Sličnosti između 2009. i 31. ožujka
2009. i 31. ožujka imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Danska, Gregorijanski kalendar, Hollywood, Rudolf Miculinić, Sjedinjene Američke Države, 1914., 1926., 1927., 1929., 1930., 1935., 1991..
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
2009. i Danska · 31. ožujka i Danska ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
2009. i Gregorijanski kalendar · 31. ožujka i Gregorijanski kalendar ·
Hollywood
Znak Hollywood na obronku gorja Santa Monica Hollywood je gradska četvrt u središnjoj regiji Los Angelesa u Kaliforniji.
2009. i Hollywood · 31. ožujka i Hollywood ·
Rudolf Miculinić
Rudolf Miculinić (Bjelovar, 31. ožujka 1926. - Bjelovar, 27. veljače 2009.) - hrvatski liječnik, primarijus, internist, kardiolog, počasni građanin grada Bjelovara Rodio se u Bjelovaru 1926.
2009. i Rudolf Miculinić · 31. ožujka i Rudolf Miculinić ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2009. i Sjedinjene Američke Države · 31. ožujka i Sjedinjene Američke Države ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2009. · 1914. i 31. ožujka ·
1926.
Bez opisa.
1926. i 2009. · 1926. i 31. ožujka ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2009. · 1927. i 31. ožujka ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2009. · 1929. i 31. ožujka ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2009. · 1930. i 31. ožujka ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2009. · 1935. i 31. ožujka ·
1991.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2009. i 31. ožujka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2009. i 31. ožujka
Usporedba između 2009. i 31. ožujka
2009. ima 483 odnose, a 31. ožujka ima 89. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 2.10% = 12 / (483 + 89).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2009. i 31. ožujka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: