Brže od pregledniku!
107 odnosi: Aaron Spelling, Alojz Knafelc, Antarktika, Berislav Rončević, Bjelovar, Brexit, Brigada, Carl Milles, Chandra, Chuck Billy, Crna Gora, Damir Mejovšek, Dragutin Novak, Eddie Cochran, Eduard Slavoljub Penkala, Eteldreda, Europska unija, Fanny Elssler, Giambattista Vico, Gregorijanski kalendar, Gustav Krklec, Hrvatska, Igor Kordej, Ivanjski krijesovi, Ivica Curtini, Jean Anouilh, Jean Tigana, Jonas Salk, Konstanca Aragonska, Mathurin Jacques Brisson, Međunarodni olimpijski odbor, NASA, Nirmala Joshi, Oda Nobunaga, Oružane snage Republike Hrvatske, Pariz, Pedro de Mendoza, Peter Falk, Pierre de Coubertin, Prijestupna godina, Sharon Stouder, Sjedinjene Američke Države, Sofija Tajber, Sovjetski Savez, Spektar (fizika), Srbija, Srbija i Crna Gora, Svemir, Ugovor o Antarktici, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske, ..., Vespazijan, Wilhelm Eduard Weber, Zagreb, Zarah Leander, 1179., 1222., 1487., 1534., 1537., 1582., 1668., 1723., 1744., 1804., 1806., 1810., 1859., 1875., 1884., 1890., 1891., 1894., 1899., 1907., 1910., 1914., 1922., 1923., 1927., 1933., 1934., 1937., 1948., 1955., 1957., 1960., 1961., 1962., 1963., 1977., 1981., 1987., 1990., 1991., 1995., 1999., 2006., 2007., 2011., 2013., 2015., 2016., 22. lipnja, 636., 679., 79., 9.. Proširite indeks (57 više) »
Aaron Spelling
Aaron F. Spelling (22. travnja 1923. – 23. lipnja 2006.) bio je američki filmski i televizijski producent.
Novi!!: 23. lipnja i Aaron Spelling · Vidi više »
Alojz Knafelc
Alojz Knafelc Alojz Knafelc (Šmihel pri Novom Mestu, 23. lipnja 1859. – Ljubljana, 26. travnja 1937.) - slovenski planinar i kartograf, izumitelj slovenske planinske markacije, koja se koristi i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Novi!!: 23. lipnja i Alojz Knafelc · Vidi više »
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Novi!!: 23. lipnja i Antarktika · Vidi više »
Berislav Rončević
Berislav Rončević (Borovik, 23. lipnja 1960.), hrvatski političar, bivši ministar unutarnjih poslova (2008.) i bivši ministar obrane (2003. – 2008.).
Novi!!: 23. lipnja i Berislav Rončević · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: 23. lipnja i Bjelovar · Vidi više »
Brexit
Ilustracija država Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva na karti Europe Brexit je složenica koja je nastala od spajanje dvaju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).
Novi!!: 23. lipnja i Brexit · Vidi više »
Brigada
NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada (hrv. zdrug, arh. sdrug), viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.
Novi!!: 23. lipnja i Brigada · Vidi više »
Carl Milles
Carl Milles 1955. Carl Milles rođen kao Carl Wilhelm Emil Andersson (Lagg, 23. lipnja 1875. – Lidingö (Stockholm), 19. rujna 1955.) - švedski kipar.
Novi!!: 23. lipnja i Carl Milles · Vidi više »
Chandra
Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.
Novi!!: 23. lipnja i Chandra · Vidi više »
Chuck Billy
Charles "Chuck" Billy (23. lipnja 1962.) američki pjevač, najbolje poznat kao pjevač američkog thrash metal sastava Testament.
Novi!!: 23. lipnja i Chuck Billy · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 23. lipnja i Crna Gora · Vidi više »
Damir Mejovšek
Damir Mejovšek Damir Mejovšek (Metković, 7. svibnja 1933. – Zagreb, 23. lipnja 2006.), hrvatski dramski umjetnik.
Novi!!: 23. lipnja i Damir Mejovšek · Vidi više »
Dragutin Novak
penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.
Novi!!: 23. lipnja i Dragutin Novak · Vidi više »
Eddie Cochran
Raymond Edward "Eddie" Cochran (3. listopada 1938. – 17. travnja 1960.) bio je američki rock glazbenik, popularan od kraja 1950-ih, i početkom 1960-ih.
Novi!!: 23. lipnja i Eddie Cochran · Vidi više »
Eduard Slavoljub Penkala
Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.
Novi!!: 23. lipnja i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »
Eteldreda
Sveta Eteldreda (staroengleski: Æthelthryth, Æþelðryþe, Aethelthryth, eng. Etheldreda, Audrey;(slo.), Virtualna knjižnica Slovenije Exning, oko 636. – Ely, 23. lipnja 679.), opatica iz druge polovice 7.
Novi!!: 23. lipnja i Eteldreda · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 23. lipnja i Europska unija · Vidi više »
Fanny Elssler
Fanny Elssler Fanny Elssler (rođena kao Franziska Elssler; Beč, 23. lipnja 1810. - Beč, 27. studenog 1884. godine) bila je austrijska balerina.
Novi!!: 23. lipnja i Fanny Elssler · Vidi više »
Giambattista Vico
Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.
Novi!!: 23. lipnja i Giambattista Vico · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 23. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gustav Krklec
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Novi!!: 23. lipnja i Gustav Krklec · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 23. lipnja i Hrvatska · Vidi više »
Igor Kordej
Igor Kordej (Zagreb, 23. lipnja 1957.) hrvatski je crtač stripa, scenarist, ilustrator, grafički dizajner i scenograf.
Novi!!: 23. lipnja i Igor Kordej · Vidi više »
Ivanjski krijesovi
Finskoj Poljskoj 1865. godine Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer.
Novi!!: 23. lipnja i Ivanjski krijesovi · Vidi više »
Ivica Curtini
Ivica "Jobo" Curtini (Kurtini), Rijeka, 23. lipnja 1922. – 12. rujna 1990., hrvatski vaterpolist svjetskog glasa.
Novi!!: 23. lipnja i Ivica Curtini · Vidi više »
Jean Anouilh
Jean Anouilh (Bordeaux, 23. lipnja 1910. – Lausanne, 3. listopada 1987.) francuski je dramatičar Jedan je od istaknutijih predstavnika modernog teatra.
Novi!!: 23. lipnja i Jean Anouilh · Vidi više »
Jean Tigana
Jean Amadou Tigana (Bamako, Mali, 23. lipnja 1955.), francuski nogometaš i trener malijskog porijekla.
Novi!!: 23. lipnja i Jean Tigana · Vidi više »
Jonas Salk
Jonas Salk Jonas Edward Salk (New York, 28. listopada 1914. – La Jolla, 23. lipnja 1995.), američki mikrobiolog.
Novi!!: 23. lipnja i Jonas Salk · Vidi više »
Konstanca Aragonska
Konstanca Aragonska (španjolski Constanza de Aragón y Castilla; 1179. – 23. lipnja 1222.) bila je isprva kraljica Ugarske i Hrvatske, a poslije i Njemačke i Sicilije te također carica.
Novi!!: 23. lipnja i Konstanca Aragonska · Vidi više »
Mathurin Jacques Brisson
Mathurin Jacques Brisson Mathurin Jacques Brisson (30. travnja 1723. – 23. lipnja 1806.) bio je francuski zoolog i prirodni filozof.
Novi!!: 23. lipnja i Mathurin Jacques Brisson · Vidi više »
Međunarodni olimpijski odbor
Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.
Novi!!: 23. lipnja i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: 23. lipnja i NASA · Vidi više »
Nirmala Joshi
Nirmala Joshi (23. srpnja 1934. – 23. lipnja 2015.), poznatija kao Sestra Nirmala, bila je katolička redovnica koji je naslijedila Majku Tereziju kao voditeljica njezinih misionarki ljubavi te proširila pokret u inozemstvu.
Novi!!: 23. lipnja i Nirmala Joshi · Vidi više »
Oda Nobunaga
Oda Nobunaga Oda Nobunaga (織田 信長, Oda Nobunaga; Nagoya, 23. lipnja 1534. – Kjoto, 21. lipnja 1582.) japanski je vladar.
