Brže od pregledniku!Sličnosti između 2. tisućljeće i Kurdi
2. tisućljeće i Kurdi imaju 83 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrika, Australija, Džingis-kan, Deoksiribonukleinska kiselina, Drugi svjetski rat, Egipat, Europa, Hladni rat, Hrvatska, Istanbul, Jeruzalem, Josif Staljin, Komunizam, Mameluci, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Rusija, Saladin, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Timur, Timuridsko Carstvo, Treći križarski rat, Ujedinjeni narodi, William Shakespeare, Zaljevski rat, 1187., ..., 1189., 1192., 1509., 1517., 1520., 1532., 1603., 1789., 1796., 1821., 1828., 1830., 1856., 1859., 1865., 1869., 1880., 1882., 1895., 1898., 1899., 1902., 1905., 1913., 1916., 1917., 1918., 1920., 1922., 1924., 1925., 1926., 1929., 1930., 1939., 1945., 1946., 1949., 1953., 1961., 1963., 1965., 1970., 1971., 1975., 1980., 1990., 1991., 1992., 1994., 1996., 1999., 2005.. Proširite indeks (53 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
2. tisućljeće i Afrika · Afrika i Kurdi ·
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
2. tisućljeće i Australija · Australija i Kurdi ·
Džingis-kan
'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.
2. tisućljeće i Džingis-kan · Džingis-kan i Kurdi ·
Deoksiribonukleinska kiselina
285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.
2. tisućljeće i Deoksiribonukleinska kiselina · Deoksiribonukleinska kiselina i Kurdi ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
2. tisućljeće i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Kurdi ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
2. tisućljeće i Egipat · Egipat i Kurdi ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
2. tisućljeće i Europa · Europa i Kurdi ·
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
2. tisućljeće i Hladni rat · Hladni rat i Kurdi ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2. tisućljeće i Hrvatska · Hrvatska i Kurdi ·
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
2. tisućljeće i Istanbul · Istanbul i Kurdi ·
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
2. tisućljeće i Jeruzalem · Jeruzalem i Kurdi ·
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
2. tisućljeće i Josif Staljin · Josif Staljin i Kurdi ·
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
2. tisućljeće i Komunizam · Komunizam i Kurdi ·
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
2. tisućljeće i Mameluci · Kurdi i Mameluci ·
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
2. tisućljeće i Mongoli · Kurdi i Mongoli ·
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
2. tisućljeće i Mongolsko Carstvo · Kurdi i Mongolsko Carstvo ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
2. tisućljeće i Osmansko Carstvo · Kurdi i Osmansko Carstvo ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
2. tisućljeće i Pravoslavlje · Kurdi i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
2. tisućljeće i Prvi svjetski rat · Kurdi i Prvi svjetski rat ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2. tisućljeće i Rusija · Kurdi i Rusija ·
Saladin
Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.
2. tisućljeće i Saladin · Kurdi i Saladin ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2. tisućljeće i Sjedinjene Američke Države · Kurdi i Sjedinjene Američke Države ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
2. tisućljeće i Sovjetski Savez · Kurdi i Sovjetski Savez ·
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
2. tisućljeće i Timur · Kurdi i Timur ·
Timuridsko Carstvo
Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.
2. tisućljeće i Timuridsko Carstvo · Kurdi i Timuridsko Carstvo ·
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
2. tisućljeće i Treći križarski rat · Kurdi i Treći križarski rat ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
2. tisućljeće i Ujedinjeni narodi · Kurdi i Ujedinjeni narodi ·
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
2. tisućljeće i William Shakespeare · Kurdi i William Shakespeare ·
Zaljevski rat
Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.
2. tisućljeće i Zaljevski rat · Kurdi i Zaljevski rat ·
1187.
Bez opisa.
1187. i 2. tisućljeće · 1187. i Kurdi ·
1189.
Bez opisa.
1189. i 2. tisućljeće · 1189. i Kurdi ·
1192.
Bez opisa.
1192. i 2. tisućljeće · 1192. i Kurdi ·
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
1509. i 2. tisućljeće · 1509. i Kurdi ·
1517.
Bez opisa.
1517. i 2. tisućljeće · 1517. i Kurdi ·
1520.
Bez opisa.
1520. i 2. tisućljeće · 1520. i Kurdi ·
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
1532. i 2. tisućljeće · 1532. i Kurdi ·
1603.
Bez opisa.
1603. i 2. tisućljeće · 1603. i Kurdi ·
1789.
Bez opisa.
1789. i 2. tisućljeće · 1789. i Kurdi ·
1796.
Bez opisa.
1796. i 2. tisućljeće · 1796. i Kurdi ·
1821.
Bez opisa.
1821. i 2. tisućljeće · 1821. i Kurdi ·
1828.
Bez opisa.
1828. i 2. tisućljeće · 1828. i Kurdi ·
1830.
Bez opisa.
1830. i 2. tisućljeće · 1830. i Kurdi ·
1856.
Bez opisa.
1856. i 2. tisućljeće · 1856. i Kurdi ·
1859.
Bez opisa.
1859. i 2. tisućljeće · 1859. i Kurdi ·
1865.
Bez opisa.
1865. i 2. tisućljeće · 1865. i Kurdi ·
1869.
Bez opisa.
1869. i 2. tisućljeće · 1869. i Kurdi ·
1880.
Bez opisa.
1880. i 2. tisućljeće · 1880. i Kurdi ·
1882.
Bez opisa.
1882. i 2. tisućljeće · 1882. i Kurdi ·
1895.
Bez opisa.
1895. i 2. tisućljeće · 1895. i Kurdi ·
1898.
Bez opisa.
1898. i 2. tisućljeće · 1898. i Kurdi ·
1899.
Bez opisa.
1899. i 2. tisućljeće · 1899. i Kurdi ·
1902.
Bez opisa.
1902. i 2. tisućljeće · 1902. i Kurdi ·
1905.
Bez opisa.
1905. i 2. tisućljeće · 1905. i Kurdi ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2. tisućljeće · 1913. i Kurdi ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 2. tisućljeće · 1916. i Kurdi ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2. tisućljeće · 1917. i Kurdi ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2. tisućljeće · 1918. i Kurdi ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2. tisućljeće · 1920. i Kurdi ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2. tisućljeće · 1922. i Kurdi ·
1924.
Bez opisa.
1924. i 2. tisućljeće · 1924. i Kurdi ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2. tisućljeće · 1925. i Kurdi ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2. tisućljeće · 1926. i Kurdi ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2. tisućljeće · 1929. i Kurdi ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2. tisućljeće · 1930. i Kurdi ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 2. tisućljeće · 1939. i Kurdi ·
1945.
Bez opisa.
1945. i 2. tisućljeće · 1945. i Kurdi ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 2. tisućljeće · 1946. i Kurdi ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2. tisućljeće · 1949. i Kurdi ·
1953.
Bez opisa.
1953. i 2. tisućljeće · 1953. i Kurdi ·
1961.
Bez opisa.
1961. i 2. tisućljeće · 1961. i Kurdi ·
1963.
Bez opisa.
1963. i 2. tisućljeće · 1963. i Kurdi ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
1965. i 2. tisućljeće · 1965. i Kurdi ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2. tisućljeće · 1970. i Kurdi ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2. tisućljeće · 1971. i Kurdi ·
1975.
Bez opisa.
1975. i 2. tisućljeće · 1975. i Kurdi ·
1980.
Bez opisa.
1980. i 2. tisućljeće · 1980. i Kurdi ·
1990.
Bez opisa.
1990. i 2. tisućljeće · 1990. i Kurdi ·
1991.
Bez opisa.
1991. i 2. tisućljeće · 1991. i Kurdi ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i 2. tisućljeće · 1992. i Kurdi ·
1994.
Bez opisa.
1994. i 2. tisućljeće · 1994. i Kurdi ·
1996.
Bez opisa.
1996. i 2. tisućljeće · 1996. i Kurdi ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i 2. tisućljeće · 1999. i Kurdi ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2. tisućljeće i Kurdi imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2. tisućljeće i Kurdi
Usporedba između 2. tisućljeće i Kurdi
2. tisućljeće ima 468 odnose, a Kurdi ima 812. Kao što im je zajedničko 83, Jaccard indeks 6.48% = 83 / (468 + 812).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2. tisućljeće i Kurdi. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
