Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i Drugi svjetski rat
2011. i Drugi svjetski rat imaju 72 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atlantski ocean, Austrija, Španjolska, Švedska, Egipat, Estonija, Etiopija, Europska unija, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Filipini, Film, Francuska, Gdanjsk, Italija, Japan, Južna Koreja, Latvija, Libanon, Mađarska, Moskva, Poljska, Rumunjska, Rusija, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Tunis, 10. lipnja, 10. svibnja, 11. prosinca, 11. studenoga, ..., 14. svibnja, 15. kolovoza, 15. veljače, 17. ožujka, 19. veljače, 1931., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1943., 1944., 1945., 1954., 1955., 2. kolovoza, 2. rujna, 2. svibnja, 20. svibnja, 21. srpnja, 22. lipnja, 23. kolovoza, 23. listopada, 24. kolovoza, 25. kolovoza, 25. prosinca, 25. travnja, 27. ožujka, 28. lipnja, 28. svibnja, 3. rujna, 4. lipnja, 4. studenoga, 5. srpnja, 6. kolovoza, 6. ožujka, 7. prosinca, 8. rujna, 8. svibnja, 9. travnja. Proširite indeks (42 više) »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
2011. i Atlantski ocean · Atlantski ocean i Drugi svjetski rat ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
2011. i Austrija · Austrija i Drugi svjetski rat ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i 2011. · Španjolska i Drugi svjetski rat ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i 2011. · Švedska i Drugi svjetski rat ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
2011. i Egipat · Drugi svjetski rat i Egipat ·
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
2011. i Estonija · Drugi svjetski rat i Estonija ·
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
2011. i Etiopija · Drugi svjetski rat i Etiopija ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2011. i Europska unija · Drugi svjetski rat i Europska unija ·
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, poznat i kao Dan crne vrpce, obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20.
2011. i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma · Drugi svjetski rat i Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma ·
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
2011. i Filipini · Drugi svjetski rat i Filipini ·
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
2011. i Film · Drugi svjetski rat i Film ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
2011. i Francuska · Drugi svjetski rat i Francuska ·
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
2011. i Gdanjsk · Drugi svjetski rat i Gdanjsk ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2011. i Italija · Drugi svjetski rat i Italija ·
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
2011. i Japan · Drugi svjetski rat i Japan ·
Južna Koreja
Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.
2011. i Južna Koreja · Drugi svjetski rat i Južna Koreja ·
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
2011. i Latvija · Drugi svjetski rat i Latvija ·
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
2011. i Libanon · Drugi svjetski rat i Libanon ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
2011. i Mađarska · Drugi svjetski rat i Mađarska ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
2011. i Moskva · Drugi svjetski rat i Moskva ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
2011. i Poljska · Drugi svjetski rat i Poljska ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
2011. i Rumunjska · Drugi svjetski rat i Rumunjska ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2011. i Rusija · Drugi svjetski rat i Rusija ·
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
2011. i Sankt-Peterburg · Drugi svjetski rat i Sankt-Peterburg ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2011. i Sjedinjene Američke Države · Drugi svjetski rat i Sjedinjene Američke Države ·
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
2011. i Tunis · Drugi svjetski rat i Tunis ·
10. lipnja
10.
10. lipnja i 2011. · 10. lipnja i Drugi svjetski rat ·
10. svibnja
10.
10. svibnja i 2011. · 10. svibnja i Drugi svjetski rat ·
11. prosinca
11.
11. prosinca i 2011. · 11. prosinca i Drugi svjetski rat ·
11. studenoga
11.
11. studenoga i 2011. · 11. studenoga i Drugi svjetski rat ·
14. svibnja
14.
14. svibnja i 2011. · 14. svibnja i Drugi svjetski rat ·
15. kolovoza
15.
15. kolovoza i 2011. · 15. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
15. veljače
15.
15. veljače i 2011. · 15. veljače i Drugi svjetski rat ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 2011. · 17. ožujka i Drugi svjetski rat ·
19. veljače
19.
19. veljače i 2011. · 19. veljače i Drugi svjetski rat ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 2011. · 1931. i Drugi svjetski rat ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2011. · 1936. i Drugi svjetski rat ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2011. · 1937. i Drugi svjetski rat ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2011. · 1938. i Drugi svjetski rat ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 2011. · 1939. i Drugi svjetski rat ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i 2011. · 1940. i Drugi svjetski rat ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2011. · 1941. i Drugi svjetski rat ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2011. · 1943. i Drugi svjetski rat ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2011. · 1944. i Drugi svjetski rat ·
1945.
Bez opisa.
1945. i 2011. · 1945. i Drugi svjetski rat ·
1954.
Bez opisa.
1954. i 2011. · 1954. i Drugi svjetski rat ·
1955.
Bez opisa.
1955. i 2011. · 1955. i Drugi svjetski rat ·
2. kolovoza
2.
2. kolovoza i 2011. · 2. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
2. rujna
2.
2. rujna i 2011. · 2. rujna i Drugi svjetski rat ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i 2011. · 2. svibnja i Drugi svjetski rat ·
20. svibnja
20.
20. svibnja i 2011. · 20. svibnja i Drugi svjetski rat ·
21. srpnja
21.
2011. i 21. srpnja · 21. srpnja i Drugi svjetski rat ·
22. lipnja
22.
2011. i 22. lipnja · 22. lipnja i Drugi svjetski rat ·
23. kolovoza
23.
2011. i 23. kolovoza · 23. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
23. listopada
23.
2011. i 23. listopada · 23. listopada i Drugi svjetski rat ·
24. kolovoza
24.
2011. i 24. kolovoza · 24. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
25. kolovoza
25.
2011. i 25. kolovoza · 25. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
25. prosinca
25.
2011. i 25. prosinca · 25. prosinca i Drugi svjetski rat ·
25. travnja
25.
2011. i 25. travnja · 25. travnja i Drugi svjetski rat ·
27. ožujka
27.
2011. i 27. ožujka · 27. ožujka i Drugi svjetski rat ·
28. lipnja
28.
2011. i 28. lipnja · 28. lipnja i Drugi svjetski rat ·
28. svibnja
28.
2011. i 28. svibnja · 28. svibnja i Drugi svjetski rat ·
3. rujna
3.
2011. i 3. rujna · 3. rujna i Drugi svjetski rat ·
4. lipnja
4.
2011. i 4. lipnja · 4. lipnja i Drugi svjetski rat ·
4. studenoga
4.
2011. i 4. studenoga · 4. studenoga i Drugi svjetski rat ·
5. srpnja
5.
2011. i 5. srpnja · 5. srpnja i Drugi svjetski rat ·
6. kolovoza
6.
2011. i 6. kolovoza · 6. kolovoza i Drugi svjetski rat ·
6. ožujka
6.
2011. i 6. ožujka · 6. ožujka i Drugi svjetski rat ·
7. prosinca
7.
2011. i 7. prosinca · 7. prosinca i Drugi svjetski rat ·
8. rujna
8.
2011. i 8. rujna · 8. rujna i Drugi svjetski rat ·
8. svibnja
8.
2011. i 8. svibnja · 8. svibnja i Drugi svjetski rat ·
9. travnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i Drugi svjetski rat imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i Drugi svjetski rat
Usporedba između 2011. i Drugi svjetski rat
2011. ima 756 odnose, a Drugi svjetski rat ima 388. Kao što im je zajedničko 72, Jaccard indeks 6.29% = 72 / (756 + 388).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Drugi svjetski rat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