Novi!!: 23. lipnja i Oda Nobunaga · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 23. lipnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 23. lipnja i Pariz · Vidi više »
Pedro de Mendoza
Spomenik Pedru de Mendozi u Buenos Airesu, Argentina. Pedro de Mendoza y Luján (c. 1487. – 23. lipnja 1537.) bio je španjolski konkvistador, vojnik i istraživač, te prvi vojni upravitelj (špa. adelantado) regije Río de la Plata u Argentini.
Novi!!: 23. lipnja i Pedro de Mendoza · Vidi više »
Peter Falk
Peter Michael Falk (New York City, 16. rujna 1927. – Beverly Hills, 23. lipnja 2011.) je bio američki glumac, napoznatiji po ulozi poručnika Columba u televizijskoj seriji Columbo.
Novi!!: 23. lipnja i Peter Falk · Vidi više »
Pierre de Coubertin
Pierre de Coubertin Barun Pierre de Coubertin (Pariz, 1. siječnja 1863. – Ženeva, 2. rujna 1937.), rođen kao Pierre de Frédy francuski pedagog i povjesničar.
Novi!!: 23. lipnja i Pierre de Coubertin · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 23. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Sharon Stouder
Sharon Marie Stouder (9. studenog 1948. – 23. lipnja 2013.) je bivša američka plivačica.
Novi!!: 23. lipnja i Sharon Stouder · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 23. lipnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sofija Tajber
Sofija Paula Tajber (Biala Podlaska, 23. lipnja 1890. – Siedlec, 28. svibnja 1963.) - poljska katolička redovnica, utemeljiteljica Družbe sestara Presvete Kristove Duše i službenica Božja.
Novi!!: 23. lipnja i Sofija Tajber · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 23. lipnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Novi!!: 23. lipnja i Spektar (fizika) · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 23. lipnja i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: 23. lipnja i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: 23. lipnja i Svemir · Vidi više »
Ugovor o Antarktici
Zastava Antarktike Ugovor o Antarktici i povezani sporazumi, zajednički nazvani Sustav antarktičkog ugovora (engl. Antarctic Treaty System), reguliraju međunarodne odnose vezane za Antarktiku, jedini nenaseljeni kontinent na Zemlji.
Novi!!: 23. lipnja i Ugovor o Antarktici · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (eng. The United Kingdom of Great Britain and Ireland) je bilo službeno ime Ujedinjenog Kraljevstva između 1801. i 1927.
Novi!!: 23. lipnja i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske · Vidi više »
Vespazijan
Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenoga 9. – 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti.
Novi!!: 23. lipnja i Vespazijan · Vidi više »
Wilhelm Eduard Weber
mini Wilhelm Eduard Weber (Wittenberg, 24. listopada 1804. – Göttingen, 23. lipnja 1891.) je istaknuti njemački fizičar.
Novi!!: 23. lipnja i Wilhelm Eduard Weber · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 23. lipnja i Zagreb · Vidi više »
Zarah Leander
Zarah Leander (Karlstad, 15. ožujka 1907. – Stockholm, 23. lipnja 1981.) - švedska glumica i pjevačica.
Novi!!: 23. lipnja i Zarah Leander · Vidi više »
1179.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1179. · Vidi više »
1222.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1222. · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1487. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1534. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1537. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1582. · Vidi više »
1668.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1668. · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1723. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1744. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1804. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1806. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1810. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1859. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1875. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1884. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1891. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1894. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1899. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 23. lipnja i 1914. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1923. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 23. lipnja i 1927. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 23. lipnja i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1937. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1948. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 23. lipnja i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1963. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1981. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 23. lipnja i 1999. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 23. lipnja i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 23. lipnja i 2007. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 23. lipnja i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 23. lipnja i 2016. · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: 23. lipnja i 22. lipnja · Vidi više »
636.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 636. · Vidi više »
679.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 679. · Vidi više »
79.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 79. · Vidi više »
9.
Bez opisa.
Novi!!: 23. lipnja i 9. · Vidi više »
