Sličnosti između 2020. i Srbija
2020. i Srbija imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Česi, Božić, Dalmacija, Europska unija, Hrvatska, Hrvatski sabor, Papa, Parlament, Sjedinjene Američke Države, Srpska pravoslavna Crkva, Vijeće Europe, Zagreb, 1. prosinca, 1. siječnja, 11. studenoga, 15. veljače, 16. veljače, 1918., 1928., 1929., 1934., 1943., 1946., 1948., 1953., 1959., 1961., 1963., 1967., 1971., ..., 1991., 2. siječnja, 25. studenoga, 27. siječnja, 28. srpnja, 4. veljače, 6. listopada, 7. siječnja, 9. svibnja. Proširite indeks (9 više) »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
2020. i Česi · Srbija i Česi ·
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
2020. i Božić · Božić i Srbija ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
2020. i Dalmacija · Dalmacija i Srbija ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
2020. i Europska unija · Europska unija i Srbija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
2020. i Hrvatska · Hrvatska i Srbija ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
2020. i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Srbija ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
2020. i Papa · Papa i Srbija ·
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
2020. i Parlament · Parlament i Srbija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
2020. i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Srbija ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
2020. i Srpska pravoslavna Crkva · Srbija i Srpska pravoslavna Crkva ·
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
2020. i Vijeće Europe · Srbija i Vijeće Europe ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
2020. i Zagreb · Srbija i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i 2020. · 1. prosinca i Srbija ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 2020. · 1. siječnja i Srbija ·
11. studenoga
11.
11. studenoga i 2020. · 11. studenoga i Srbija ·
15. veljače
15.
15. veljače i 2020. · 15. veljače i Srbija ·
16. veljače
16.
16. veljače i 2020. · 16. veljače i Srbija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i 2020. · 1918. i Srbija ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1928. i 2020. · 1928. i Srbija ·
1929.
Bez opisa.
1929. i 2020. · 1929. i Srbija ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i 2020. · 1934. i Srbija ·
1943.
Bez opisa.
1943. i 2020. · 1943. i Srbija ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i 2020. · 1946. i Srbija ·
1948.
Bez opisa.
1948. i 2020. · 1948. i Srbija ·
1953.
Bez opisa.
1953. i 2020. · 1953. i Srbija ·
1959.
Bez opisa.
1959. i 2020. · 1959. i Srbija ·
1961.
Bez opisa.
1961. i 2020. · 1961. i Srbija ·
1963.
Bez opisa.
1963. i 2020. · 1963. i Srbija ·
1967.
Bez opisa.
1967. i 2020. · 1967. i Srbija ·
1971.
Bez opisa.
1971. i 2020. · 1971. i Srbija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i 2020. · 1991. i Srbija ·
2. siječnja
2.
2. siječnja i 2020. · 2. siječnja i Srbija ·
25. studenoga
25.
2020. i 25. studenoga · 25. studenoga i Srbija ·
27. siječnja
27.
2020. i 27. siječnja · 27. siječnja i Srbija ·
28. srpnja
28.
2020. i 28. srpnja · 28. srpnja i Srbija ·
4. veljače
4.
2020. i 4. veljače · 4. veljače i Srbija ·
6. listopada
6.
2020. i 6. listopada · 6. listopada i Srbija ·
7. siječnja
7.
2020. i 7. siječnja · 7. siječnja i Srbija ·
9. svibnja
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 2020. i Srbija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 2020. i Srbija
Usporedba između 2020. i Srbija
2020. ima 436 odnose, a Srbija ima 577. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 3.85% = 39 / (436 + 577).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 2020. i Srbija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: