Brže od pregledniku!Sličnosti između 2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanski jezik, Banja Luka, Beograd, Bitola, Hrvatska, Kragujevac, Ljubljana, Makedonski jezik, Maribor, Niš, Osijek, Rijeka, Savezna Republika Jugoslavija, Slovenski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srpski jezik, Subotica, Tuzla, Zagreb, Zenica, Zrenjanin.
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
2. savezna liga SFRJ i Albanski jezik · Albanski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
2. savezna liga SFRJ i Banja Luka · Banja Luka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
2. savezna liga SFRJ i Beograd · Beograd i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Bitola
Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.
2. savezna liga SFRJ i Bitola · Bitola i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2. savezna liga SFRJ i Hrvatska · Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
2. savezna liga SFRJ i Kragujevac · Kragujevac i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
2. savezna liga SFRJ i Ljubljana · Ljubljana i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
2. savezna liga SFRJ i Makedonski jezik · Makedonski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
2. savezna liga SFRJ i Maribor · Maribor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
2. savezna liga SFRJ i Niš · Niš i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
2. savezna liga SFRJ i Osijek · Osijek i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
2. savezna liga SFRJ i Rijeka · Rijeka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
2. savezna liga SFRJ i Savezna Republika Jugoslavija · Savezna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
2. savezna liga SFRJ i Slovenski jezik · Slovenski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
2. savezna liga SFRJ i Split · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Split ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
2. savezna liga SFRJ i Srpski jezik · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpski jezik ·
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
2. savezna liga SFRJ i Subotica · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
2. savezna liga SFRJ i Tuzla · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Tuzla ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2. savezna liga SFRJ i Zagreb · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
2. savezna liga SFRJ i Zenica · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zenica ·
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
2. savezna liga SFRJ i Zrenjanin · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zrenjanin ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Usporedba između 2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
2. savezna liga SFRJ ima 112 odnose, a Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ima 238. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 6.29% = 22 / (112 + 238).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2. savezna liga SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
