Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

2012. i Matica hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2012. i Matica hrvatska

2012. vs. Matica hrvatska

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća. Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Sličnosti između 2012. i Matica hrvatska

2012. i Matica hrvatska imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Stamać, Đakovo, Šibenik, Bjelovar, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dubrovnik, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatsko proljeće, Hrvoje Šošić, Jezik (časopis), Joža Horvat, Karlovac, Koprivnica, Križevci, Kultura, Maja Bošković-Stulli, Metković, Milivoj Slaviček, Osijek, Ploče, Pula, Riječ, Rijeka, Samobor, Sinj, Sisak, Split, Vinkovci, ..., Vukovar, Zagreb, Zaprešić, 1. srpnja, 1971.. Proširite indeks (5 više) »

Ante Stamać

Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.

2012. i Ante Stamać · Ante Stamać i Matica hrvatska · Vidi više »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

2012. i Đakovo · Matica hrvatska i Đakovo · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Šibenik i 2012. · Šibenik i Matica hrvatska · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

2012. i Bjelovar · Bjelovar i Matica hrvatska · Vidi više »

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

2012. i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Matica hrvatska · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

2012. i Dubrovnik · Dubrovnik i Matica hrvatska · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

2012. i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Matica hrvatska · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2012. i Hrvatska · Hrvatska i Matica hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

2012. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

2012. i Hrvatsko proljeće · Hrvatsko proljeće i Matica hrvatska · Vidi više »

Hrvoje Šošić

Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.

2012. i Hrvoje Šošić · Hrvoje Šošić i Matica hrvatska · Vidi više »

Jezik (časopis)

Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.

2012. i Jezik (časopis) · Jezik (časopis) i Matica hrvatska · Vidi više »

Joža Horvat

Josip Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. – Zagreb, 26. listopada 2012., (pristupljeno 27. listopada 2012.)), bio je hrvatski književnik, pripovjedač i putopisac.

2012. i Joža Horvat · Joža Horvat i Matica hrvatska · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

2012. i Karlovac · Karlovac i Matica hrvatska · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

2012. i Koprivnica · Koprivnica i Matica hrvatska · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

2012. i Križevci · Križevci i Matica hrvatska · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

2012. i Kultura · Kultura i Matica hrvatska · Vidi više »

Maja Bošković-Stulli

Maja Bošković-Stulli (Osijek, 9. studenog 1922. – Zagreb, 14. kolovoza 2012.), hrvatska akademkinja.

2012. i Maja Bošković-Stulli · Maja Bošković-Stulli i Matica hrvatska · Vidi više »

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

2012. i Metković · Matica hrvatska i Metković · Vidi više »

Milivoj Slaviček

Milivoj Slaviček (Čakovec, 24. listopada 1929. – Zagreb, 6. studenog 2012.), hrvatski književnik i prevoditelj.

2012. i Milivoj Slaviček · Matica hrvatska i Milivoj Slaviček · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

2012. i Osijek · Matica hrvatska i Osijek · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

2012. i Ploče · Matica hrvatska i Ploče · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

2012. i Pula · Matica hrvatska i Pula · Vidi više »

Riječ

Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.

2012. i Riječ · Matica hrvatska i Riječ · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

2012. i Rijeka · Matica hrvatska i Rijeka · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.

2012. i Samobor · Matica hrvatska i Samobor · Vidi više »

Sinj

Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.

2012. i Sinj · Matica hrvatska i Sinj · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

2012. i Sisak · Matica hrvatska i Sisak · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

2012. i Split · Matica hrvatska i Split · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

2012. i Vinkovci · Matica hrvatska i Vinkovci · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

2012. i Vukovar · Matica hrvatska i Vukovar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2012. i Zagreb · Matica hrvatska i Zagreb · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.

2012. i Zaprešić · Matica hrvatska i Zaprešić · Vidi više »

1. srpnja

1.

1. srpnja i 2012. · 1. srpnja i Matica hrvatska · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1971. i 2012. · 1971. i Matica hrvatska · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2012. i Matica hrvatska

2012. ima 773 odnose, a Matica hrvatska ima 237. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 3.47% = 35 / (773 + 237).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2012. i Matica hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: