Brže od pregledniku!Sličnosti između 2007. i 2014.
2007. i 2014. imaju 73 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Euro, Gregorijanski kalendar, Italija, Kosovo, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Rusija, Srbija, Vojislav Šešelj, Zagreb, 1. siječnja, 10. rujna, 10. svibnja, 11. svibnja, 12. lipnja, 12. siječnja, 12. veljače, 13. srpnja, 13. svibnja, 15. lipnja, 15. siječnja, 15. svibnja, 16. ožujka, 17. ožujka, 18. rujna, 18. svibnja, 19. listopada, 1915., 1918., 1920., 1921., ..., 1922., 1923., 1925., 1927., 1928., 1929., 1930., 1932., 1933., 1935., 1936., 1937., 1938., 1941., 1943., 1944., 1947., 1949., 1958., 1967., 1984., 2. srpnja, 2. studenoga, 20. siječnja, 20. veljače, 21. prosinca, 23. lipnja, 23. rujna, 23. travnja, 24. veljače, 27. travnja, 28. kolovoza, 28. ožujka, 28. travnja, 29. travnja, 3. rujna, 30. kolovoza, 30. rujna, 31. siječnja, 5. ožujka, 6. rujna, 6. svibnja, 9. rujna. Proširite indeks (43 više) »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
2007. i Gregorijanski kalendar · 2014. i Gregorijanski kalendar ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2007. i Italija · 2014. i Italija ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
2007. i Kosovo · 2014. i Kosovo ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
2007. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · 2014. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2007. i Rusija · 2014. i Rusija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
2007. i Srbija · 2014. i Srbija ·
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
2007. i Vojislav Šešelj · 2014. i Vojislav Šešelj ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2007. i Zagreb · 2014. i Zagreb ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2007. · 1. siječnja i 2014. ·
10. rujna
10.
10. rujna i 2007. · 10. rujna i 2014. ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i 2007. · 10. svibnja i 2014. ·
11. svibnja
11.
11. svibnja i 2007. · 11. svibnja i 2014. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 2007. · 12. lipnja i 2014. ·
12. siječnja
12.
12. siječnja i 2007. · 12. siječnja i 2014. ·
12. veljače
12.
12. veljače i 2007. · 12. veljače i 2014. ·
13. srpnja
13.
13. srpnja i 2007. · 13. srpnja i 2014. ·
13. svibnja
13.
13. svibnja i 2007. · 13. svibnja i 2014. ·
15. lipnja
15.
15. lipnja i 2007. · 15. lipnja i 2014. ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i 2007. · 15. siječnja i 2014. ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 2007. · 15. svibnja i 2014. ·
16. ožujka
16.
16. ožujka i 2007. · 16. ožujka i 2014. ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 2007. · 17. ožujka i 2014. ·
18. rujna
18.
18. rujna i 2007. · 18. rujna i 2014. ·
18. svibnja
18.
18. svibnja i 2007. · 18. svibnja i 2014. ·
19. listopada
19.
19. listopada i 2007. · 19. listopada i 2014. ·
1915.
Bez opisa.
1915. i 2007. · 1915. i 2014. ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2007. · 1918. i 2014. ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2007. · 1920. i 2014. ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2007. · 1921. i 2014. ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2007. · 1922. i 2014. ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2007. · 1923. i 2014. ·
1925.
Bez opisa.
1925. i 2007. · 1925. i 2014. ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2007. · 1927. i 2014. ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2007. · 1928. i 2014. ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2007. · 1929. i 2014. ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2007. · 1930. i 2014. ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2007. · 1932. i 2014. ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2007. · 1933. i 2014. ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2007. · 1935. i 2014. ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2007. · 1936. i 2014. ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2007. · 1937. i 2014. ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2007. · 1938. i 2014. ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2007. · 1941. i 2014. ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2007. · 1943. i 2014. ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2007. · 1944. i 2014. ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 2007. · 1947. i 2014. ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2007. · 1949. i 2014. ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 2007. · 1958. i 2014. ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2007. · 1967. i 2014. ·
1984.
Bez opisa.
1984. i 2007. · 1984. i 2014. ·
2. srpnja
2.
2. srpnja i 2007. · 2. srpnja i 2014. ·
2. studenoga
2.
2. studenoga i 2007. · 2. studenoga i 2014. ·
20. siječnja
20.
20. siječnja i 2007. · 20. siječnja i 2014. ·
20. veljače
20.
20. veljače i 2007. · 20. veljače i 2014. ·
21. prosinca
21.
2007. i 21. prosinca · 2014. i 21. prosinca ·
23. lipnja
23.
2007. i 23. lipnja · 2014. i 23. lipnja ·
23. rujna
23.
2007. i 23. rujna · 2014. i 23. rujna ·
23. travnja
23.
2007. i 23. travnja · 2014. i 23. travnja ·
24. veljače
24.
2007. i 24. veljače · 2014. i 24. veljače ·
27. travnja
27.
2007. i 27. travnja · 2014. i 27. travnja ·
28. kolovoza
28.
2007. i 28. kolovoza · 2014. i 28. kolovoza ·
28. ožujka
28.
2007. i 28. ožujka · 2014. i 28. ožujka ·
28. travnja
28.
2007. i 28. travnja · 2014. i 28. travnja ·
29. travnja
29.
2007. i 29. travnja · 2014. i 29. travnja ·
3. rujna
3.
2007. i 3. rujna · 2014. i 3. rujna ·
30. kolovoza
30.
2007. i 30. kolovoza · 2014. i 30. kolovoza ·
30. rujna
30.
2007. i 30. rujna · 2014. i 30. rujna ·
31. siječnja
31.
2007. i 31. siječnja · 2014. i 31. siječnja ·
5. ožujka
5.
2007. i 5. ožujka · 2014. i 5. ožujka ·
6. rujna
6.
2007. i 6. rujna · 2014. i 6. rujna ·
6. svibnja
6.
2007. i 6. svibnja · 2014. i 6. svibnja ·
9. rujna
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2007. i 2014. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2007. i 2014.
Usporedba između 2007. i 2014.
2007. ima 358 odnose, a 2014. ima 326. Kao što im je zajedničko 73, Jaccard indeks 10.67% = 73 / (358 + 326).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2007. i 2014.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
