Sličnosti između 15. siječnja i 2012.
15. siječnja i 2012. imaju 25 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biograd na Moru, Boris Tadić, Etta James, Europska unija, Hrvatska, Josip Pavić, Njemačka, Slovenija, Vesna Girardi-Jurkić, 1918., 1919., 1929., 1933., 1936., 1937., 1939., 1944., 1958., 1960., 1963., 1968., 1971., 1975., 1982., 1992..
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
15. siječnja i Biograd na Moru · 2012. i Biograd na Moru ·
Boris Tadić
Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srbijanski političar, bivši predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.
15. siječnja i Boris Tadić · 2012. i Boris Tadić ·
Etta James
Etta James (Los Angeles, Kalifornija, 25. siječnja 1938. – Riverside, Kalifornija, 20. siječnja 2012.), bila je cjenjena američka blues pjevačica, koja će ostati upamćana po interpretacijama pjesama At Last, All I Could Do Was Cry i Tell Mama.
15. siječnja i Etta James · 2012. i Etta James ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
15. siječnja i Europska unija · 2012. i Europska unija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
15. siječnja i Hrvatska · 2012. i Hrvatska ·
Josip Pavić
Josip Pavić (Split, 15. siječnja 1982.), hrvatski vaterpolist.
15. siječnja i Josip Pavić · 2012. i Josip Pavić ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
15. siječnja i Njemačka · 2012. i Njemačka ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
15. siječnja i Slovenija · 2012. i Slovenija ·
Vesna Girardi-Jurkić
Dr.
15. siječnja i Vesna Girardi-Jurkić · 2012. i Vesna Girardi-Jurkić ·
1918.
Bez opisa.
15. siječnja i 1918. · 1918. i 2012. ·
1919.
Bez opisa.
15. siječnja i 1919. · 1919. i 2012. ·
1929.
Bez opisa.
15. siječnja i 1929. · 1929. i 2012. ·
1933.
Bez opisa.
15. siječnja i 1933. · 1933. i 2012. ·
1936.
Bez opisa.
15. siječnja i 1936. · 1936. i 2012. ·
1937.
Bez opisa.
15. siječnja i 1937. · 1937. i 2012. ·
1939.
Bez opisa.
15. siječnja i 1939. · 1939. i 2012. ·
1944.
Bez opisa.
15. siječnja i 1944. · 1944. i 2012. ·
1958.
Bez opisa.
15. siječnja i 1958. · 1958. i 2012. ·
1960.
Bez opisa.
15. siječnja i 1960. · 1960. i 2012. ·
1963.
Bez opisa.
15. siječnja i 1963. · 1963. i 2012. ·
1968.
Bez opisa.
15. siječnja i 1968. · 1968. i 2012. ·
1971.
Bez opisa.
15. siječnja i 1971. · 1971. i 2012. ·
1975.
Bez opisa.
15. siječnja i 1975. · 1975. i 2012. ·
1982.
Bez opisa.
15. siječnja i 1982. · 1982. i 2012. ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 15. siječnja i 2012. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 15. siječnja i 2012.
Usporedba između 15. siječnja i 2012.
15. siječnja ima 101 odnose, a 2012. ima 773. Kao što im je zajedničko 25, Jaccard indeks 2.86% = 25 / (101 + 773).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 15. siječnja i 2012.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: