Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

2. tisućljeće i 2018.

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2. tisućljeće i 2018.

2. tisućljeće vs. 2018.

Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija. Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Sličnosti između 2. tisućljeće i 2018.

2. tisućljeće i 2018. imaju 42 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Engleska, Hrvatska, Južna Afrika, Maya Indijanci, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Stephen Hawking, Zagreb, 1914., 1922., 1924., 1925., 1926., 1928., 1929., 1930., 1931., 1933., 1934., 1936., 1941., 1942., 1946., 1953., 1955., 1956., 1957., 1961., 1962., ..., 1967., 1969., 1970., 1971., 1976., 1980., 1985., 1989., 1992., 1994., 2012., 2016.. Proširite indeks (12 više) »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

2. tisućljeće i Engleska · 2018. i Engleska · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2. tisućljeće i Hrvatska · 2018. i Hrvatska · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

2. tisućljeće i Južna Afrika · 2018. i Južna Afrika · Vidi više »

Maya Indijanci

Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.

2. tisućljeće i Maya Indijanci · 2018. i Maya Indijanci · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

2. tisućljeće i Rusija · 2018. i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

2. tisućljeće i Sjedinjene Američke Države · 2018. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

2. tisućljeće i Slovenija · 2018. i Slovenija · Vidi više »

Stephen Hawking

'''Stephen William Hawking''' Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), bio je britanski teorijski fizičar.

2. tisućljeće i Stephen Hawking · 2018. i Stephen Hawking · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2. tisućljeće i Zagreb · 2018. i Zagreb · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i 2. tisućljeće · 1914. i 2018. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

1922. i 2. tisućljeće · 1922. i 2018. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

1924. i 2. tisućljeće · 1924. i 2018. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

1925. i 2. tisućljeće · 1925. i 2018. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

1926. i 2. tisućljeće · 1926. i 2018. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

1928. i 2. tisućljeće · 1928. i 2018. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

1929. i 2. tisućljeće · 1929. i 2018. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

1930. i 2. tisućljeće · 1930. i 2018. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

1931. i 2. tisućljeće · 1931. i 2018. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

1933. i 2. tisućljeće · 1933. i 2018. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

1934. i 2. tisućljeće · 1934. i 2018. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

1936. i 2. tisućljeće · 1936. i 2018. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i 2. tisućljeće · 1941. i 2018. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

1942. i 2. tisućljeće · 1942. i 2018. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1946. i 2. tisućljeće · 1946. i 2018. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

1953. i 2. tisućljeće · 1953. i 2018. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

1955. i 2. tisućljeće · 1955. i 2018. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

1956. i 2. tisućljeće · 1956. i 2018. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

1957. i 2. tisućljeće · 1957. i 2018. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

1961. i 2. tisućljeće · 1961. i 2018. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

1962. i 2. tisućljeće · 1962. i 2018. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i 2. tisućljeće · 1967. i 2018. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

1969. i 2. tisućljeće · 1969. i 2018. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

1970. i 2. tisućljeće · 1970. i 2018. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1971. i 2. tisućljeće · 1971. i 2018. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

1976. i 2. tisućljeće · 1976. i 2018. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

1980. i 2. tisućljeće · 1980. i 2018. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

1985. i 2. tisućljeće · 1985. i 2018. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

1989. i 2. tisućljeće · 1989. i 2018. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i 2. tisućljeće · 1992. i 2018. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i 2. tisućljeće · 1994. i 2018. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

2. tisućljeće i 2012. · 2012. i 2018. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2. tisućljeće i 2016. · 2016. i 2018. · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2. tisućljeće i 2018.

2. tisućljeće ima 468 odnose, a 2018. ima 397. Kao što im je zajedničko 42, Jaccard indeks 4.86% = 42 / (468 + 397).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2. tisućljeće i 2018.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »