Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

2. HNL 2018./19. i Marko Bulat

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2. HNL 2018./19. i Marko Bulat

2. HNL 2018./19. vs. Marko Bulat

Druga HNL u sezoni 2018./19. Marko Bulat (Šibenik, 26. rujna 2001.) hrvatski je nogometaš i član zagrebačkog Dinama.

Sličnosti između 2. HNL 2018./19. i Marko Bulat

2. HNL 2018./19. i Marko Bulat imaju 9 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, HNK Šibenik, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Prva nogometna liga, Stadion Šubićevac, Zagreb, 2. HNL 2017./18., 2. HNL 2019./20..

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Šibenik i 2. HNL 2018./19. · Šibenik i Marko Bulat · Vidi više »

HNK Šibenik

Hrvatski nogometni klub Šibenik hrvatski je nogometni klub iz Šibenika.

2. HNL 2018./19. i HNK Šibenik · HNK Šibenik i Marko Bulat · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2. HNL 2018./19. i Hrvatska · Hrvatska i Marko Bulat · Vidi više »

Hrvatska nogometna liga

Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.

2. HNL 2018./19. i Hrvatska nogometna liga · Hrvatska nogometna liga i Marko Bulat · Vidi više »

Prva nogometna liga

Prva nogometna liga, službenog naziva SuperSport Prva NL, hrvatska je nogometna liga drugog stupnja.

2. HNL 2018./19. i Prva nogometna liga · Marko Bulat i Prva nogometna liga · Vidi više »

Stadion Šubićevac

Stadion Šubićevac višenamjenski je stadion smješten u Šibeniku.

2. HNL 2018./19. i Stadion Šubićevac · Marko Bulat i Stadion Šubićevac · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2. HNL 2018./19. i Zagreb · Marko Bulat i Zagreb · Vidi više »

2. HNL 2017./18.

2. HNL u sezoni 2017./18.

2. HNL 2017./18. i 2. HNL 2018./19. · 2. HNL 2017./18. i Marko Bulat · Vidi više »

2. HNL 2019./20.

Druga HNL u sezoni 2019./20.

2. HNL 2018./19. i 2. HNL 2019./20. · 2. HNL 2019./20. i Marko Bulat · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2. HNL 2018./19. i Marko Bulat

2. HNL 2018./19. ima 57 odnose, a Marko Bulat ima 30. Kao što im je zajedničko 9, Jaccard indeks 10.34% = 9 / (57 + 30).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2. HNL 2018./19. i Marko Bulat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: