Brže od pregledniku!
63 odnosi: Aleksandar Veliki, Andrija Jambrešić, Argentina, Čile, Ban, Francuska, Gregorijanski kalendar, Habib Nurmagomedov, Hrvatska, Irak, Istra, Ivan Mažuranić, Jacob Grimm, Jean Sibelius, Josias Braun-Blanquet, Juan Perón, Julienne Bušić, Kraljevina Italija, Krešo Golik, Lastovo, Miranda Tatari, Njemačka, Prijestupna godina, Rijeka, Rim, Saint-John Perse, Sophia Loren, Theodor Fontane, Vela Palagruža, Victor Sjöström, Vjenceslav Novak, Zadar, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 1706., 1758., 1819., 1859., 1863., 1865., 1870., 1873., 1879., 1884., 1887., 1898., 1905., 1922., 1934., 1940., 1943., ..., 1948., 1952., 1955., 1957., 1959., 1960., 1975., 1980., 1983., 1988., 1996., 323. pr. Kr., 356. pr. Kr.. Proširite indeks (13 više) »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: 20. rujna i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Andrija Jambrešić
Andrija Jambrešić (Cesargrad, 20. rujna 1706. – Varaždin, 13. ožujka 1758.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: 20. rujna i Andrija Jambrešić · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: 20. rujna i Argentina · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: 20. rujna i Čile · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: 20. rujna i Ban · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 20. rujna i Francuska · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 20. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Habib Nurmagomedov
Habib Abdulmanapovič Nurmagomedov (rus. Хабиб Абдулманaпович Нурмагомедов, Sildi, Dagestan, Rusija, 20. rujna 1988.) - bivši je ruski profesionalni borac mješovitih borilačkih vještina (MMA).
Novi!!: 20. rujna i Habib Nurmagomedov · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 20. rujna i Hrvatska · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 20. rujna i Irak · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: 20. rujna i Istra · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: 20. rujna i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Jacob Grimm
Jacob Grimm (Hanau, 4. siječnja 1785. – Berlin, 20. rujna 1863.) bio je njemački filolog i književnik.
Novi!!: 20. rujna i Jacob Grimm · Vidi više »
Jean Sibelius
Jean Sibelius (Hämeenlinna, 8. prosinca 1865. – Järvenpää, 20. rujna 1957.), finski skladatelj.
Novi!!: 20. rujna i Jean Sibelius · Vidi više »
Josias Braun-Blanquet
Josias Braun-Blanquet (Chur, 3. kolovoza 1884. – Montpellier, 20. rujna 1980.) bio je utjecajan švicarski fitosociolog i botaničar.
Novi!!: 20. rujna i Josias Braun-Blanquet · Vidi više »
Juan Perón
Perón 1946/47, u uniformi generala s predsjedničkom lentom Juan Domingo Perón (8. listopada 1895. – 1. srpnja 1974.) je bio argentinski general i predsjednik od 1946. do 1955. te od 1973. do 1974.
Novi!!: 20. rujna i Juan Perón · Vidi više »
Julienne Bušić
Julienne Bušić (djevojačko ime Julienne Eden Schultz,, 20. rujna 1948.), američko-hrvatska prozna spisateljica, esejistica i prevoditeljica.
Novi!!: 20. rujna i Julienne Bušić · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: 20. rujna i Kraljevina Italija · Vidi više »
Krešo Golik
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. – Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj.
Novi!!: 20. rujna i Krešo Golik · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: 20. rujna i Lastovo · Vidi više »
Miranda Tatari
Miranda Tatari (Koprivnica, 20. rujna 1983.), hrvatska rukometašica, članica i kapetanica rukometnog kluba Podravka Vegeta i Hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: 20. rujna i Miranda Tatari · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 20. rujna i Njemačka · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 20. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: 20. rujna i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: 20. rujna i Rim · Vidi više »
Saint-John Perse
Saint-John Perse (pravog imena Marie Rene Alexsis Saint-Leger) (Saint-Leger-les-Feuilles, 31. svibnja 1887. – Prewqu'ile-de-Giens, 20. rujna 1975.), francuski pjesnik i diplomat.
Novi!!: 20. rujna i Saint-John Perse · Vidi više »
Sophia Loren
Sophia Loren (Rim, 20. rujna 1934.), pravim imenom Sofia Villani Scicolone, talijanska je glumica i dobitnica Oscara, koja je u 1960-ima stekla svjetsku slavu.
Novi!!: 20. rujna i Sophia Loren · Vidi više »
Theodor Fontane
'''Theodor Fontane''' Theodor Fontane (Neuruppin, 30. prosinca 1819. – Berlin, 20. rujna 1898.), njemački književnik.
Novi!!: 20. rujna i Theodor Fontane · Vidi više »
Vela Palagruža
Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.
Novi!!: 20. rujna i Vela Palagruža · Vidi više »
Victor Sjöström
Victor Sjöström (Silbodal, 20. rujna 1879. – Stockholm 3. siječnja 1960.) - švedski filmski glumac, scenarist i redatelj Najpoznatiji je kao autor nijemih filmova 1910-ih i 1920-ih, koji su se odlikovali naturalističkim stilom i inzistiranjem na socijalnom realizmu.
Novi!!: 20. rujna i Victor Sjöström · Vidi više »
Vjenceslav Novak
Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.
Novi!!: 20. rujna i Vjenceslav Novak · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 20. rujna i Zadar · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: 20. rujna i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
1706.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1706. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1758. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1819. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1859. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1863. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1865. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1870. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1873. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1879. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1887. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1898. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1905. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1922. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 20. rujna i 1934. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 20. rujna i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1943. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1948. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1960. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1975. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1980. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1983. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1988. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 1996. · Vidi više »
323. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 323. pr. Kr. · Vidi više »
356. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: 20. rujna i 356. pr. Kr. · Vidi više »
