Brže od pregledniku!Sličnosti između 2004. i 2007.
2004. i 2007. imaju 81 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atena (grad), Boris Tadić, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Europska unija, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Kosovo, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Rumunjska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Televizija, Ujedinjeni narodi, Vojislav Koštunica, Zemlja, 1. studenoga, 10. siječnja, 10. svibnja, 11. ožujka, 14. kolovoza, 14. veljače, ..., 15. rujna, 16. ožujka, 17. ožujka, 19. rujna, 19. srpnja, 1912., 1913., 1915., 1916., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1923., 1925., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1935., 1936., 1937., 1938., 1941., 1944., 1949., 1956., 2. srpnja, 2. studenoga, 20. svibnja, 21. prosinca, 21. siječnja, 21. srpnja, 24. listopada, 24. veljače, 26. ožujka, 26. prosinca, 26. veljače, 27. lipnja, 28. ožujka, 28. prosinca, 29. kolovoza, 29. prosinca, 3. ožujka, 3. rujna, 5. lipnja, 5. prosinca, 8. listopada. Proširite indeks (51 više) »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
2004. i Atena (grad) · 2007. i Atena (grad) ·
Boris Tadić
Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.
2004. i Boris Tadić · 2007. i Boris Tadić ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
2004. i Bosna i Hercegovina · 2007. i Bosna i Hercegovina ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
2004. i Bugarska · 2007. i Bugarska ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2004. i Europska unija · 2007. i Europska unija ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
2004. i Gregorijanski kalendar · 2007. i Gregorijanski kalendar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2004. i Hrvatska · 2007. i Hrvatska ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
2004. i Kosovo · 2007. i Kosovo ·
Nobelova nagrada za ekonomiju
Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.
2004. i Nobelova nagrada za ekonomiju · 2007. i Nobelova nagrada za ekonomiju ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
2004. i Nobelova nagrada za fiziku · 2007. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
2004. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2007. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
2004. i Nobelova nagrada za kemiju · 2007. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
2004. i Nobelova nagrada za književnost · 2007. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
2004. i Nobelova nagrada za mir · 2007. i Nobelova nagrada za mir ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
2004. i Rumunjska · 2007. i Rumunjska ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2004. i Rusija · 2007. i Rusija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2004. i Sjedinjene Američke Države · 2007. i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
2004. i Sjeverna Makedonija · 2007. i Sjeverna Makedonija ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
2004. i Slovenija · 2007. i Slovenija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
2004. i Srbija · 2007. i Srbija ·
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
2004. i Televizija · 2007. i Televizija ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
2004. i Ujedinjeni narodi · 2007. i Ujedinjeni narodi ·
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
2004. i Vojislav Koštunica · 2007. i Vojislav Koštunica ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
2004. i Zemlja · 2007. i Zemlja ·
1. studenoga
1.
1. studenoga i 2004. · 1. studenoga i 2007. ·
10. siječnja
10.
10. siječnja i 2004. · 10. siječnja i 2007. ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i 2004. · 10. svibnja i 2007. ·
11. ožujka
11.
11. ožujka i 2004. · 11. ožujka i 2007. ·
14. kolovoza
14.
14. kolovoza i 2004. · 14. kolovoza i 2007. ·
14. veljače
14.
14. veljače i 2004. · 14. veljače i 2007. ·
15. rujna
15.
15. rujna i 2004. · 15. rujna i 2007. ·
16. ožujka
16.
16. ožujka i 2004. · 16. ožujka i 2007. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 2004. · 17. ožujka i 2007. ·
19. rujna
19.
19. rujna i 2004. · 19. rujna i 2007. ·
19. srpnja
19.
19. srpnja i 2004. · 19. srpnja i 2007. ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2004. · 1912. i 2007. ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2004. · 1913. i 2007. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 2004. · 1915. i 2007. ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 2004. · 1916. i 2007. ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2004. · 1917. i 2007. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2004. · 1918. i 2007. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2004. · 1920. i 2007. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2004. · 1921. i 2007. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2004. · 1922. i 2007. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2004. · 1923. i 2007. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2004. · 1925. i 2007. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2004. · 1927. i 2007. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2004. · 1928. i 2007. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2004. · 1929. i 2007. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2004. · 1930. i 2007. ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 2004. · 1931. i 2007. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2004. · 1932. i 2007. ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2004. · 1935. i 2007. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2004. · 1936. i 2007. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2004. · 1937. i 2007. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2004. · 1938. i 2007. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2004. · 1941. i 2007. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2004. · 1944. i 2007. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2004. · 1949. i 2007. ·
1956.
Bez opisa.
1956. i 2004. · 1956. i 2007. ·
2. srpnja
2.
2. srpnja i 2004. · 2. srpnja i 2007. ·
2. studenoga
2.
2. studenoga i 2004. · 2. studenoga i 2007. ·
20. svibnja
20.
20. svibnja i 2004. · 20. svibnja i 2007. ·
21. prosinca
21.
2004. i 21. prosinca · 2007. i 21. prosinca ·
21. siječnja
21.
2004. i 21. siječnja · 2007. i 21. siječnja ·
21. srpnja
21.
2004. i 21. srpnja · 2007. i 21. srpnja ·
24. listopada
24.
2004. i 24. listopada · 2007. i 24. listopada ·
24. veljače
24.
2004. i 24. veljače · 2007. i 24. veljače ·
26. ožujka
26.
2004. i 26. ožujka · 2007. i 26. ožujka ·
26. prosinca
26.
2004. i 26. prosinca · 2007. i 26. prosinca ·
26. veljače
26.
2004. i 26. veljače · 2007. i 26. veljače ·
27. lipnja
27.
2004. i 27. lipnja · 2007. i 27. lipnja ·
28. ožujka
28.
2004. i 28. ožujka · 2007. i 28. ožujka ·
28. prosinca
28.
2004. i 28. prosinca · 2007. i 28. prosinca ·
29. kolovoza
29.
2004. i 29. kolovoza · 2007. i 29. kolovoza ·
29. prosinca
29.
2004. i 29. prosinca · 2007. i 29. prosinca ·
3. ožujka
3.
2004. i 3. ožujka · 2007. i 3. ožujka ·
3. rujna
3.
2004. i 3. rujna · 2007. i 3. rujna ·
5. lipnja
5.
2004. i 5. lipnja · 2007. i 5. lipnja ·
5. prosinca
5.
2004. i 5. prosinca · 2007. i 5. prosinca ·
8. listopada
8.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2004. i 2007. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2004. i 2007.
Usporedba između 2004. i 2007.
2004. ima 377 odnose, a 2007. ima 358. Kao što im je zajedničko 81, Jaccard indeks 11.02% = 81 / (377 + 358).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2004. i 2007.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
