Sličnosti između 2018. i 7. lipnja
2018. i 7. lipnja imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Španjolska, Željko Brkanović, Hrvatska, Irska, 1914., 1922., 1927., 1929., 1932., 1933., 1936., 1937., 1938., 1942., 1948., 1952., 1957., 1958., 1960., 1964., 1967., 1970., 1980., 1981., 1985., 1992., 1993., 2012., 2016..
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i 2018. · Španjolska i 7. lipnja ·
Željko Brkanović
Željko Brkanović (Zagreb, 20. prosinca 1937. – Crikvenica, 7. lipnja 2018.), hrvatski skladatelj, dirigent, pijanist i glazbeni pedagog, rodom iz Škaljara.
2018. i Željko Brkanović · 7. lipnja i Željko Brkanović ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2018. i Hrvatska · 7. lipnja i Hrvatska ·
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
2018. i Irska · 7. lipnja i Irska ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i 2018. · 1914. i 7. lipnja ·
1922.
Bez opisa.
1922. i 2018. · 1922. i 7. lipnja ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
1927. i 2018. · 1927. i 7. lipnja ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2018. · 1929. i 7. lipnja ·
1932.
Bez opisa.
1932. i 2018. · 1932. i 7. lipnja ·
1933.
Bez opisa.
1933. i 2018. · 1933. i 7. lipnja ·
1936.
Bez opisa.
1936. i 2018. · 1936. i 7. lipnja ·
1937.
Bez opisa.
1937. i 2018. · 1937. i 7. lipnja ·
1938.
Bez opisa.
1938. i 2018. · 1938. i 7. lipnja ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i 2018. · 1942. i 7. lipnja ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2018. · 1948. i 7. lipnja ·
1952.
Bez opisa.
1952. i 2018. · 1952. i 7. lipnja ·
1957.
Bez opisa.
1957. i 2018. · 1957. i 7. lipnja ·
1958.
Bez opisa.
1958. i 2018. · 1958. i 7. lipnja ·
1960.
Bez opisa.
1960. i 2018. · 1960. i 7. lipnja ·
1964.
Bez opisa.
1964. i 2018. · 1964. i 7. lipnja ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2018. · 1967. i 7. lipnja ·
1970.
Bez opisa.
1970. i 2018. · 1970. i 7. lipnja ·
1980.
Bez opisa.
1980. i 2018. · 1980. i 7. lipnja ·
1981.
Bez opisa.
1981. i 2018. · 1981. i 7. lipnja ·
1985.
Bez opisa.
1985. i 2018. · 1985. i 7. lipnja ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i 2018. · 1992. i 7. lipnja ·
1993.
Bez opisa.
1993. i 2018. · 1993. i 7. lipnja ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
2012. i 2018. · 2012. i 7. lipnja ·
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2018. i 7. lipnja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2018. i 7. lipnja
Usporedba između 2018. i 7. lipnja
2018. ima 397 odnose, a 7. lipnja ima 150. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 5.30% = 29 / (397 + 150).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2018. i 7. lipnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: