Sadržaj
136 odnosi: Afrodita, Agleja, Agora, Aleksandar Veliki, Amalthea, Antiopa, Apolon, Ares, Arg (div), Arkad, Artemida, Atena, Atena (mitologija), Atlant, Bog, Danaja, Demetra, Diona (mitologija), Dioniz, Domaća koza, Domaće govedo, Eak, Ebanovina, Egina (mitologija), Eja, Epaf, Epimetej (mitologija), Epitet, Erato, Erida, Erinije, Eshil, Etimologija, Eufrozina, Eurinoma, Europa (mitologija), Euterpa, Fidija, Ganimed (mitologija), Geja, Genitiv, Giganti, Grčka mitologija, Grčki jezik, Had (bog), Had (podzemni svijet), Harite, Heba, Hefest, Hekatonhiri, ... Proširite indeks (86 više) »
- Olimpski bogovi
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Pogledaj Zeus i Afrodita
Agleja
Harita; Firenca Agleja (grč., Aglaía) u grčkoj mitologiji ime je pet božica, a najčešće za jednu od Harita.
Pogledaj Zeus i Agleja
Agora
Drevna stoa '''agore''' u Solunu. Agora (grčki za skupština, trg) je u antičkoj Grčkoj naziv za narodnu skupštinu koju je sazvao kralj ili važniji građanin; naziv za gradsku tržnicu, trg, mjesto trgovačko-poslovnog i javnog života uopće.
Pogledaj Zeus i Agora
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Pogledaj Zeus i Aleksandar Veliki
Amalthea
Amalteja ili Amalthea može značiti.
Pogledaj Zeus i Amalthea
Antiopa
Jean-Baptiste Marie Pierre: Zeus u liku satira i Antiopa Antiopa (grč. Αντιόπεα) u grčkoj mitologiji je jedna od tri velike sestre kraljice Amazonki.
Pogledaj Zeus i Antiopa
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Pogledaj Zeus i Apolon
Ares
Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.
Pogledaj Zeus i Ares
Arg (div)
Ija, 5. stoljeće pr. Kr., Italija Arg ili Argus Panoptes (grč., Árgos) u grčkoj mitologiji div je s mnoštvom (obično se govori o 100 ili 1000) očiju, Ijin je nećak.
Pogledaj Zeus i Arg (div)
Arkad
Arkad (grč. Αρκάδως) je u grčkoj mitologiji kralj Arkadije, Zeusov i Kalistin sin.
Pogledaj Zeus i Arkad
Artemida
Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.
Pogledaj Zeus i Artemida
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Pogledaj Zeus i Atena
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Pogledaj Zeus i Atena (mitologija)
Atlant
Atlas nosi na plećima nebeski svod Atlas ili Atlant (grč., Atlas) u grčkoj mitologiji jedan je od Titana, koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi nebeski svod.
Pogledaj Zeus i Atlant
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Zeus i Bog
Danaja
beotijski ćup, 5. stoljeće pr. Kr. Danaja (grč., Danáê) u grčkoj mitologiji kći je Akrizija, kralja Arga, i Euridike (nevezane uz Orfejevu Euridiku), Perzejova majka.
Pogledaj Zeus i Danaja
Demetra
Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće Demetra (grč., Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka.
Pogledaj Zeus i Demetra
Diona (mitologija)
Diona (grč., Diốnê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Titanida.
Pogledaj Zeus i Diona (mitologija)
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Pogledaj Zeus i Dioniz
Domaća koza
Svetog Ivana Zeline Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala gospodarski korištena domaća životinja.
Pogledaj Zeus i Domaća koza
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Pogledaj Zeus i Domaće govedo
Eak
Jean-Michel Moreau le Jeune: Eak i Telemon Eak ili Ajakos (grč., Aiakos) u grčkoj mitologiji bio je kralj Egine.
Pogledaj Zeus i Eak
Ebanovina
'''Ebanovina''' Drvorez slonova od cejlonske '''ebanovine''' Ebanovina je opći naziv za vrlo gusto i crno drvo.
Pogledaj Zeus i Ebanovina
Egina (mitologija)
Egina (grč. Αἴγινα) je u grčkoj mitologiji jedna od nimfa Najada.
Pogledaj Zeus i Egina (mitologija)
Eja
William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.
Pogledaj Zeus i Eja
Epaf
Epaf (grč. Επαφος) u grčkoj mitologiji kralj Egipta.
Pogledaj Zeus i Epaf
Epimetej (mitologija)
Pandora Epimetej (grč., Epimêtheús) u grčkoj mitologiji Titan je druge generacije, Japetov je sin te Prometejev i Atlasov brat, Pandorin muž.
Pogledaj Zeus i Epimetej (mitologija)
Epitet
Epitet (grč. επιθετον, epitheton.
Pogledaj Zeus i Epitet
Erato
Simon Vouet: Erato, 17. stoljeće Erato (grč., Eratô) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Erato
Erida
Erida (grč., Eris) ili Eris u grčkoj mitologiji boginja je razdora.
Pogledaj Zeus i Erida
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Pogledaj Zeus i Erinije
Eshil
'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.
Pogledaj Zeus i Eshil
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Pogledaj Zeus i Etimologija
Eufrozina
Harita; Firenca Eufrozina (grč. Εὐφροσύνη) je u grčkoj mitologiji jedna od Harita, božica dražesti, ljepote i plodnosti.
Pogledaj Zeus i Eufrozina
Eurinoma
Eurinoma (grčki Εὐρυνόμη) ime je nekih likova iz grčke mitologije.
Pogledaj Zeus i Eurinoma
Europa (mitologija)
Gustave Moreau: Europa i bik, 1869. Europa (grč., Eurốpê) u grčkoj mitologiji bila je prekrasna fenička princeza po kojoj je kontinent Europa dobio ime, a također i Jupiterov prirodni satelit Europa.
Pogledaj Zeus i Europa (mitologija)
Euterpa
Camille Roqueplan: Euterpa, 19. stoljeće Euterpa (grč., Eutérpê) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Euterpa
Fidija
Alma-Tademe iz 1868. Fidija, grč.
Pogledaj Zeus i Fidija
Ganimed (mitologija)
Peter Paul Rubens: Otmica Ganimeda, 1611. Ganimed (grč., Ganymếdês) u grčkoj mitologiji bio je sin Trosa, ustanovitelja Troje i Kaliroje; najljepši smrtnik u kojeg se i sam Zeus zaljubio.
Pogledaj Zeus i Ganimed (mitologija)
Geja
sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.
Pogledaj Zeus i Geja
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Pogledaj Zeus i Genitiv
Giganti
Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.
Pogledaj Zeus i Giganti
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Zeus i Grčka mitologija
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Zeus i Grčki jezik
Had (bog)
grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.
Pogledaj Zeus i Had (bog)
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Pogledaj Zeus i Had (podzemni svijet)
Harite
Primavera, detalj Harite (grč., Khárites) u grčkoj mitologiji boginje su ljupkosti i ljepote, ljudskog šarma i plodnosti.
Pogledaj Zeus i Harite
Heba
Demeter Laccataris: Heba, 1850. Hebe (grč., Hêbê) u grčkoj mitologiji boginja je mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
Pogledaj Zeus i Heba
Hefest
Peter Paul Rubens: Vulkan (Hefest) kuje Jupiterove (Zeusove) strijele, 17. stoljeće Hefest (grč., Hêphaistos) u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.
Pogledaj Zeus i Hefest
Hekatonhiri
Briarej, jedan od Hekatonhira Hekatonhiri ili Storuki (grč., Hekatógkheires) u grčkoj mitologiji golemi su storuki divovi, Uranovi i Gejini (stvoriteljica zemlje) sinovi.
Pogledaj Zeus i Hekatonhiri
Helena (mitologija)
Evelyn de Morgan: Helena Trojanska, 1898. Helena (grč., Helénē) u grčkoj mitologiji bila je žena spartanskog kralja Menelaja, Zeusova i Ledina kći; smatrana najljepšom ženom onog doba.
Pogledaj Zeus i Helena (mitologija)
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Pogledaj Zeus i Hera
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Pogledaj Zeus i Heraklo
Hermes
Hendrick Goltzius: Merkur (Hermes) Hermes ili Hermo (grč., Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin.
Pogledaj Zeus i Hermes
Hestija
Hestija, Meyersov leksikon Hestija (grč., Hestía) u grčkoj mitologiji božica je ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći.
Pogledaj Zeus i Hestija
Hore
Hore, Meyersov leksikon, 1888. Hore (grč., Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.
Pogledaj Zeus i Hore
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Pogledaj Zeus i Hrast
Ija (mitologija)
Antonio da Correggio: Ija i Zeus Io (grč., Iố) djevojka je u grčkoj mitologiji u koju je bio zaljubljen Zeus.
Pogledaj Zeus i Ija (mitologija)
Ilitija
Atena se rađa iz Zeusove glave, dok ju Ilitija gleda, grčka vaza Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije.
Pogledaj Zeus i Ilitija
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Pogledaj Zeus i Ime
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Pogledaj Zeus i Indoeuropljani
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Pogledaj Zeus i Indoeuropski prajezik
Jasion
Jasion (grč. Ἰασίων) je u grčkoj mitologiji smrtnik (prema Homeru, dok neki navodi kazuju da je bio jedan od Titana), sin Zeusa i Elektre, brat Dardanov, koji je bio Demetrin ljubavnik.
Pogledaj Zeus i Jasion
Jetra
Jetra čovjeka označena crvenom bojom (pogled sprijeda) Јetra (grč. hepar) je za život važan organ kod kralježnjaka, uključuјući tu i ljude, te još nekih životinja.
Pogledaj Zeus i Jetra
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Pogledaj Zeus i Jupiter (mitologija)
Kaliopa
Simon Vouet: Kaliopa, detalj, 17. stoljeće Kaliopa (grč., Kalliópê) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Kaliopa
Kalista (mitologija)
Jupiter (Zeus) i Kalista, 1744. Kalista (grč., Kallistố) u grčkoj mitologiji bila je kći kralja Arkadije Likona ili je pak bila nimfa.
Pogledaj Zeus i Kalista (mitologija)
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Pogledaj Zeus i Kamen
Kastor i Polideuk
Dioskurina novčićima rimskoga cara Maksentija 4. st. Kastor i Polideuk (grč., Kástôr;, Polydeúkês) u grčkoj mitologiji blizanci su, Ledini sinovi te Helenina i Klitemnestrina braća.
Pogledaj Zeus i Kastor i Polideuk
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Pogledaj Zeus i Kiša
Kiklop
Odilon Redon: Kiklop, 1914. Kiklop (grč., Kýklôps) u grčkoj mitologiji ime je plemena divova koji imaju samo jedno oko.
Pogledaj Zeus i Kiklop
Klio
Johannes Vermeer: Klio, detalj slike ''Alegorija slikanja'', 17. stoljeće Klio (grč. Κλειώ, Kleiô.
Pogledaj Zeus i Klio
Kost
Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.
Pogledaj Zeus i Kost
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Zeus i Kreta
Kron
Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.
Pogledaj Zeus i Kron
Labudovi
Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.
Pogledaj Zeus i Labudovi
Lamija
Herbert Draper: Lamija, 1909. John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905. Lamija (grč., Lámia) ili Sibarida (Súbaris) u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv.
Pogledaj Zeus i Lamija
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Zeus i Latinski jezik
Leda (mitologija)
Leda i labud, El Prado muzej, Madrid Leda (grč., Léda) u grčkoj mitologiji bila je spartanska kraljica te majka (uz oca Zeusa) blizanaca Kastora i Polideuka; kći kralja Testija, Tindarejeva žena.
Pogledaj Zeus i Leda (mitologija)
Leta
Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr. Leta (grč., Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide.
Pogledaj Zeus i Leta
Maja (mitologija)
amfore, 5. stoljeće pr. Kr., München Maja (grč., Maĩa) u grčkoj mitologiji najstarija je Plejada, jedna od sedam Atlantovih i Plejoninih kćeri.
Pogledaj Zeus i Maja (mitologija)
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Pogledaj Zeus i Maslina
Melpomena
Pompeja, 50. pr. Kr. Melpomena (grč., Melpomene) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Melpomena
Metida (mitologija)
Metida ili Metis (grč., Mễtis) u grčkoj mitologiji Okeanova je i Tetijina kći, Titanida; prva Zeusova žena, Atenina majka.
Pogledaj Zeus i Metida (mitologija)
Minos
Minos (grč., Mínôs) bio je legendarni kretski kralj, Zeusov i Europin sin.
Pogledaj Zeus i Minos
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Pogledaj Zeus i Mlijeko
Mnemozina
Dante Gabriel Rossetti: Mnemozina, 19. stoljeće Mnemozina (grč., Mnêmosúnê) u grčkoj mitologiji božica je pamćenja i majka Muza; personifikacija pamćenja u grčkoj mitologiji.
Pogledaj Zeus i Mnemozina
Mojre
John Strudwick: Zlatna nit, ulje na platnu, 1885., prikaz Mojri Moire ili Mojre (grč. Moírai) božice su sudbine, usuda, tri sestre Suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde - Ananke.
Pogledaj Zeus i Mojre
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Zeus i More
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Pogledaj Zeus i Munja
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Pogledaj Zeus i Muza
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde.
Pogledaj Zeus i Nebo
Nimfa
William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.
Pogledaj Zeus i Nimfa
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Pogledaj Zeus i Nominativ
Okean
Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.
Pogledaj Zeus i Okean
Okovani Prometej
Okovani Prometej je tragedija jednog od triju najpoznatijih grčkih tragičara, Eshila.
Pogledaj Zeus i Okovani Prometej
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Pogledaj Zeus i Olimp
Olimpija
Olimpija (grčki: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj Grčkoj i današnji grad u prefekture Elidi.
Pogledaj Zeus i Olimpija
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Pogledaj Zeus i Olimpijske igre
Orlovi
Orlovi, potporodica od nekoliko rodova ptica iz porodice jastrebova.
Pogledaj Zeus i Orlovi
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Pogledaj Zeus i Perzefona
Perzej (mitologija)
Perzej, Pompeji, 1. stoljeće pr. Kr. Perzej (grč., Perseús) u grčkoj mitologiji junak je koji je ubio Meduzu i osnovao Mikenu, a s njome i dinastiju Perzeida.
Pogledaj Zeus i Perzej (mitologija)
Piton (mitologija)
Piton (grč. Python, lat. Pytho) je u grčkoj mitologiji odvratni zmaj sa zmijskim tijelom pokrivenim ljuskama koji je živio u mračnoj guduri pokraj Delfa.
Pogledaj Zeus i Piton (mitologija)
Polihimnija
Francesco del Cossa: Polihimnija, 1455. – 1460. Polihimnija (grč., Polymnia) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Polihimnija
Posejdon
Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.
Pogledaj Zeus i Posejdon
Prometej (mitologija)
vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.
Pogledaj Zeus i Prometej (mitologija)
Radamant
Radamant (grč., Radamánthys) u grčkoj mitologiji bio je Zeusov i Europin sin, Minosov i Sarpedonov brat, a odgojio ga je Asterion.
Pogledaj Zeus i Radamant
Reja (mitologija)
Reja Reja ili Rea (grč., Rea) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Pogledaj Zeus i Reja (mitologija)
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Pogledaj Zeus i Rimska mitologija
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Pogledaj Zeus i Sanskrt
Sarpedon
Johann Heinrich Füssli: Hipnos (San) i Thanatos (Smrt) odnose beživotno Sarpedonovo tijelo Sarpedon (grč. Σαρπεδόνος) u grčkoj mitologiji je junak koji se u Trojanskom ratu borio na strani Trojanaca.
Pogledaj Zeus i Sarpedon
Sedam svjetskih čuda
Keopsova piramida Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu.
Pogledaj Zeus i Sedam svjetskih čuda
Seks
Seks ili spol označava skup anatomskih fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se unutar istih vrsta razlikuju ženke od mužjaka, ili organska funkcija u reproduktivnom sustavu vrste, te spolni odnos, koitus. U svakodnevnom govoru, uobičajen je naziv za spolni odnos, dok se u biološkom smislu obično koristi riječ spol, a kao organska funkcija spolnost.
Pogledaj Zeus i Seks
Selena
Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.
Pogledaj Zeus i Selena
Semela
Jupiter (Zeus) i Semela, 1894. Semela (grč., Semélê) u grčkoj mitologiji smrtnica je, Kadmejova je i Harmonijina kći, Dionizova majka sa Zeusom.
Pogledaj Zeus i Semela
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Pogledaj Zeus i Simbol
Slonovi
Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca.
Pogledaj Zeus i Slonovi
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Zeus i Stara Grčka
Talasa (mitologija)
Talasa ili Talata (grč., Thálassa) u grčkoj mitologiji personifikacija je Sredozemnog mora, primordijalno božanstvo, Eterova i Hemerina kći.
Pogledaj Zeus i Talasa (mitologija)
Talija
Jean-Marc Nattier: Talija, ulje na platnu, 1739. Talija (grč., Tháleia) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Talija
Tantal (mitologija)
Francisco Goya: Tantal Tantal (grč., Tántalos) u grčkoj mitologiji sin je boga Zeusa i nimfe Plute.
Pogledaj Zeus i Tantal (mitologija)
Tartar (pakao)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.
Pogledaj Zeus i Tartar (pakao)
Terpsihora
Jean-Marc Nattier: Terpsihora, ulje na platnu, 1739. Terpsihora (grč., Terpsichóra) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Terpsihora
Tifon
etruščanski mural Tifon (grč., Tiphôn; Tifonej,, Tiphôneús; Tifaon,, Typháôn; Tif,, Tiphos) u grčkoj mitologiji Gejin je i Tartarov sin koji je htio svrgnuti Zeusa, često smatran bogom oluje.
Pogledaj Zeus i Tifon
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Pogledaj Zeus i Titani
Titija
Tiziano: Kažnjavanje Titije, 1548., Madrid Titija, Titije ili Titij (grč., Tituós) u grčkoj mitologiji div je, Elarin i Zeusov, Prometejov i Europin ili pak Gejin sin.
Pogledaj Zeus i Titija
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9.
Pogledaj Zeus i Troja
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Pogledaj Zeus i Uran (mitologija)
Uranija
2. st. Uranija (grč., Ouranía) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Zeus i Uranija
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Pogledaj Zeus i Vino
Walter Burkert
Walter Burkert (Neuendettelsau, Bavarska, 2. veljače 1931.), njemački filolog, povjesničar i filozof.
Pogledaj Zeus i Walter Burkert
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Zeus i Zemlja
Zeusov kip u Olimpiji
Zeusov kip u Olimpiji Zeusov kip u Olimpiji bio je napravljen od slonovače i zlata.
Pogledaj Zeus i Zeusov kip u Olimpiji
Zlato
zlato.
Pogledaj Zeus i Zlato
Zmije
Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.
Pogledaj Zeus i Zmije
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Zeus i Zvijezda
Vidi također
Olimpski bogovi
- Afrodita
- Apolon
- Ares
- Artemida
- Atena (mitologija)
- Demetra
- Dioniz
- Hefest
- Hera
- Hermes
- Hestija
- Olimpski bogovi
- Posejdon
- Zeus