2014. i Estonija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2014. i Estonija

2014. vs. Estonija

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru. Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

2014. i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Estonija · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

2014. i Euro · Estonija i Euro · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

2014. i Eurozona · Estonija i Eurozona · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

2014. i Kosovo · Estonija i Kosovo · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

2014. i Latvija · Estonija i Latvija · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

2014. i Prvi svjetski rat · Estonija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

2014. i Rusija · Estonija i Rusija · Vidi više »

1. siječnja

1.

1. siječnja i 2014. · 1. siječnja i Estonija · Vidi više »

1. srpnja

1.

1. srpnja i 2014. · 1. srpnja i Estonija · Vidi više »

10. svibnja

10.

10. svibnja i 2014. · 10. svibnja i Estonija · Vidi više »

11. kolovoza

11.

11. kolovoza i 2014. · 11. kolovoza i Estonija · Vidi više »

12. lipnja

12.

12. lipnja i 2014. · 12. lipnja i Estonija · Vidi više »

12. ožujka

12.

12. ožujka i 2014. · 12. ožujka i Estonija · Vidi više »

12. siječnja

12.

12. siječnja i 2014. · 12. siječnja i Estonija · Vidi više »

12. studenoga

12.

12. studenoga i 2014. · 12. studenoga i Estonija · Vidi više »

14. rujna

14.

14. rujna i 2014. · 14. rujna i Estonija · Vidi više »

15. lipnja

15.

15. lipnja i 2014. · 15. lipnja i Estonija · Vidi više »

17. rujna

17.

17. rujna i 2014. · 17. rujna i Estonija · Vidi više »

18. rujna

18.

18. rujna i 2014. · 18. rujna i Estonija · Vidi više »

18. svibnja

18.

18. svibnja i 2014. · 18. svibnja i Estonija · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

1814. i 2014. · 1814. i Estonija · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

1910. i 2014. · 1910. i Estonija · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i 2014. · 1914. i Estonija · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i 2014. · 1918. i Estonija · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

1919. i 2014. · 1919. i Estonija · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

1920. i 2014. · 1920. i Estonija · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1921. i 2014. · 1921. i Estonija · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

1922. i 2014. · 1922. i Estonija · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

1923. i 2014. · 1923. i Estonija · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

1924. i 2014. · 1924. i Estonija · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

1925. i 2014. · 1925. i Estonija · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

1926. i 2014. · 1926. i Estonija · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

1927. i 2014. · 1927. i Estonija · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

1928. i 2014. · 1928. i Estonija · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

1930. i 2014. · 1930. i Estonija · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

1932. i 2014. · 1932. i Estonija · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

1933. i 2014. · 1933. i Estonija · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

1934. i 2014. · 1934. i Estonija · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

1935. i 2014. · 1935. i Estonija · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

1938. i 2014. · 1938. i Estonija · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i 2014. · 1939. i Estonija · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i 2014. · 1941. i Estonija · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

1944. i 2014. · 1944. i Estonija · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

1946. i 2014. · 1946. i Estonija · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

1947. i 2014. · 1947. i Estonija · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

1949. i 2014. · 1949. i Estonija · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

1955. i 2014. · 1955. i Estonija · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i 2014. · 1967. i Estonija · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

1988. i 2014. · 1988. i Estonija · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

1989. i 2014. · 1989. i Estonija · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i 2014. · 1994. i Estonija · Vidi više »

2. srpnja

2.

2. srpnja i 2014. · 2. srpnja i Estonija · Vidi više »

2. veljače

2.

2. veljače i 2014. · 2. veljače i Estonija · Vidi više »

21. prosinca

21.

2014. i 21. prosinca · 21. prosinca i Estonija · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

2014. i 21. stoljeće · 21. stoljeće i Estonija · Vidi više »

21. studenoga

21.

2014. i 21. studenoga · 21. studenoga i Estonija · Vidi više »

24. veljače

24.

2014. i 24. veljače · 24. veljače i Estonija · Vidi više »

26. siječnja

26.

2014. i 26. siječnja · 26. siječnja i Estonija · Vidi više »

27. travnja

27.

2014. i 27. travnja · 27. travnja i Estonija · Vidi više »

28. lipnja

28.

2014. i 28. lipnja · 28. lipnja i Estonija · Vidi više »

3. travnja

3.

2014. i 3. travnja · 3. travnja i Estonija · Vidi više »

6. travnja

6.

2014. i 6. travnja · 6. travnja i Estonija · Vidi više »

7. srpnja

7.

2014. i 7. srpnja · 7. srpnja i Estonija · Vidi više »

7. travnja

7.

2014. i 7. travnja · 7. travnja i Estonija · Vidi više »