prosinca i 2016. ·
19. lipnja
19.
19. lipnja i 1999. · 19. lipnja i 2016. ·
1910.
Bez opisa.
1910. i 1999. · 1910. i 2016. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 1999. · 1912. i 2016. ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 1999. · 1913. i 2016. ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 1999. · 1916. i 2016. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 1999. · 1918. i 2016. ·
1919.
Bez opisa.
1919. i 1999. · 1919. i 2016. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 1999. · 1920. i 2016. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 1999. · 1921. i 2016. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 1999. · 1922. i 2016. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 1999. · 1923. i 2016. ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 1999. · 1924. i 2016. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 1999. · 1925. i 2016. ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 1999. · 1926. i 2016. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 1999. · 1927. i 2016. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 1999. · 1928. i 2016. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 1999. · 1930. i 2016. ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 1999. · 1931. i 2016. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 1999. · 1932. i 2016. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 1999. · 1936. i 2016. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 1999. · 1937. i 2016. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 1999. · 1938. i 2016. ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 1999. · 1939. i 2016. ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 1999. · 1940. i 2016. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 1999. · 1941. i 2016. ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i 1999. · 1942. i 2016. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 1999. · 1944. i 2016. ·
1955.
Bez opisa.
1955. i 1999. · 1955. i 2016. ·
1969.
Bez opisa.
1969. i 1999. · 1969. i 2016. ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 1999. · 1970. i 2016. ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 1999. · 1971. i 2016. ·
2. ožujka
2.
1999. i 2. ožujka · 2. ožujka i 2016. ·
2. srpnja
2.
1999. i 2. srpnja · 2. srpnja i 2016. ·
20. stoljeće
Bez opisa.
1999. i 20. stoljeće · 20. stoljeće i 2016. ·
20. veljače
20.
1999. i 20. veljače · 20. veljače i 2016. ·
21. kolovoza
21.
1999. i 21. kolovoza · 2016. i 21. kolovoza ·
22. ožujka
22.
1999. i 22. ožujka · 2016. i 22. ožujka ·
22. veljače
22.
1999. i 22. veljače · 2016. i 22. veljače ·
23. lipnja
23.
1999. i 23. lipnja · 2016. i 23. lipnja ·
24. ožujka
24.
1999. i 24. ožujka · 2016. i 24. ožujka ·
24. studenoga
24.
1999. i 24. studenoga · 2016. i 24. studenoga ·
25. siječnja
25.
1999. i 25. siječnja · 2016. i 25. siječnja ·
25. veljače
25.
1999. i 25. veljače · 2016. i 25. veljače ·
27. lipnja
27.
1999. i 27. lipnja · 2016. i 27. lipnja ·
28. svibnja
28.
1999. i 28. svibnja · 2016. i 28. svibnja ·
28. veljače
28.
1999. i 28. veljače · 2016. i 28. veljače ·
3. svibnja
3.
1999. i 3. svibnja · 2016. i 3. svibnja ·
30. svibnja
30.
1999. i 30. svibnja · 2016. i 30. svibnja ·
31. prosinca
31.
1999. i 31. prosinca · 2016. i 31. prosinca ·
31. siječnja
31.
1999. i 31. siječnja · 2016. i 31. siječnja ·
4. ožujka
4.
1999. i 4. ožujka · 2016. i 4. ožujka ·
4. prosinca
4.
1999. i 4. prosinca · 2016. i 4. prosinca ·
5. ožujka
5.
1999. i 5. ožujka · 2016. i 5. ožujka ·
5. svibnja
5.
1999. i 5. svibnja · 2016. i 5. svibnja ·
5. travnja
5.
1999. i 5. travnja · 2016. i 5. travnja ·
6. siječnja
6.
1999. i 6. siječnja · 2016. i 6. siječnja ·
7. ožujka
7.
1999. i 7. ožujka · 2016. i 7. ožujka ·
7. svibnja
7.
1999. i 7. svibnja · 2016. i 7. svibnja ·
9. travnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1999. i 2016. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1999. i 2016.
Usporedba između 1999. i 2016.
1999. ima 286 odnose, a 2016. ima 637. Kao što im je zajedničko 97, Jaccard indeks 10.51% = 97 / (286 + 637).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1999. i 2016.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: