Brže od pregledniku!Sličnosti između 2020-ih i 2020.
2020-ih i 2020. imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Al Jazeera, Europska unija, Financijska kriza 2020., Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski parlamentarni izbori 2020., Hrvatski sabor, Iran, Koronavirusi, Pandemija COVID-19, Petrinja, Potres, Potres kod Petrinje 2020., Potres u Zagrebu 2020., Qasem Soleimani, Richterova ljestvica, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zagreb, 1. siječnja, 1. veljače, 2. siječnja, 2021., 22. ožujka, 25. veljače, 28. prosinca, 3. siječnja, 31. prosinca, 4. siječnja, 5. siječnja, ..., 5. srpnja, 6. siječnja. Proširite indeks (2 više) »
Al Jazeera
Al Jazeera (arapski الجزيرة) katarska je televizijska kuća sa sjedištem u gradu Dohi.
2020-ih i Al Jazeera · 2020. i Al Jazeera ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2020-ih i Europska unija · 2020. i Europska unija ·
Financijska kriza 2020.
#6a3515 Financijska kriza 2020. ili Koronavirusna recesija (eng. Great Lockdown; Coronavirus recession) je najveći ekonomski pad zabilježen nakon Velike depresije.
2020-ih i Financijska kriza 2020. · 2020. i Financijska kriza 2020. ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2020-ih i Hrvatska · 2020. i Hrvatska ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
2020-ih i Hrvatska demokratska zajednica · 2020. i Hrvatska demokratska zajednica ·
Hrvatski parlamentarni izbori 2020.
Izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora održani su 5. srpnja 2020. godine, te 4. i 5. srpnja 2020. godine u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
2020-ih i Hrvatski parlamentarni izbori 2020. · 2020. i Hrvatski parlamentarni izbori 2020. ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
2020-ih i Hrvatski sabor · 2020. i Hrvatski sabor ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
2020-ih i Iran · 2020. i Iran ·
Koronavirusi
ptičjeg infektivnog bronhitisa Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica.
2020-ih i Koronavirusi · 2020. i Koronavirusi ·
Pandemija COVID-19
Bez opisa.
2020-ih i Pandemija COVID-19 · 2020. i Pandemija COVID-19 ·
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
2020-ih i Petrinja · 2020. i Petrinja ·
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
2020-ih i Potres · 2020. i Potres ·
Potres kod Petrinje 2020.
Potres kod Petrinje 2020., prozvan i Petrinjski potres i Potres na Banovini, magnitude 6,4 MW pogodio je 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje.
2020-ih i Potres kod Petrinje 2020. · 2020. i Potres kod Petrinje 2020. ·
Potres u Zagrebu 2020.
Potres u Zagrebu 2020. jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u Zagrebu, u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati.
2020-ih i Potres u Zagrebu 2020. · 2020. i Potres u Zagrebu 2020. ·
Qasem Soleimani
Qasem Soleimani, također transliterirano kao Qassem Suleimani i Qassim Soleimani (perzijski: قاسمسلیمانی) (Qanat-e Malek, 11. ožujka 1957. – Bagdad, 3. siječnja 2020.) bio je iranski general bojnik Iranske revolucionarne garde. Bio je komandant 41. divizije tijekom Iransko-iračkoga rata, a kasnije je bio uključen u operacije podrške iranskim saveznicima izvan Irana, ponajviše Kurdima u Iraku, Hezbollahu u Libanonu i Hamasu u palestinskim teritorijama. Od 2012. pomagao je Asadovoj vladi tijekom sirijskoga građanskoga rata, ponajviše u borbama protiv ISIL-a.
2020-ih i Qasem Soleimani · 2020. i Qasem Soleimani ·
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
2020-ih i Richterova ljestvica · 2020. i Richterova ljestvica ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2020-ih i Sjedinjene Američke Države · 2020. i Sjedinjene Američke Države ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
2020-ih i Ujedinjeno Kraljevstvo · 2020. i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2020-ih i Zagreb · 2020. i Zagreb ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2020-ih · 1. siječnja i 2020. ·
1. veljače
1.
1. veljače i 2020-ih · 1. veljače i 2020. ·
2. siječnja
2.
2. siječnja i 2020-ih · 2. siječnja i 2020. ·
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
2020-ih i 2021. · 2020. i 2021. ·
22. ožujka
22.
2020-ih i 22. ožujka · 2020. i 22. ožujka ·
25. veljače
25.
2020-ih i 25. veljače · 2020. i 25. veljače ·
28. prosinca
28.
2020-ih i 28. prosinca · 2020. i 28. prosinca ·
3. siječnja
3.
2020-ih i 3. siječnja · 2020. i 3. siječnja ·
31. prosinca
31.
2020-ih i 31. prosinca · 2020. i 31. prosinca ·
4. siječnja
4.
2020-ih i 4. siječnja · 2020. i 4. siječnja ·
5. siječnja
5.
2020-ih i 5. siječnja · 2020. i 5. siječnja ·
5. srpnja
5.
2020-ih i 5. srpnja · 2020. i 5. srpnja ·
6. siječnja
6.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2020-ih i 2020. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2020-ih i 2020.
Usporedba između 2020-ih i 2020.
2020-ih ima 110 odnose, a 2020. ima 436. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 5.86% = 32 / (110 + 436).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2020-ih i 2020.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
