Brže od pregledniku!
45 odnosi: Aleksandar Alagović, Austro-Ugarska, Ban, Beč, Bogoslovlje, Filozofija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Josip Jelačić, Josip Mihalović, Kardinal, Ljetnikovac biskupa Haulika, Mađarizacija, Maksimir, Matica hrvatska, Novi ljetnikovac biskupa Haulika, Ostrogon, Prezbiter, Slovačka, Slovački jezik, Slovaci, Trenčin, Trnava (Slovačka), Velimir Deželić stariji, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka nadbiskupija, Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, 10. prosinca, 11. prosinca, 11. svibnja, 16. lipnja, 1788., 18. travnja, 1811., 1837., 1840., 1842., 1845., 1848., 1852., 1856., 1869., 20. travnja.
Aleksandar Alagović
Aleksandar Alagović, zagrebački biskup Aleksandar Alagović (Malženice kod Trnave u Slovačkoj, 30. prosinca 1760. – Zagreb, 18. ožujka 1837.), zagrebački biskup.
Novi!!: Juraj Haulik i Aleksandar Alagović · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Juraj Haulik i Austro-Ugarska · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Juraj Haulik i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Juraj Haulik i Beč · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Juraj Haulik i Bogoslovlje · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Juraj Haulik i Filozofija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Juraj Haulik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Juraj Haulik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Juraj Haulik i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Juraj Haulik i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Mihalović
Josip Mihalović (Torda, 16. siječnja 1814. – Zagreb, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Juraj Haulik i Josip Mihalović · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Juraj Haulik i Kardinal · Vidi više »
Ljetnikovac biskupa Haulika
Ljetnikovac biskupa Haulika je ljetnikovac u park-šumi Maksimir.
Novi!!: Juraj Haulik i Ljetnikovac biskupa Haulika · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Juraj Haulik i Mađarizacija · Vidi više »
Maksimir
Maksimir je tradicionalni dio grada i gradska četvrt Grada Zagreba u kojoj se nalaze istoimena park-šuma po kojoj je četvrt dobila ime, i Stadion Maksimir (poznat po nastupima GNK Dinamo).
Novi!!: Juraj Haulik i Maksimir · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Juraj Haulik i Matica hrvatska · Vidi više »
Novi ljetnikovac biskupa Haulika
Novi ljetnikovac biskupa Haulika je ljetnikovac koji je u parku Maksimir dao sagraditi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik.
Novi!!: Juraj Haulik i Novi ljetnikovac biskupa Haulika · Vidi više »
Ostrogon
Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.
Novi!!: Juraj Haulik i Ostrogon · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Juraj Haulik i Prezbiter · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Juraj Haulik i Slovačka · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Juraj Haulik i Slovački jezik · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Juraj Haulik i Slovaci · Vidi više »
Trenčin
Trenčin (slo. Trenčín) je grad u Slovačkoj Republici, središte regije Považie i središte Trenčianskog kraja.
Novi!!: Juraj Haulik i Trenčin · Vidi više »
Trnava (Slovačka)
Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke.
Novi!!: Juraj Haulik i Trnava (Slovačka) · Vidi više »
Velimir Deželić stariji
Velimir Đuro Josip Deželić (Zagreb, 21. veljače 1864. – Zagreb, 7. veljače 1941.) hrvatski književnik, leksikograf i bibliotekar.
Novi!!: Juraj Haulik i Velimir Deželić stariji · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Juraj Haulik i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Juraj Haulik i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Juraj Haulik i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925
Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 je leksikon životopisa znamenitih i zaslužnih Hrvata.
Novi!!: Juraj Haulik i Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Juraj Haulik i 10. prosinca · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Juraj Haulik i 11. prosinca · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Juraj Haulik i 11. svibnja · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Juraj Haulik i 16. lipnja · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1788. · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Juraj Haulik i 18. travnja · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1811. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1840. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1842. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1845. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1848. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1852. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1856. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Haulik i 1869. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Juraj Haulik i 20. travnja · Vidi više »
