Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

2003. i Estonija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2003. i Estonija

2003. vs. Estonija

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu. Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Sličnosti između 2003. i Estonija

2003. i Estonija imaju 62 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Švedska, Hrvatska, Kina, Poljska, Sjedinjene Američke Države, Stockholm, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1. srpnja, 1. svibnja, 12. lipnja, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. studenoga, 15. lipnja, 16. studenoga, 17. siječnja, 18. svibnja, 1907., 1908., 1910., 1912., 1913., 1914., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1923., 1924., ..., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1932., 1933., 1934., 1935., 1938., 1939., 1940., 1941., 1944., 1945., 1946., 1949., 1952., 1957., 1976., 1991., 2. srpnja, 2. veljače, 21. travnja, 24. veljače, 25. kolovoza, 26. studenoga, 28. listopada, 28. rujna, 29. ožujka, 4. prosinca, 5. studenoga. Proširite indeks (32 više) »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Švedska i 2003. · Švedska i Estonija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2003. i Hrvatska · Estonija i Hrvatska · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

2003. i Kina · Estonija i Kina · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

2003. i Poljska · Estonija i Poljska · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

2003. i Sjedinjene Američke Države · Estonija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

2003. i Stockholm · Estonija i Stockholm · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

2003. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Estonija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

1. srpnja

1.

1. srpnja i 2003. · 1. srpnja i Estonija · Vidi više »

1. svibnja

1.

1. svibnja i 2003. · 1. svibnja i Estonija · Vidi više »

12. lipnja

12.

12. lipnja i 2003. · 12. lipnja i Estonija · Vidi više »

12. ožujka

12.

12. ožujka i 2003. · 12. ožujka i Estonija · Vidi više »

12. siječnja

12.

12. siječnja i 2003. · 12. siječnja i Estonija · Vidi više »

12. studenoga

12.

12. studenoga i 2003. · 12. studenoga i Estonija · Vidi više »

15. lipnja

15.

15. lipnja i 2003. · 15. lipnja i Estonija · Vidi više »

16. studenoga

16.

16. studenoga i 2003. · 16. studenoga i Estonija · Vidi više »

17. siječnja

17.

17. siječnja i 2003. · 17. siječnja i Estonija · Vidi više »

18. svibnja

18.

18. svibnja i 2003. · 18. svibnja i Estonija · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

1907. i 2003. · 1907. i Estonija · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

1908. i 2003. · 1908. i Estonija · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

1910. i 2003. · 1910. i Estonija · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

1912. i 2003. · 1912. i Estonija · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

1913. i 2003. · 1913. i Estonija · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i 2003. · 1914. i Estonija · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

1917. i 2003. · 1917. i Estonija · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i 2003. · 1918. i Estonija · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

1919. i 2003. · 1919. i Estonija · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

1920. i 2003. · 1920. i Estonija · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1921. i 2003. · 1921. i Estonija · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

1923. i 2003. · 1923. i Estonija · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

1924. i 2003. · 1924. i Estonija · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

1925. i 2003. · 1925. i Estonija · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

1926. i 2003. · 1926. i Estonija · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

1927. i 2003. · 1927. i Estonija · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

1928. i 2003. · 1928. i Estonija · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

1930. i 2003. · 1930. i Estonija · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

1932. i 2003. · 1932. i Estonija · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

1933. i 2003. · 1933. i Estonija · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

1934. i 2003. · 1934. i Estonija · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

1935. i 2003. · 1935. i Estonija · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

1938. i 2003. · 1938. i Estonija · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i 2003. · 1939. i Estonija · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

1940. i 2003. · 1940. i Estonija · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i 2003. · 1941. i Estonija · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

1944. i 2003. · 1944. i Estonija · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

1945. i 2003. · 1945. i Estonija · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1946. i 2003. · 1946. i Estonija · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

1949. i 2003. · 1949. i Estonija · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

1952. i 2003. · 1952. i Estonija · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

1957. i 2003. · 1957. i Estonija · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

1976. i 2003. · 1976. i Estonija · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i 2003. · 1991. i Estonija · Vidi više »

2. srpnja

2.

2. srpnja i 2003. · 2. srpnja i Estonija · Vidi više »

2. veljače

2.

2. veljače i 2003. · 2. veljače i Estonija · Vidi više »

21. travnja

21.

2003. i 21. travnja · 21. travnja i Estonija · Vidi više »

24. veljače

24.

2003. i 24. veljače · 24. veljače i Estonija · Vidi više »

25. kolovoza

25.

2003. i 25. kolovoza · 25. kolovoza i Estonija · Vidi više »

26. studenoga

26.

2003. i 26. studenoga · 26. studenoga i Estonija · Vidi više »

28. listopada

28.

2003. i 28. listopada · 28. listopada i Estonija · Vidi više »

28. rujna

28.

2003. i 28. rujna · 28. rujna i Estonija · Vidi više »

29. ožujka

29.

2003. i 29. ožujka · 29. ožujka i Estonija · Vidi više »

4. prosinca

4.

2003. i 4. prosinca · 4. prosinca i Estonija · Vidi više »

5. studenoga

5.

2003. i 5. studenoga · 5. studenoga i Estonija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2003. i Estonija

2003. ima 335 odnose, a Estonija ima 780. Kao što im je zajedničko 62, Jaccard indeks 5.56% = 62 / (335 + 780).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2003. i Estonija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »