Brže od pregledniku!Sličnosti između 2011. i Rodnovjerje
2011. i Rodnovjerje imaju 79 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Češka, Bosna i Hercegovina, Estonija, Hrvatska, Moskva, Poljska, Prag, Rusija, Sankt-Peterburg, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Zagreb, 1. lipnja, 1. svibnja, 11. rujna, 13. srpnja, 14. veljače, 15. listopada, 15. srpnja, 16. srpnja, 17. ožujka, 18. lipnja, 1907., 1912., 1913., 1914., 1916., 1917., 1920., 1921., ..., 1923., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1939., 1941., 1942., 1943., 1947., 1949., 1952., 1957., 1960., 1962., 1963., 1964., 1966., 1969., 1970., 1971., 1972., 1975., 1979., 1987., 1989., 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 21. prosinca, 21. rujna, 24. svibnja, 24. travnja, 25. lipnja, 25. srpnja, 28. svibnja, 4. listopada, 4. ožujka, 6. listopada, 9. listopada, 9. rujna. Proširite indeks (49 više) »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
2011. i Češka · Rodnovjerje i Češka ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
2011. i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Rodnovjerje ·
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
2011. i Estonija · Estonija i Rodnovjerje ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2011. i Hrvatska · Hrvatska i Rodnovjerje ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
2011. i Moskva · Moskva i Rodnovjerje ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
2011. i Poljska · Poljska i Rodnovjerje ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
2011. i Prag · Prag i Rodnovjerje ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
2011. i Rusija · Rodnovjerje i Rusija ·
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
2011. i Sankt-Peterburg · Rodnovjerje i Sankt-Peterburg ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
2011. i Sarajevo · Rodnovjerje i Sarajevo ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2011. i Sjedinjene Američke Države · Rodnovjerje i Sjedinjene Američke Države ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2011. i Zagreb · Rodnovjerje i Zagreb ·
1. lipnja
1.
1. lipnja i 2011. · 1. lipnja i Rodnovjerje ·
1. svibnja
1.
1. svibnja i 2011. · 1. svibnja i Rodnovjerje ·
11. rujna
11.
11. rujna i 2011. · 11. rujna i Rodnovjerje ·
13. srpnja
13.
13. srpnja i 2011. · 13. srpnja i Rodnovjerje ·
14. veljače
14.
14. veljače i 2011. · 14. veljače i Rodnovjerje ·
15. listopada
15.
15. listopada i 2011. · 15. listopada i Rodnovjerje ·
15. srpnja
15.
15. srpnja i 2011. · 15. srpnja i Rodnovjerje ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i 2011. · 16. srpnja i Rodnovjerje ·
17. ožujka
17.
17. ožujka i 2011. · 17. ožujka i Rodnovjerje ·
18. lipnja
18.
18. lipnja i 2011. · 18. lipnja i Rodnovjerje ·
1907.
Bez opisa.
1907. i 2011. · 1907. i Rodnovjerje ·
1912.
Bez opisa.
1912. i 2011. · 1912. i Rodnovjerje ·
1913.
Bez opisa.
1913. i 2011. · 1913. i Rodnovjerje ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2011. · 1914. i Rodnovjerje ·
1916.
Bez opisa.
1916. i 2011. · 1916. i Rodnovjerje ·
1917.
Bez opisa.
1917. i 2011. · 1917. i Rodnovjerje ·
1920.
Bez opisa.
1920. i 2011. · 1920. i Rodnovjerje ·
1921.
Bez opisa.
1921. i 2011. · 1921. i Rodnovjerje ·
1923.
Bez opisa.
1923. i 2011. · 1923. i Rodnovjerje ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2011. · 1928. i Rodnovjerje ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2011. · 1929. i Rodnovjerje ·
1930.
Bez opisa.
1930. i 2011. · 1930. i Rodnovjerje ·
1931.
Bez opisa.
1931. i 2011. · 1931. i Rodnovjerje ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2011. · 1932. i Rodnovjerje ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2011. · 1933. i Rodnovjerje ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i 2011. · 1934. i Rodnovjerje ·
1935.
Bez opisa.
1935. i 2011. · 1935. i Rodnovjerje ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2011. · 1936. i Rodnovjerje ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2011. · 1937. i Rodnovjerje ·
1939.
Bez opisa.
1939. i 2011. · 1939. i Rodnovjerje ·
1941.
Bez opisa.
1941. i 2011. · 1941. i Rodnovjerje ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i 2011. · 1942. i Rodnovjerje ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2011. · 1943. i Rodnovjerje ·
1947.
Bez opisa.
1947. i 2011. · 1947. i Rodnovjerje ·
1949.
Bez opisa.
1949. i 2011. · 1949. i Rodnovjerje ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 2011. · 1952. i Rodnovjerje ·
1957.
Bez opisa.
1957. i 2011. · 1957. i Rodnovjerje ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 2011. · 1960. i Rodnovjerje ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
1962. i 2011. · 1962. i Rodnovjerje ·
1963.
Bez opisa.
1963. i 2011. · 1963. i Rodnovjerje ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2011. · 1964. i Rodnovjerje ·
1966.
Bez opisa.
1966. i 2011. · 1966. i Rodnovjerje ·
1969.
Bez opisa.
1969. i 2011. · 1969. i Rodnovjerje ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2011. · 1970. i Rodnovjerje ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2011. · 1971. i Rodnovjerje ·
1972.
Bez opisa.
1972. i 2011. · 1972. i Rodnovjerje ·
1975.
Bez opisa.
1975. i 2011. · 1975. i Rodnovjerje ·
1979.
Bez opisa.
1979. i 2011. · 1979. i Rodnovjerje ·
1987.
Bez opisa.
1987. i 2011. · 1987. i Rodnovjerje ·
1989.
Bez opisa.
1989. i 2011. · 1989. i Rodnovjerje ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i 2011. · 2006. i Rodnovjerje ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i 2011. · 2009. i Rodnovjerje ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i 2011. · 2010. i Rodnovjerje ·
2011.
Bez opisa.
2011. i 2011. · 2011. i Rodnovjerje ·
2013.
Bez opisa.
2011. i 2013. · 2013. i Rodnovjerje ·
21. prosinca
21.
2011. i 21. prosinca · 21. prosinca i Rodnovjerje ·
21. rujna
21.
2011. i 21. rujna · 21. rujna i Rodnovjerje ·
24. svibnja
24.
2011. i 24. svibnja · 24. svibnja i Rodnovjerje ·
24. travnja
24.
2011. i 24. travnja · 24. travnja i Rodnovjerje ·
25. lipnja
25.
2011. i 25. lipnja · 25. lipnja i Rodnovjerje ·
25. srpnja
25.
2011. i 25. srpnja · 25. srpnja i Rodnovjerje ·
28. svibnja
28.
2011. i 28. svibnja · 28. svibnja i Rodnovjerje ·
4. listopada
4.
2011. i 4. listopada · 4. listopada i Rodnovjerje ·
4. ožujka
4.
2011. i 4. ožujka · 4. ožujka i Rodnovjerje ·
6. listopada
6.
2011. i 6. listopada · 6. listopada i Rodnovjerje ·
9. listopada
9.
2011. i 9. listopada · 9. listopada i Rodnovjerje ·
9. rujna
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2011. i Rodnovjerje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2011. i Rodnovjerje
Usporedba između 2011. i Rodnovjerje
2011. ima 756 odnose, a Rodnovjerje ima 321. Kao što im je zajedničko 79, Jaccard indeks 7.34% = 79 / (756 + 321).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2011. i Rodnovjerje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
