Brže od pregledniku!
122 odnosi: Aleksandar Kerenski, Ana, kraljica Velike Britanije, Antun Drobac, Škotska, Šri Lanka, Carl Philipp Emanuel Bach, Coca-Cola, Cockta, Düsseldorf, Drugi svjetski rat, Engleska, Fizičar, Francuska, Francuzi, Franjo Kuharić, George Martin, Georges Charpak, Gregorijanski kalendar, Hebe Camargo, Hector Berlioz, Helena Minić, Ignacy Łukasiewicz, IRA, Irska, Jakov Zeldovič, Japan, Johannes Diderik van der Waals, Johannes Kepler, José Raúl Capablanca, Josip Cvrtila, Keplerovi zakoni, Lidija Skoblikova, London, Marko Martinović, Mato Lovrak, Međunarodni dan žena, Mjanmar, Mladen Stahuljak, Nikola II., ruski car, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Oskar I. Švedski, Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama, Otto Hahn, Pariz, Petra Kvitová, Potres, Prijestupna godina, Prvi indokineski rat, Prvi svjetski rat, ..., Rudolf Valdec, Ruggero Leoncavallo, Samuel David Aleksander, Scotland Yard, Sherwood Anderson, Sjedinjene Američke Države, Stuarti, Turska, Veljačka revolucija u Rusiji, Vilim III. Oranski, William Howard Taft, Yangon, Zdenka Vučković, 1286., 1293., 1491., 1618., 1659., 1702., 1714., 1726., 1788., 1803., 1810., 1817., 1818., 1822., 1832., 1844., 1862., 1869., 1876., 1879., 1882., 1888., 1896., 1899., 1907., 1910., 1914., 1917., 1919., 1921., 1923., 1924., 1929., 1930., 1933., 1939., 1941., 1942., 1943., 1949., 1950., 1953., 1959., 1965., 1968., 1973., 1974., 1979., 1983., 1987., 1990., 1992., 1996., 1999., 2002., 2004., 2010., 2016., 2020.. Proširite indeks (72 više) »
Aleksandar Kerenski
'''Aleksandar Kerenski''' Aleksandar Kerenski (2. svibnja 1881. – 11. lipnja 1970.) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade Rusije 1917. godine.
Novi!!: 8. ožujka i Aleksandar Kerenski · Vidi više »
Ana, kraljica Velike Britanije
Ana, eng. Anne (London, 6. veljače 1665. – London, 1. kolovoza 1714.) zadnja kraljica samostalne Engleske i kraljica Škota, te kraljica Irske; od 8. ožujka 1702. Naslijedila svog rođaka i šurjaka, Vilima III. Engleskog i II. Škotskog.
Novi!!: 8. ožujka i Ana, kraljica Velike Britanije · Vidi više »
Antun Drobac
Brončana bista Antuna Dropca na ulazu u Prirodoslovni muzej Dubrovnik Antun Drobac (Dubrovnik, 13. lipnja 1810. — Dubrovnik, 8. ožujka 1882.) ljekarnik, kolekcionar i trgovac.
Novi!!: 8. ožujka i Antun Drobac · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: 8. ožujka i Škotska · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: 8. ožujka i Šri Lanka · Vidi više »
Carl Philipp Emanuel Bach
Carl Philipp Emanuel Bach (Weimar, 8. ožujka 1714. – Hamburg, 14. prosinca 1788.), njemački skladatelj i čembalist.
Novi!!: 8. ožujka i Carl Philipp Emanuel Bach · Vidi više »
Coca-Cola
Coca-Cola je bezalkoholno piće (kola) od biljnih ekstrakata.
Novi!!: 8. ožujka i Coca-Cola · Vidi više »
Cockta
Cockta je bezalkoholno gazirano piće iz Slovenije.
Novi!!: 8. ožujka i Cockta · Vidi više »
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: 8. ožujka i Düsseldorf · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 8. ožujka i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 8. ožujka i Engleska · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: 8. ožujka i Fizičar · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 8. ožujka i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: 8. ožujka i Francuzi · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: 8. ožujka i Franjo Kuharić · Vidi više »
George Martin
Sir George (Henry) Martin (3. siječnja, 1926. – 8. ožujka 2016.) slavni je britanski glazbeni producent, aranžer i skladatelj.
Novi!!: 8. ožujka i George Martin · Vidi više »
Georges Charpak
višeanodnog proporcionalnog brojača. Georges Charpak (ukr. Гео́ргій Харпа́к, polj. Jerzy Charpak) (nekad Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovycja, Ukrajina, 8. ožujka 1924. – Pariz, 29. rujna 2010.) francuski fizičar poljskoga podrijetla.
Novi!!: 8. ožujka i Georges Charpak · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 8. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hebe Camargo
Hebe Camargo (Taubaté, São Paulo, 8. ožujka 1929. – São Paulo, 29. rujna 2012.) je bila brazilska glumica i TV voditeljica.
Novi!!: 8. ožujka i Hebe Camargo · Vidi više »
Hector Berlioz
Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. – Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.
Novi!!: 8. ožujka i Hector Berlioz · Vidi više »
Helena Minić
Helena Minić Matanić (Pula, 8. ožujka 1979.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 8. ožujka i Helena Minić · Vidi više »
Ignacy Łukasiewicz
Ignacy Łukasiewicz Jan Józef Ignacy Łukasiewicz (Zaduszniki, Poljska, 8. ožujka 1822. — Chorkówka, Poljska, 7. siječnja 1882.) je bio poljski kemičar i izumitelj prve metode destilacije kerozina iz nafte.
Novi!!: 8. ožujka i Ignacy Łukasiewicz · Vidi više »
IRA
Irska republikanska armija (irski: Óglaigh na hÉireann) bila je irska republikanska revolucionarna vojna organizacija koja je nastala iz organizacije Irskih volontera, koji su ustanovljeni 25. studenog 1913. i koji su u travnju 1916.
Novi!!: 8. ožujka i IRA · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: 8. ožujka i Irska · Vidi više »
Jakov Zeldovič
poštanskoj marki. Jakov Borisovič Zeldovič (bjel. Я́каў Бары́савіч Зяльдо́віч, rus. Я́ков Бори́сович Зельдо́вич; Minsk, Bjelorusija, 8. ožujka 1914. – Moskva, Rusija, 2. prosinca 1987.), također poznat kao YaB, bio je sovjetski fizičar, koji je poznat po svom plodnom doprinosu u područjima kozmologije i fizike termonuklearnih i hidrodinamičkih fenomena.
Novi!!: 8. ožujka i Jakov Zeldovič · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 8. ožujka i Japan · Vidi više »
Johannes Diderik van der Waals
Johannes Diderik van der Waals (Leiden, 23. studenog 1837. – Amsterdam, 8. ožujka 1923.), je bio nizozemski teorijski fizičar i termodinamičar, poznat prije svega po svojoj van der Waalsovoj jednadžbi stanja realnih plinova i tekućina.
Novi!!: 8. ožujka i Johannes Diderik van der Waals · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: 8. ožujka i Johannes Kepler · Vidi više »
José Raúl Capablanca
José Raúl Capablanca y Graupera (Havana, 19. studenog 1888. – New York, 8. ožujka 1942.), kubanski šahist i treći svjetski šahovski prvak poznat po brzini igre i izvrsnoj vještini u završnici.
Novi!!: 8. ožujka i José Raúl Capablanca · Vidi više »
Josip Cvrtila
Josip Cvrtila (Jastrebarsko, 8. ožujka 1896. – Buenos Aires, 27. listopada 1966.), hrvatski dječji pisac, učitelj i pedagog.
Novi!!: 8. ožujka i Josip Cvrtila · Vidi više »
Keplerovi zakoni
ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''2/''t''1.
Novi!!: 8. ožujka i Keplerovi zakoni · Vidi više »
Lidija Skoblikova
Skoblikova u šprintu (1967.) Lidija Skoblikova (Zlatoust, 8. ožujka 1939.), sovjetska brza klizačica, šesterostruka olimpijska prvakinja Sports Reference (pristupljeno 21. travnja 2018.) i dvostruka svjetska prvakinja u raznim disciplinama.
Novi!!: 8. ožujka i Lidija Skoblikova · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 8. ožujka i London · Vidi više »
Marko Martinović
Marko Martinović - Car (Polje kod Travnika, 8. ožujka 1933. – 23. listopada 2003.) bio je hrvatski pjesnik i pisac iz BiH.
Novi!!: 8. ožujka i Marko Martinović · Vidi više »
Mato Lovrak
Velikom Grđevcu Mato Lovrak (Veliki Grđevac pokraj Bjelovara, 8. ožujka 1899. – Zagreb, 13. ožujka 1974.), hrvatski dječji pisac.
Novi!!: 8. ožujka i Mato Lovrak · Vidi više »
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine.
Novi!!: 8. ožujka i Međunarodni dan žena · Vidi više »
Mjanmar
Mjanmar, Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanma, Mianma, službeno Republika Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana).
Novi!!: 8. ožujka i Mjanmar · Vidi više »
Mladen Stahuljak
Mladen Stahuljak (Zadar, 15. ožujka 1914. – Hamburg, 8. ožujka 1996.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 8. ožujka i Mladen Stahuljak · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: 8. ožujka i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 8. ožujka i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 8. ožujka i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Oskar I. Švedski
Oskar I. (šved. Oscar), punim imenom Joseph François Oscar Bernadotte) (Pariz, 4. srpnja 1799. – Stockholm, 8. srpnja 1859.), drugi švedski i norveški kralj (1844.
Novi!!: 8. ožujka i Oskar I. Švedski · Vidi više »
Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama
Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama (engleski Liberation Tigers of Tamil Eelam, LTTE), isto tako poznati pod nazivom Tamilski tigrovi, vojna su organizacija koja je od 1970-ih vodila rat protiv vlada Šri Lanke kako bi izborila nezavisnu nacionalnu državu za tamilsku većinu u sjevernim i istočnim dijelovima Šri Lanke.
Novi!!: 8. ožujka i Oslobodilački tigrovi Tamilskog Elama · Vidi više »
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Novi!!: 8. ožujka i Otto Hahn · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 8. ožujka i Pariz · Vidi više »
Petra Kvitová
Petra Kvitová (Bílovec, 8. ožujka 1990.) češka je tenisačica.
Novi!!: 8. ožujka i Petra Kvitová · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: 8. ožujka i Potres · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 8. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi indokineski rat
Vijetnamski rat ili Prvi indokineski rat, 1946.
Novi!!: 8. ožujka i Prvi indokineski rat · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 8. ožujka i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: 8. ožujka i Rudolf Valdec · Vidi više »
Ruggero Leoncavallo
Ruggero Leoncavallo (Napulj, 8. ožujka 1858. – Montecatini Terme pokraj Firence, 9. kolovoza 1919.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 8. ožujka i Ruggero Leoncavallo · Vidi više »
Samuel David Aleksander
Samuel "Sami" David Aleksander (Zagreb, 13. srpnja 1862. – Zagreb, 8. ožujka 1943.) hrvatski industrijalac, nestor hrvatskih industrijalaca, političar (gradski zastupnik u Sisku) i član ugledne zagrebačke obitelji Aleksander.
Novi!!: 8. ožujka i Samuel David Aleksander · Vidi više »
Scotland Yard
New Scotland Yard, London New Scotland Yard, poznat i kao Scotland Yard i The Yard, glavno je središte Metropolitanske Policije zaslužno za policajstvo u Greater Londonu (iako ne u Cityu).
Novi!!: 8. ožujka i Scotland Yard · Vidi više »
Sherwood Anderson
Sherwood Anderson, 1933 Sherwood Anderson (Camden, 13. rujna 1876. – Colon, Panama, 8. ožujka 1941.), američki književnik Pobunjenik je protiv standardizacije života u industrijskoj civilizaciji, o čemu piše u romanima "Sin Windyja Macphersona", "Ljudi na maršu", "Siromašan bijelac" i, napopularnijim, "Crni osmjeh".
Novi!!: 8. ožujka i Sherwood Anderson · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 8. ožujka i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Stuarti
Dinastija Stuart je bila škotska plemićka i kasnije kraljevska dinastija, koja je vladala Škotskom (1371. – 1649. i 1660. – 1714.), Engleskom i Irskom (1603. – 1649. i 1660. – 1714.). Prvobitno je bila nazvana Stewart, a ime dinastije je galicizirano u 16. stoljeću, za vrijeme boravka Marije Stuart u Francuskoj.
Novi!!: 8. ožujka i Stuarti · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 8. ožujka i Turska · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: 8. ožujka i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Vilim III. Oranski
Vilim III.
Novi!!: 8. ožujka i Vilim III. Oranski · Vidi više »
William Howard Taft
William Howard Taft (Cincinnati, 15. rujna 1857. – Washington, 8. ožujka 1930.) je američki pravnik i političar, najpoznatiji po tome što je bio 27. predsjednik SAD, odnosno 10. po redu predsjednik Vrhovnog suda SAD.
Novi!!: 8. ožujka i William Howard Taft · Vidi više »
Yangon
Yangon (Rangoon) je najveći i do ožujka 2005. glavni grad Mjanmara.
Novi!!: 8. ožujka i Yangon · Vidi više »
Zdenka Vučković
Zdenka Vučković i Marijan Turkulin: ''Dome moj'' (1965) Zdenka Vučković (Zagreb, 20. lipnja 1942. – Zagreb, 7. ožujka 2020.) bila je hrvatska pjevačica zabavne glazbe, popularna tijekom 1960-ih.
Novi!!: 8. ožujka i Zdenka Vučković · Vidi više »
1286.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1286. · Vidi više »
1293.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1293. · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1491. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1618. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1659. · Vidi više »
1702.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1702. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1714. · Vidi više »
1726.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1726. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1788. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1803. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1810. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1817. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1818. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1822. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1832. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1844. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1862. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1869. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1876. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1879. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1882. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1888. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1899. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 8. ožujka i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1924. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1930. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1933. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 8. ožujka i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1943. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1953. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1959. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 8. ožujka i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1968. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 8. ožujka i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1979. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 8. ožujka i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 8. ožujka i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 8. ožujka i 1999. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 8. ožujka i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 8. ožujka i 2004. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 8. ožujka i 2010. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 8. ožujka i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 8. ožujka i 2020. · Vidi više »
