Brže od pregledniku!
151 odnosi: Abdikacija, Alfons XII., Alfons XIII., Amadeo I., španjolski kralj, Apsolutizam, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Španjolska, Bečki kongres, Bitka kod Leipziga, Bog, Bourbon-Anjou, Bourbon-Orléans, Bourbon-Parma, Burbonci Dviju Sicilija, Burbonska Španjolska, Dinastija, Dinastija Capet, Državna uprava, Dvorac, Elba, Engleska, Europa, Ferdinand I. od Dviju Sicilija, Ferdinand VI., španjolski kralj, Ferdinand VII., Feud, Filip V., španjolski kralj, Filip VI., Franačka, Francisco Franco, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Francuzi, Gospodarstvo, Habsburg, Henri, veliki vojvoda od Luksemburga, Henrik IV., kralj Francuske, Ime, Italija, Izabela II., Joseph Bonaparte, Juan Carlos I., Jules Mazarin, Kardinal, Karlo III., španjolski kralj, Karlo IV., španjolski kralj, Karlo Martel, Karlo X., kralj Francuske, Kastiljci, ..., Kći, Kraljevina Dviju Sicilija, Kraljevina Francuska, Kraljevina Navara, Kruna, Likvidacija, Luj August, regent Francuske, Luj Filip, kralj Francuza, Luj I. Burbonski, Luj I., španjolski kralj, Luj IX., kralj Francuske, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Luj XVIII., kralj Francuske, Luksemburg, Majka, Maršal, Marija Antoaneta, Marija Terezija Austrijska, Ministar, Monarhija, Muškarac, Napoleon Bonaparte, Napuljsko Kraljevstvo, Naslov, Nizozemska, Parma, Poglavar države, Pokrajina, Povijest, Predigra, Prijestolje, Prijestolonasljednik, Progonstvo, Prva Francuska Republika, Rat za španjolsku baštinu, Režim, Republika, Robert od Clermonta, Rodoslovlje, Smrt, Sveta alijansa, Sveto Rimsko Carstvo, Vjenčanje, Vlast, Vojska, Vojvodina Parma i Piacenza, Zemlja, 10. stoljeće, 1197., 1272., 1327., 1356., 1527., 1562., 1589., 16. stoljeće, 1610., 1643., 1648., 1658., 1700., 1701., 1714., 1715., 1724., 1731., 1746., 1759., 1774., 1788., 1792., 1793., 1798., 18. stoljeće, 1806., 1808., 1813., 1814., 1815., 1816., 1820., 1824., 1830., 1833., 1848., 1859., 1861., 1868., 1873., 1874., 1875., 1885., 1931., 1948., 1975., 20. rujna, 2014., 7. stoljeće. Proširite indeks (101 više) »
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Burbonci i Abdikacija · Vidi više »
Alfons XII.
Alfons XII. (28. studenog 1857. – 25. studenog 1885.), španjolski kralj, vladao je od 1875. do smrti 1885. godine.
Novi!!: Burbonci i Alfons XII. · Vidi više »
Alfons XIII.
Alfonso XIII. (hrvatski Alfons XIII.), kralj Španjolske, postumno je dijete Alfonsa XII. Proglašen je za kralja odmah po rođenju 17. svibnja 1886. Vladao je od 1886. do 1931. godne.
Novi!!: Burbonci i Alfons XIII. · Vidi više »
Amadeo I., španjolski kralj
Amadeo I., punim imenom Amadeo Ferdinand María od Savoje (Torino, 30. svibnja 1845. – Torino, 18. siječnja 1890.), španjolski kralj (1870. – 1873.) i prvi vojvoda od Aoste.
Novi!!: Burbonci i Amadeo I., španjolski kralj · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Burbonci i Apsolutizam · Vidi više »
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu
Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Novi!!: Burbonci i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Burbonci i Španjolska · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Burbonci i Bečki kongres · Vidi više »
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Burbonci i Bitka kod Leipziga · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Burbonci i Bog · Vidi više »
Bourbon-Anjou
Bourbon-Anjou ili Bourbon-Španjolska, vladajuća kraljevska dinastija u Kraljevini Španjolskoj.
Novi!!: Burbonci i Bourbon-Anjou · Vidi više »
Bourbon-Orléans
Bourbon-Orléans, mlađi ogranak francuske kraljevske dinastije Bourbon.
Novi!!: Burbonci i Bourbon-Orléans · Vidi više »
Bourbon-Parma
Grb dinastije Bourbon-Parma Sicilsko-parmsko-piacentinski ogranak BurbonacaBurbonci.
Novi!!: Burbonci i Bourbon-Parma · Vidi više »
Burbonci Dviju Sicilija
Burbonci Dviju Siclija (tal. Borbone delle Due Sicilie), mlađa linija španjolske kraljevske dinastije Burbonci-Anžuvinci koja je vladala područjima južne Italije od 1734. do 1861. godine, kada je dinastija zbačena s vlasti, a Kraljevina Dviju Sicilija pripojena novoutemeljenoj Kraljevini Italiji pod Savojcima.
Novi!!: Burbonci i Burbonci Dviju Sicilija · Vidi više »
Burbonska Španjolska
Burbonska Španjolska (špa. Reino de España, fra. Royaume d’Espagne) trajala je od 1700. do 1808. godine, a nastala je 1. studenoga 1700.
Novi!!: Burbonci i Burbonska Španjolska · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Burbonci i Dinastija · Vidi više »
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Novi!!: Burbonci i Dinastija Capet · Vidi više »
Državna uprava
Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.
Novi!!: Burbonci i Državna uprava · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Burbonci i Dvorac · Vidi više »
Elba
Elba talijanski je otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.
Novi!!: Burbonci i Elba · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Burbonci i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Burbonci i Europa · Vidi više »
Ferdinand I. od Dviju Sicilija
Gennaro Maldarelli: ''Portret Ferdinanda I. od Dviju Sicilija'', prije 1825. godine. Museo nazionale di Capodimonte, Napulj Ferdinand I. Burbonski (Ferdinando Antonio Pasquale Giovanni Nepomuceno Serafino Gennaro Benedetto; Napulj, 12. siječnja 1751. – Napulj, 4. siječnja 1825.), talijanski monarh iz dinastije Kapetovića, iz koje je grana kraljevska kuća Burbonci Dviju Sicilija.
Novi!!: Burbonci i Ferdinand I. od Dviju Sicilija · Vidi više »
Ferdinand VI., španjolski kralj
Ferdinand VI., zvan Razboriti (Madrid, 23. rujna 1713. – † Villaviciosa de Odón, 10. kolovoza 1759.). Kralj Španjolske od 1746. do 1759. godine.
Novi!!: Burbonci i Ferdinand VI., španjolski kralj · Vidi više »
Ferdinand VII.
Ferdinand VII. (španjolski Fernando VII), španjolski kralj od 1813. do 1833. godine.
Novi!!: Burbonci i Ferdinand VII. · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Burbonci i Feud · Vidi više »
Filip V., španjolski kralj
Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.
Novi!!: Burbonci i Filip V., španjolski kralj · Vidi više »
Filip VI.
Filip VI. (šp. Felipe VI, IPA:; Madrid, 30. siječnja 1968.), kralj Španjolske.
Novi!!: Burbonci i Filip VI. · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Burbonci i Franačka · Vidi više »
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Novi!!: Burbonci i Francisco Franco · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Burbonci i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Burbonci i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Burbonci i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Burbonci i Francuzi · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Burbonci i Gospodarstvo · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Burbonci i Habsburg · Vidi više »
Henri, veliki vojvoda od Luksemburga
Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga Grb Henrija, Velikog vojvode od Luksemburga Henri, veliki vojvoda Luksemburga (Betzdorf, 16. travnja 1955.), trenutni luksemburški vladar.
Novi!!: Burbonci i Henri, veliki vojvoda od Luksemburga · Vidi više »
Henrik IV., kralj Francuske
Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
Novi!!: Burbonci i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Burbonci i Ime · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Burbonci i Italija · Vidi više »
Izabela II.
Izabela II. (španjolski Isabel II.), španjolska kraljica.
Novi!!: Burbonci i Izabela II. · Vidi više »
Joseph Bonaparte
Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.
Novi!!: Burbonci i Joseph Bonaparte · Vidi više »
Juan Carlos I.
Juan Carlos I. (kroatizirano Ivan Karlo I.; puno ime Juan Carlos Alfonso Víctor María de Borbón y Borbón-Dos Sicilias) (Rim, 5. siječnja 1938.), kralj Španjolske od 1975.
Novi!!: Burbonci i Juan Carlos I. · Vidi više »
Jules Mazarin
'''Kardinal Jules Mazarin'''Portret Pierra Louisa Boucharta Jules Mazarin, (Pescina, Abruzzi, Italija, 14. srpnja 1602. – Vincennes, Francuska 9. ožujka 1661.), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642.
Novi!!: Burbonci i Jules Mazarin · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Burbonci i Kardinal · Vidi više »
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Novi!!: Burbonci i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »
Karlo IV., španjolski kralj
Karlo IV. (Portici, Napulj, 11. studenog 1748. – Rim, 20. siječnja 1819.) bio je kralj Španjolske od 14. prosinca 1788. sve do abdikacije 19. ožujka 1808.
Novi!!: Burbonci i Karlo IV., španjolski kralj · Vidi više »
Karlo Martel
Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
Novi!!: Burbonci i Karlo Martel · Vidi više »
Karlo X., kralj Francuske
Karlo X., kralj Francuske Karlo X. (Versailles, 9. listopada 1757. – Nova Gorica, Slovenija, 6. studenog 1836.), kralj Francuske od 1824. – 1830. godine Poslije smrti braće Luja XVI. i Luja XVIII. bez muških potomaka Karlo X. je postao kralj Francuske 1824. godine.
Novi!!: Burbonci i Karlo X., kralj Francuske · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Burbonci i Kastiljci · Vidi više »
Kći
Kći je naziv za ženskog potomka roditelja.
Novi!!: Burbonci i Kći · Vidi više »
Kraljevina Dviju Sicilija
Kraljevina Dviju Sicilija (tal. Regno delle Due Sicilie) bila je suverena država na jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Burbonci i Kraljevina Dviju Sicilija · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Burbonci i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kraljevina Navara
Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.
Novi!!: Burbonci i Kraljevina Navara · Vidi više »
Kruna
Papinska kruna za sliku Mati Božje Czestochowske. Izradio ju je Lech Dziewulski 2006. godine. Kruna (lat. corona) je raskošno urešeno pokrivalo za glavu u obliku vijenca, simbol vladarske moći i časti.
Novi!!: Burbonci i Kruna · Vidi više »
Likvidacija
Likvidacija, smaknuće ili pogubljenje, ciljano je ubojstvo jedne ili više osoba.
Novi!!: Burbonci i Likvidacija · Vidi više »
Luj August, regent Francuske
Luj August (1670. – 1736.), regent i prijestolonasljednik Francuske tijekom 1.
Novi!!: Burbonci i Luj August, regent Francuske · Vidi više »
Luj Filip, kralj Francuza
'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.
Novi!!: Burbonci i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »
Luj I. Burbonski
Lujev sarkofag Luj I. Burbonski (fra. Louis Ier de Bourbon; poznat i kao Luj Veliki ili Luj Hromi; Clermont-en-Beauvaisis, 1279. – 22. siječnja 1341.; pokopan u Parizu) bio je francuski plemić, grof Clermont-en-Beauvaisisa i La Marchea te vojvoda Bourbona; sin princa Roberta Francuskog, koji je postao grof Clermont-en-Beauvaisisa.
Novi!!: Burbonci i Luj I. Burbonski · Vidi više »
Luj I., španjolski kralj
Kralj Ludovik I. ili Luj I. (španjolski Luis I) (rođen u Madridu, 25. kolovoza 1707.) vladao je Španjolskom manje od godine dana.
Novi!!: Burbonci i Luj I., španjolski kralj · Vidi više »
Luj IX., kralj Francuske
Luj IX.
Novi!!: Burbonci i Luj IX., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Novi!!: Burbonci i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Burbonci i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Novi!!: Burbonci i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: Burbonci i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XVIII., kralj Francuske
Luj XVIII. (Versailles, 17. studenoga 1755. – Pariz,16. rujna 1824.), kralj Francuske od 1814. – 1824. godine. Luj XVIII., francuski kralj Ovaj kralj pravog imena Luj-Stanislav-Ksavier je bio unuk Luja XV. i brat giljotiniranog Luja XVI. Na čelo dinastije Bourbon dolazi 1795.
Novi!!: Burbonci i Luj XVIII., kralj Francuske · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Burbonci i Luksemburg · Vidi više »
Majka
150px Majka s djetetom Majke su osobe koje imaju pravnu i društvenu vezu s djecom, koja mogu, ali ne moraju, biti njihovo biološko potomstvo.
Novi!!: Burbonci i Majka · Vidi više »
Maršal
Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.
Novi!!: Burbonci i Maršal · Vidi više »
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Novi!!: Burbonci i Marija Antoaneta · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Burbonci i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Burbonci i Ministar · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Burbonci i Monarhija · Vidi više »
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Novi!!: Burbonci i Muškarac · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Burbonci i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Burbonci i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Naslov
Naslov ili titula je počasni obiteljski ili pak nasljednji naslov koji pripada određenom položaju u društvenoj hijerarhiji (npr. grof, predsjednik, general), odnosno stečeni naslov koji pripada određenom stupnju izobrazbe (inženjer, akademik, docent, doktor).
Novi!!: Burbonci i Naslov · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Burbonci i Nizozemska · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Burbonci i Parma · Vidi više »
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Novi!!: Burbonci i Poglavar države · Vidi više »
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Novi!!: Burbonci i Pokrajina · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Burbonci i Povijest · Vidi više »
Predigra
Martinov van Maëleov ''Francion 15'' prikazuje par u predigri U ljudskoj seksualnosti, predigra je seksualna aktivnost koja vodi do spolnog odnosa.
Novi!!: Burbonci i Predigra · Vidi više »
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Novi!!: Burbonci i Prijestolje · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Burbonci i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Progonstvo
Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.
Novi!!: Burbonci i Progonstvo · Vidi više »
Prva Francuska Republika
Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.
Novi!!: Burbonci i Prva Francuska Republika · Vidi više »
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Novi!!: Burbonci i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »
Režim
Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.
Novi!!: Burbonci i Režim · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Burbonci i Republika · Vidi više »
Robert od Clermonta
Princ Robert, obiteljsko stablo Robert Francuski (francuski Robert de France; 1256. – 7. veljače 1317.; pokopan u Parizu), poznat i kao Robert Clermontski (francuski Robert de Clermont), bio je princ Francuske te grof Clermont-en-Beauvaisisa, kao i lord (seigneur) Bourbona, Charolaisa, Saint-Justa i Creila.
Novi!!: Burbonci i Robert od Clermonta · Vidi više »
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Novi!!: Burbonci i Rodoslovlje · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Burbonci i Smrt · Vidi više »
Sveta alijansa
Države utemeljiteljice Svete alijanse: Austrijsko Carstvo, Rusko Carstvo i Pruska. Sveta alijansa je organizacija koju su osnovale države pobjednice u ratu protiv Napoleona, s ciljem borbe protiv komunističkih revolucija te održavanja reda i mira u Europi.
Novi!!: Burbonci i Sveta alijansa · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Burbonci i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Vjenčanje
Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.
Novi!!: Burbonci i Vjenčanje · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Burbonci i Vlast · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Burbonci i Vojska · Vidi više »
Vojvodina Parma i Piacenza
Vojvodina Parma i Piacenza (tal. Ducato di Parma e Piacenza, službeno latinski Ducatus Parmae et Placentiae), talijanska državica iz vremena prije ujedinjenja Italije.
Novi!!: Burbonci i Vojvodina Parma i Piacenza · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Burbonci i Zemlja · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 10. stoljeće · Vidi više »
1197.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1197. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1272. · Vidi više »
1327.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1327. · Vidi više »
1356.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1356. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1527. · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1562. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1589. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 16. stoljeće · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1610. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1643. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1648. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1658. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1700. · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1701. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1714. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1715. · Vidi više »
1724.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1724. · Vidi više »
1731.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1731. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1746. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1759. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1774. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1788. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1792. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1793. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1798. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 18. stoljeće · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1806. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1808. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1814. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1815. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1816. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1820. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1824. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1830. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1833. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1848. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1859. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1861. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1868. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1875. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1885. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1931. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1948. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 1975. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Burbonci i 20. rujna · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Burbonci i 2014. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Burbonci i 7. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Borbón, Bourbon, Burbon, Burboni, Burbón.
