Sličnosti između 2016. i Pjesma Eurovizije
2016. i Pjesma Eurovizije imaju 72 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Australija, Austrija, Španjolska, Švicarska, Belgija, Beograd, Bruxelles, Danska, Francuska, Guinnessova knjiga rekorda, Istanbul, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Pariz, Riga, Rim, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zagreb, 11. ožujka, 12. ožujka, 12. svibnja, 13. svibnja, 15. svibnja, 18. ožujka, 18. svibnja, 19. travnja, 1944., 1956., ..., 1958., 1959., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1969., 1970., 1971., 1974., 1981., 1982., 1990., 1997., 20. ožujka, 2012., 2017., 21. svibnja, 22. ožujka, 22. svibnja, 22. travnja, 23. ožujka, 23. svibnja, 23. travnja, 24. svibnja, 24. travnja, 29. ožujka, 29. svibnja, 3. svibnja, 3. travnja, 30. travnja, 31. ožujka, 4. svibnja, 4. travnja, 5. ožujka, 5. svibnja, 6. svibnja, 6. travnja, 7. svibnja, 7. travnja, 9. svibnja. Proširite indeks (42 više) »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
2016. i Australija · Australija i Pjesma Eurovizije ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
2016. i Austrija · Austrija i Pjesma Eurovizije ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i 2016. · Španjolska i Pjesma Eurovizije ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i 2016. · Švicarska i Pjesma Eurovizije ·
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
2016. i Belgija · Belgija i Pjesma Eurovizije ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
2016. i Beograd · Beograd i Pjesma Eurovizije ·
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
2016. i Bruxelles · Bruxelles i Pjesma Eurovizije ·
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
2016. i Danska · Danska i Pjesma Eurovizije ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
2016. i Francuska · Francuska i Pjesma Eurovizije ·
Guinnessova knjiga rekorda
Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.
2016. i Guinnessova knjiga rekorda · Guinnessova knjiga rekorda i Pjesma Eurovizije ·
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
2016. i Istanbul · Istanbul i Pjesma Eurovizije ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
2016. i Italija · Italija i Pjesma Eurovizije ·
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
2016. i Luksemburg · Luksemburg i Pjesma Eurovizije ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
2016. i Nizozemska · Nizozemska i Pjesma Eurovizije ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
2016. i Njemačka · Njemačka i Pjesma Eurovizije ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
2016. i Pariz · Pariz i Pjesma Eurovizije ·
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
2016. i Riga · Pjesma Eurovizije i Riga ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
2016. i Rim · Pjesma Eurovizije i Rim ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
2016. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Pjesma Eurovizije i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2016. i Zagreb · Pjesma Eurovizije i Zagreb ·
11. ožujka
11.
11. ožujka i 2016. · 11. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
12. ožujka
12.
12. ožujka i 2016. · 12. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
12. svibnja
12.
12. svibnja i 2016. · 12. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
13. svibnja
13.
13. svibnja i 2016. · 13. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
15. svibnja
15.
15. svibnja i 2016. · 15. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i 2016. · 18. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
18. svibnja
18.
18. svibnja i 2016. · 18. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
19. travnja
19.
19. travnja i 2016. · 19. travnja i Pjesma Eurovizije ·
1944.
Bez opisa.
1944. i 2016. · 1944. i Pjesma Eurovizije ·
1956.
Bez opisa.
1956. i 2016. · 1956. i Pjesma Eurovizije ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 2016. · 1958. i Pjesma Eurovizije ·
1959.
Bez opisa.
1959. i 2016. · 1959. i Pjesma Eurovizije ·
1961.
Bez opisa.
1961. i 2016. · 1961. i Pjesma Eurovizije ·
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
1962. i 2016. · 1962. i Pjesma Eurovizije ·
1963.
Bez opisa.
1963. i 2016. · 1963. i Pjesma Eurovizije ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2016. · 1964. i Pjesma Eurovizije ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
1965. i 2016. · 1965. i Pjesma Eurovizije ·
1969.
Bez opisa.
1969. i 2016. · 1969. i Pjesma Eurovizije ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2016. · 1970. i Pjesma Eurovizije ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2016. · 1971. i Pjesma Eurovizije ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i 2016. · 1974. i Pjesma Eurovizije ·
1981.
Bez opisa.
1981. i 2016. · 1981. i Pjesma Eurovizije ·
1982.
Bez opisa.
1982. i 2016. · 1982. i Pjesma Eurovizije ·
1990.
Bez opisa.
1990. i 2016. · 1990. i Pjesma Eurovizije ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i 2016. · 1997. i Pjesma Eurovizije ·
20. ožujka
20.
20. ožujka i 2016. · 20. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
2012. i 2016. · 2012. i Pjesma Eurovizije ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
2016. i 2017. · 2017. i Pjesma Eurovizije ·
21. svibnja
21.
2016. i 21. svibnja · 21. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
22. ožujka
22.
2016. i 22. ožujka · 22. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
22. svibnja
22.
2016. i 22. svibnja · 22. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
22. travnja
22.
2016. i 22. travnja · 22. travnja i Pjesma Eurovizije ·
23. ožujka
23.
2016. i 23. ožujka · 23. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
23. svibnja
23.
2016. i 23. svibnja · 23. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
23. travnja
23.
2016. i 23. travnja · 23. travnja i Pjesma Eurovizije ·
24. svibnja
24.
2016. i 24. svibnja · 24. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
24. travnja
24.
2016. i 24. travnja · 24. travnja i Pjesma Eurovizije ·
29. ožujka
29.
2016. i 29. ožujka · 29. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
29. svibnja
29.
2016. i 29. svibnja · 29. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
3. svibnja
3.
2016. i 3. svibnja · 3. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
3. travnja
3.
2016. i 3. travnja · 3. travnja i Pjesma Eurovizije ·
30. travnja
30.
2016. i 30. travnja · 30. travnja i Pjesma Eurovizije ·
31. ožujka
31.
2016. i 31. ožujka · 31. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
4. svibnja
4.
2016. i 4. svibnja · 4. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
4. travnja
4.
2016. i 4. travnja · 4. travnja i Pjesma Eurovizije ·
5. ožujka
5.
2016. i 5. ožujka · 5. ožujka i Pjesma Eurovizije ·
5. svibnja
5.
2016. i 5. svibnja · 5. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
6. svibnja
6.
2016. i 6. svibnja · 6. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
6. travnja
6.
2016. i 6. travnja · 6. travnja i Pjesma Eurovizije ·
7. svibnja
7.
2016. i 7. svibnja · 7. svibnja i Pjesma Eurovizije ·
7. travnja
7.
2016. i 7. travnja · 7. travnja i Pjesma Eurovizije ·
9. svibnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2016. i Pjesma Eurovizije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2016. i Pjesma Eurovizije
Usporedba između 2016. i Pjesma Eurovizije
2016. ima 637 odnose, a Pjesma Eurovizije ima 324. Kao što im je zajedničko 72, Jaccard indeks 7.49% = 72 / (637 + 324).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2016. i Pjesma Eurovizije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: