Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Slovenija

Indeks Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

242 odnosi: Alpe, Anže Kopitar, Ankaran, Austrija, Austro-Ugarska, Avgust Černigoj, Šalovci, Škocjanske jame, Šmarješke Toplice, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Štajerska (Slovenija), Švedska, Črnomelj, Bavarska, Bela krajina, Bledsko jezero, Bošnjaci u Sloveniji, Božić, Bojan Adamič, Boris Pahor, Brigita Bukovec, Bruto domaći proizvod, Carski okruzi, Cerkniško jezero, Cislajtanija, Dalmacija, Dan državnosti (Slovenija), Dinaridi, Dolenjska, Drago Jančar, Država, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državna granica, Drugi svjetski rat, Edvard Kocbek, Endem, Euro, Europa, Europska unija, Europsko prvenstvo u košarci, Europsko prvenstvo u nogometu, Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000., Eurozona, Ferdo Delak, Finska, Franačka, Franc Miklošič, France Prešeren, Geometrijsko središte Slovenije, Giuseppe Tartini, ..., Goran Dragić, Gorenjska, Gorenjska (regija), Goriška, Goriška (regija), Grad, Gradska općina, Habsburška Monarhija, Habsburg, Herman Potočnik, Hokej na ledu, Hrvati, Hrvati u Sloveniji, Hrvatska, Hrvatsko-slovenski odnosi, Inflacija, Istok, Istra, Italija, Ivan Cankar, Ivan Grohar, Ivana Kobilca, Izola, Jadransko more, Jakob Petelin Gallus, Jakov Brdar, Janez Lapajne, Janez Vajkard Valvasor, Jože Plečnik, Jože Pogačnik, Jožef Stefan, Jug, Jugoistočna Slovenija (regija), Jugozapad, Jurij Vega, Jurij Zdovc, Karantanija, Karavanke, Katekizam, Košarka, Kobarid, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kopar, Koper, Koruška (austrijska savezna zemlja), Koruška (regija), Koruška (Slovenija), Kraljevina Jugoslavija, Kranjska, Kranjska Gora, Kras (regija), Kršćanstvo, Lačni Franz, Laibach, Lendava, Leon Štukelj, Ljubljana, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Maribor, Max Fabiani, Međunarodni praznik rada, Moravske Toplice, Muslimani (narod), Nacionalni park Triglav, Narodni preporod, Nataša Pirc Musar, National Basketball Association, NATO, Njemačka, Nobelova nagrada, Nogomet, Notranjska, Notranjsko-kraška (regija), Nova godina, Novo Mesto, Obalno-kraška (regija), Općina, Oton Župančič, Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije, Pankrti, Panonija, Panonska nizina, Papratnjače, Piran, Podravska (regija), Podzemne vode, Poljoprivreda, Pomurje (regija), Portorož, Posavska (regija), Postojnska jama, Prežihov Voranc, Predsjednik Slovenije, Prekmurje, Primož Trubar, Primorska, Ptuj, Radenci, Radoslav Nesterović, Rakov Škocjan (park), Rat u Sloveniji, Razvijene zemlje, Reformacija, Reljef, Republika, Riko Debeljak, Rimsko Carstvo, Robert Golob, Rogla, Romi, Sava, Savinjska (regija), Siddharta (glazbeni sastav), Sjemenjače, Sjever, Sjeveroistok, Skijanje, Slava Vojvodine Kranjske, Slaveni, Slavoj Žižek, Slovenci, Slovenska nogometna reprezentacija, Slovenski jezik, Slovenski tolar, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbi u Sloveniji, Središnja Slovenija (regija), Srednja Europa, Sredozemlje, Statističke regije Slovenije, Sveto Rimsko Carstvo, Sveučilište u Ljubljani, Svi sveti, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002., Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010., Talijani, Talijanski jezik, Tübingen, Tina Maze, Triglav (vrh), Ujedinjeni narodi, UNESCO, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Velika Gospa, Vladimir Bartol, Vlado Kreslin, XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., Zagreb, Zapad, Zasavlje (regija), Zdravljica, Zoran Mušič, Zoran Predin, .si, 1. siječnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 1000., 14. stoljeće, 15. kolovoza, 1848., 1918., 1929., 1943., 1945., 1971., 1981., 1991., 1992., 2. svibnja, 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2011., 25. lipnja, 25. prosinca, 26. prosinca, 26. veljače, 27. travnja, 29. studenoga, 31. listopada, 6. stoljeće, 7. stoljeće, 8. veljače. Proširite indeks (192 više) »

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Slovenija i Alpe · Vidi više »

Anže Kopitar

Anže Kopitar (Jesenice, 24. kolovoza 1987.) slovenski je profesionalni hokejaš na ledu.

Novi!!: Slovenija i Anže Kopitar · Vidi više »

Ankaran

Ankaran (tal. Ancarano) je primorski gradić i sjedište istoimene općine na krajnjem jugozapadu Slovenije, nedaleko od Kopra i granice s Italijom.

Novi!!: Slovenija i Ankaran · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Slovenija i Austrija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Slovenija i Austro-Ugarska · Vidi više »

Avgust Černigoj

Avgust Černigoj (Trst, 24. kolovoza 1898. – Sežana, 17. studenoga 1985.), slovenski slikar i grafičar.

Novi!!: Slovenija i Avgust Černigoj · Vidi više »

Šalovci

Šalovci (mađarski:Sall, njemački:Schabing), naselje i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Šalovci · Vidi više »

Škocjanske jame

Škocjanske jame su sustav krških špilja u Sloveniji koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih kanjona u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od prapovijesti.

Novi!!: Slovenija i Škocjanske jame · Vidi više »

Šmarješke Toplice

Šmarješke Toplice je naselje i središte istoimene općina u jugoistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Šmarješke Toplice · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Slovenija i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Štajerska (Slovenija)

Štajerska Štajerska (također i Donja Štajerska; slov. Spodnja Štajerska, Slovenska Štajerska, mađ.: Alsó-Stájerország, njem.: Untersteiermark, prek.: Spoudnje Štájersko) dio je povijesne pokrajine Štajerske, a danas je neslužbena pokrajina u sjeveroistočnoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Štajerska (Slovenija) · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Slovenija i Švedska · Vidi više »

Črnomelj

Črnomelj (njemački: Tschernembl) je grad i središte istoimene općine u jugoistočnoj Sloveniji u blizini granice s Hrvatskom, najveće je naselje Bele Krajine.

Novi!!: Slovenija i Črnomelj · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Slovenija i Bavarska · Vidi više »

Bela krajina

Položaj Bele krajine na karti Slovenije Črnomelj Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru.

Novi!!: Slovenija i Bela krajina · Vidi više »

Bledsko jezero

Bledsko jezero (slovenski: Blejsko jezero) je glacijalno jezero u Julijskim Alpama u sjevernozapadnoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Bledsko jezero · Vidi više »

Bošnjaci u Sloveniji

Bošnjaci su etnička grupa koja živi u Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Bošnjaci u Sloveniji · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Slovenija i Božić · Vidi više »

Bojan Adamič

Bojan Adamič 1960. Bojan Adamič (Ribnica, Slovenija, 9. kolovoza 1912. - Ljubljana, 3. studenog 1995.) je bio slovenski skladatelj filmske glazbe i dirigent.

Novi!!: Slovenija i Bojan Adamič · Vidi više »

Boris Pahor

Boris Pahor 2015. Boris Pahor (Trst, 26. kolovoza 1913. – Trst, 30. svibnja 2022.) bio je slovenski romanopisac.

Novi!!: Slovenija i Boris Pahor · Vidi više »

Brigita Bukovec

Brigita Bukovec (Ljubljana, 21. svibnja 1979.), bivša slovenska atletičarka.

Novi!!: Slovenija i Brigita Bukovec · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Slovenija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Carski okruzi

Okruzi Svetog Rimskog Carstva Carski okrug ili carsko okružje (latinski: Circulus imperii, množina:Circuli imperii njemački: Reichskreis, množina Reichskreise) naziv je za regionalne grupacije teritorija Svetog Rimskog Carstva, prvenstveno za potrebe organiziranja zajedničke obrambene strukture i prikupljanja carskih poreza, ali i kao sredstvo organizacije unutar Carskog Sabora (Reichstaga) i Carske sudske komore Svaki okrug imao je svoju skupštinu, iako nije njen svaki član bio nužno i član državnog Sabora.

Novi!!: Slovenija i Carski okruzi · Vidi više »

Cerkniško jezero

Cerkniško jezero jest jezero u jugozapadnoj Sloveniji i najveće u toj državi.

Novi!!: Slovenija i Cerkniško jezero · Vidi više »

Cislajtanija

Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).

Novi!!: Slovenija i Cislajtanija · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Slovenija i Dalmacija · Vidi više »

Dan državnosti (Slovenija)

Dan državnosti je praznik u Republici Sloveniji koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Slovenska skupština donijela odluku o samostalnosti i suverenosti.

Novi!!: Slovenija i Dan državnosti (Slovenija) · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Slovenija i Dinaridi · Vidi više »

Dolenjska

Dolenjska Dolenjska je područje u jugoistočnoj Sloveniji koje se proteže od Ljubljanske kotline do granice s Hrvatskom (u području Žumberka).

Novi!!: Slovenija i Dolenjska · Vidi više »

Drago Jančar

Drago Jančar (Maribor, 13. travnja 1948.), slovenski književnik.

Novi!!: Slovenija i Drago Jančar · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Slovenija i Država · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Slovenija i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Državna granica

Državna granica Gambije i Senegala Ulaz u Republiku Hrvatsku. Državna granica je zamišljena crta koja omeđuje državno područje jedne države.

Novi!!: Slovenija i Državna granica · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Slovenija i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Edvard Kocbek

Edvard Kocbek Edvard Kocbek (Sveti Jurij ob Ščavnici, 27. rujna 1904. – Ljubljana, 3. studenog 1981.) bio je slovenski pjesnik, pisac, esejist, prevoditelj, politički aktivist i borac u pokretu otpora protiv fašizma.

Novi!!: Slovenija i Edvard Kocbek · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Slovenija i Endem · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Slovenija i Euro · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Slovenija i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Slovenija i Europska unija · Vidi više »

Europsko prvenstvo u košarci

Europska prvenstva u košarci se održavaju svake druge godine u organizaciji Međunarodne košarkaške federacije (FIBA).

Novi!!: Slovenija i Europsko prvenstvo u košarci · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu

UEFA Europsko prvenstvo u nogometu (često zvano UEFA Euro) je glavno nogometno natjecanje država članica UEFA-e. Održava se svake četiri godine od 1960. godine.

Novi!!: Slovenija i Europsko prvenstvo u nogometu · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.

11.

Novi!!: Slovenija i Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000. · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: Slovenija i Eurozona · Vidi više »

Ferdo Delak

'''Ferdo Delak''' Ferdo Delak (Gorica, 29. lipnja 1905. - Ljubljana, 16. siječnja 1968.), slovenski redatelj.

Novi!!: Slovenija i Ferdo Delak · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Slovenija i Finska · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Slovenija i Franačka · Vidi više »

Franc Miklošič

Franz Miklošič Franc Miklošič (njem. Franz Ritter von Miklosich) (Radomerščak pri Ljutomeru, 20. studenoga 1813. – Beč, 7. ožujka 1891.), bio je slovenski filolog i jezikoslovac, jedan od osnivača suvremene slavistike.

Novi!!: Slovenija i Franc Miklošič · Vidi više »

France Prešeren

France Prešeren (Vrba, 3. prosinca 1800. – Kranj, 8. veljače 1849.) je slovenski pjesnik.

Novi!!: Slovenija i France Prešeren · Vidi više »

Geometrijsko središte Slovenije

Geometrijsko središte Slovenije (Geometrijsko središče Slovenije), središnja točka u Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Geometrijsko središte Slovenije · Vidi više »

Giuseppe Tartini

Giuseppe Tartini. Giuseppe Tartini (8. travnja 1692. u Piranu – 26. veljače 1770. u Padovi), mletački skladatelj, violinist i glazbeni teoretičar.

Novi!!: Slovenija i Giuseppe Tartini · Vidi više »

Goran Dragić

Goran Dragić (Ljubljana, 6. svibnja 1986.) slovenski je profesionalni košarkaš, srpsko-slovenskog podrijetla.

Novi!!: Slovenija i Goran Dragić · Vidi više »

Gorenjska

Gorenjska Gorenjska je planinsko alpsko područje uz gornji tok rijeke Save u Sloveniji, sjeverno i sjeverozapadno od Ljubljane.

Novi!!: Slovenija i Gorenjska · Vidi više »

Gorenjska (regija)

Statističke regije Slovenije Gorenjska regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Gorenjska (regija) · Vidi više »

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Goriška · Vidi više »

Goriška (regija)

Statističke regije Slovenije Goriška regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Goriška (regija) · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Slovenija i Grad · Vidi više »

Gradska općina

Gradska općina je oblik lokalne samouprave reguliran slovenskim Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Novi!!: Slovenija i Gradska općina · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Slovenija i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Slovenija i Habsburg · Vidi više »

Herman Potočnik

Herman Potočnik Herman Potočnik pseudonim Noordung (Pula, 1892. – Beč, 1929.), slovenski inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike.

Novi!!: Slovenija i Herman Potočnik · Vidi više »

Hokej na ledu

Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.

Novi!!: Slovenija i Hokej na ledu · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i Hrvati · Vidi više »

Hrvati u Sloveniji

Hrvati u Sloveniji su osobe u Sloveniji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Hrvati u Sloveniji · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Slovenija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatsko-slovenski odnosi

50px Robertom Golobom na Bledskom strategijskom forumu 2022. Međunarodni hrvatsko-slovenski odnosi su formalno započeli 6. veljače 1991. kada su su uspostavljeni međusobni diplomatski odnosi.

Novi!!: Slovenija i Hrvatsko-slovenski odnosi · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Slovenija i Inflacija · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Slovenija i Istok · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Slovenija i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Slovenija i Italija · Vidi više »

Ivan Cankar

Ivan Cankar (Vrhnika, 10. svibnja 1876. – Ljubljana, 11. prosinca 1918.), slovenski književnik.

Novi!!: Slovenija i Ivan Cankar · Vidi više »

Ivan Grohar

Ivan Grohar Ivan Grohar (Spodnja Sorica na Železniki, 15. lipnja 1867. – Ljubljana, 19. travnja 1911.), slovenski slikar.

Novi!!: Slovenija i Ivan Grohar · Vidi više »

Ivana Kobilca

'''Ivana Kobilca''', autoportret Ivana Kobilca (Ljubljana, 20. prosinca 1861. – Ljubljana, 4. prosinca 1926.), slovenska slikarica.

Novi!!: Slovenija i Ivana Kobilca · Vidi više »

Izola

Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.

Novi!!: Slovenija i Izola · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Slovenija i Jadransko more · Vidi više »

Jakob Petelin Gallus

Jakob Petelin Gallus Jakob Petelin Gallus ili Jacobus Gallus (latinski: Iacobus Gallus Carniolus) (Šentviška Gora, 1550. – Prag, 18. srpnja 1591.) je slovenski skladatelj.

Novi!!: Slovenija i Jakob Petelin Gallus · Vidi više »

Jakov Brdar

Jakov Brdar Jakov Brdar (Livno, 22. travnja 1949.), slovenski kipar hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Slovenija i Jakov Brdar · Vidi više »

Janez Lapajne

Janez Lapajne (Celje, Slovenija, 24. lipnja 1967.), slovenski filmski redatelj.

Novi!!: Slovenija i Janez Lapajne · Vidi više »

Janez Vajkard Valvasor

Janez Vajkard Valvasor (slov. Janez Vajkard Valvasor, njem. Johann Weichard Valvasor; Ljubljana, mjeseca svibnja 1641.; kršten 28. svibnja – Krško, vjerojatno mjeseca listopada, danima prije 16. studenoga 1693.), kranjski plemić, geograf, polihistor, povjesničar, topograf, etnograf, kartograf, crtač i član Londonskoga kraljevskoga društva za unaprjeđenje prirodnih znanosti.

Novi!!: Slovenija i Janez Vajkard Valvasor · Vidi više »

Jože Plečnik

Jože Plečnik 1943. Jože Plečnik (Ljubljana, 23. siječnja 1872. – Ljubljana, 7. siječnja 1957.), najveći slovenski arhitekt i sveučilišni profesor.

Novi!!: Slovenija i Jože Plečnik · Vidi više »

Jože Pogačnik

Jože Pogačnik (Maribor, 22. travnja 1932. – Ljubljana, 16. veljače 2016.) bio je slovenski filmski redatelj i scenarist.

Novi!!: Slovenija i Jože Pogačnik · Vidi više »

Jožef Stefan

Stefan-Boltzmannov zakon: na grafičkom prikazu površina ispod svake krivulje raste s porastom temperature. °C. Jožef Stefan (Sv. Peter kraj Celovca, 24. ožujka 1835. – Beč, 7. siječnja 1893.), slovenski fizičar.

Novi!!: Slovenija i Jožef Stefan · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Slovenija i Jug · Vidi više »

Jugoistočna Slovenija (regija)

Statistične regije Slovenije Jugoistočna Slovenija Jugoistočna Slovenija (slovenski:Jugovzhodna Slovenija) je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Jugoistočna Slovenija (regija) · Vidi više »

Jugozapad

Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Slovenija i Jugozapad · Vidi više »

Jurij Vega

'''Jurij Vega''' Barun Jurij Bartolomej Vega (njemački: Georg Freiherr von Vega, latinski: Georgius Bartholomaei Vecha), slovenski matematičar i artiljerac, rođen je 23. ožujka 1754. u Zagorici kod Dolskog, Slovenija (tada Kranjska, Austrija) kao Jurij Veha, a umro je rujna 1802.

Novi!!: Slovenija i Jurij Vega · Vidi više »

Jurij Zdovc

Jurij Zdovc (Maribor, 13. prosinca 1966.) je bivši slovenski košarkaš, a danas trener hrvatskog kluba Cedevita.

Novi!!: Slovenija i Jurij Zdovc · Vidi više »

Karantanija

Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.

Novi!!: Slovenija i Karantanija · Vidi više »

Karavanke

Karavanke, planinski masiv između Slovenije i Austrije.

Novi!!: Slovenija i Karavanke · Vidi više »

Katekizam

Prekomurski katolički katekizam. Katekizam, punim imenom Katekizam Katoličke Crkve (skr. KKC), zbirka je izjava katoličkoga nauka izdana u obliku knjige ili na nekom drugom mediju.

Novi!!: Slovenija i Katekizam · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Slovenija i Košarka · Vidi više »

Kobarid

Pogled na Kobarid, sa Sočom u pozadini Kobarid (talijanski Caporetto) naselje je i sjedište slovenske općine Kobarid u sjeverozapadnoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Kobarid · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Slovenija i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kopar

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Kopar · Vidi više »

Koper

* Kopar (slovenski Koper), grad u Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Koper · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Novi!!: Slovenija i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Koruška (regija)

Statistične regije Slovenije Koruška regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Koruška (regija) · Vidi više »

Koruška (Slovenija)

3: Koruška Koruška ili Slovenska Koruška (slov. Koroška i Slovenska Koroška) naziv je područja u Sloveniji, koji je povijesno pripadao Koruškome vojvodstvu, čiji je veći dio nakon Prvog svjetskog rata pripao Austriji, te čini saveznu zemlju Korušku (njem. Kärnten), a manji dio Kraljevini SHS.

Novi!!: Slovenija i Koruška (Slovenija) · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Slovenija i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Slovenija i Kranjska · Vidi više »

Kranjska Gora

Kranjska Gora Kranjska Gora-center Kranjska Gora je gradić podno Julijskih alpi, od Italije i Austrije udaljena tek 6 km.

Novi!!: Slovenija i Kranjska Gora · Vidi više »

Kras (regija)

Duina (Italija), na krajnjem zapadu Krasa Postojnska jama Kras (tal.: Carso, njem.: Karst, lat.: Iulia Carsia, furl. Cjarst) je visoravan i transgranična pokrajina sjeverno od Tršćanskog zaljeva i istarskog poluotoka, koja se prostire od Goričkog i Tršćanskog krasa na zapadu do dijela općine Matulja iznad Riječkog zalljeva na istoku, na jugu od sjevernih obronaka Ćićarije te na sjeveru obuhvaća dolinu rijeke Pivke s općinom Postojnom te Vipavsku dolinu s graničnim južnim obroncima planine Trnovski gozd.

Novi!!: Slovenija i Kras (regija) · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Slovenija i Kršćanstvo · Vidi više »

Lačni Franz

Lačni Franz je bio slovenski rock sastav popularan u tadašnjoj Jugoslaviji 1980-ih.

Novi!!: Slovenija i Lačni Franz · Vidi više »

Laibach

Laibach je slovenski glazbeni sastav i jedan od najuspješnijih sastava s prostora bivše SFR Jugoslavije.

Novi!!: Slovenija i Laibach · Vidi više »

Lendava

Lendava (mađarski Lendva, nekada Alsólendva, prekomurski Dolenja Lendava, njemački Unter-Limbach) je grad i središte istoimene općine u Republici Sloveniji, Lendava je smještena uz samu tromeđu s Republikom Mađarskom i Republikom Hrvatskom.

Novi!!: Slovenija i Lendava · Vidi više »

Leon Štukelj

Leon Štukelj (Novo Mesto, 12. studenog 1898. — Maribor, 8. studenog 1999.) - slovenski gimnastičar, trostruki olimpijski pobjednik.

Novi!!: Slovenija i Leon Štukelj · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Ljubljana · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Slovenija i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Slovenija i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Slovenija i Mađarski jezik · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Slovenija i Maribor · Vidi više »

Max Fabiani

Max Fabiani (* 29. travnja 1865. selo Štanjel (Nova Gorica), † 18. kolovoza 1962., Gorica), je austrougarski, talijanski arhitekt i urbanist, furlanskog porijekla.

Novi!!: Slovenija i Max Fabiani · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Slovenija i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Moravske Toplice

Moravske Toplice (mađarski:Alsómarác) je naselje i središte istoimene općina u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Moravske Toplice · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Novi!!: Slovenija i Muslimani (narod) · Vidi više »

Nacionalni park Triglav

Triglav Triglavski nacionalni park (slo. Tríglavski národni párk (TNP)) leži na području sjeverozapadne Slovenije u Julijskim Alpama.

Novi!!: Slovenija i Nacionalni park Triglav · Vidi više »

Narodni preporod

Narodni preporod, ponekad i narodno buđenje naziv je kojim se u nekim europskim narodima opisuje razdoblje romantičarskog nacionalizma 18. i 19. stoljeća nadahnutog Rousseauom i idejama Johanna Gottfrieda Herdera.

Novi!!: Slovenija i Narodni preporod · Vidi više »

Nataša Pirc Musar

Nataša Pirc Musar (Ljubljana, 9. svibnja 1968.) slovenska je odvjetnica i političarka.

Novi!!: Slovenija i Nataša Pirc Musar · Vidi više »

National Basketball Association

National Basketball Association (NBA) je najistaknutija muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi.

Novi!!: Slovenija i National Basketball Association · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Slovenija i NATO · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Slovenija i Njemačka · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Slovenija i Nobelova nagrada · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Slovenija i Nogomet · Vidi više »

Notranjska

Notranjska Notranjska je područje u Sloveniji koje obuhvaća krško područje na jugozapadu zemlje.

Novi!!: Slovenija i Notranjska · Vidi više »

Notranjsko-kraška (regija)

Statističke regije Slovenije Notranjsko-kraška (regija) Notranjsko - kraška regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Notranjsko-kraška (regija) · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Slovenija i Nova godina · Vidi više »

Novo Mesto

Novo Mesto (slovenski Novo mesto) je grad i središte istoimene gradske općine na jugoistoku Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Novo Mesto · Vidi više »

Obalno-kraška (regija)

Administrativne statističke regije Slovenije Obalno - kraška regija je administrativni naziv za jednu od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Obalno-kraška (regija) · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Slovenija i Općina · Vidi više »

Oton Župančič

Oton Župančič (Vinica, 23. siječnja 1878. - Ljubljana, 11. lipnja 1949.), slovenski pjesnik.

Novi!!: Slovenija i Oton Župančič · Vidi više »

Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije

Odnose dvaju zemalja opterećuje nekoliko otovrenih pitanju koja su prouzročena raspadom Jugoslavije.

Novi!!: Slovenija i Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije · Vidi više »

Pankrti

Pankrti su slovenska punk grupa iz Ljubljane.

Novi!!: Slovenija i Pankrti · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Slovenija i Panonija · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Slovenija i Panonska nizina · Vidi više »

Papratnjače

Papratnjače (Paprati, lat. Monilophyta, Pteridophyta) su jedna grupa od 12.000 vrsta biljaka.

Novi!!: Slovenija i Papratnjače · Vidi više »

Piran

Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.

Novi!!: Slovenija i Piran · Vidi više »

Podravska (regija)

Statistične regije Slovenije Podravska regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Podravska (regija) · Vidi više »

Podzemne vode

Hidrološki ciklus Podzemne vode su vode koje se nalaze ispod zemljine površine u šupljinama.

Novi!!: Slovenija i Podzemne vode · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Slovenija i Poljoprivreda · Vidi više »

Pomurje (regija)

Statistične regije Slovenije Pomurje ili Pomurska regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Pomurje (regija) · Vidi više »

Portorož

Portorož (talijanski Portorose - ružina luka) je gradić na slovenskom primorju u Republici Sloveniji s otprilike 2 849 stanovnika.

Novi!!: Slovenija i Portorož · Vidi više »

Posavska (regija)

Statistične regije Slovenije Donjoposavska regija (slovenski: Spodnjeposavska regija) je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Posavska (regija) · Vidi više »

Postojnska jama

Postojnska jama se sastoji od kompleksa tunela, galerija i dvorana.

Novi!!: Slovenija i Postojnska jama · Vidi više »

Prežihov Voranc

Prežihov Voranc (pravo ime: Lovro Kuhar; Kotlje, 10. kolovoza 1893. – Maribor, 18. veljače 1950.), slovenski književnik i komunistički političar.

Novi!!: Slovenija i Prežihov Voranc · Vidi više »

Predsjednik Slovenije

Zastava predsjednika Slovenije Predsjednik Republike Slovenije najviši je politički dužnosnik u Sloveniji, koji predstavlja Republiku Sloveniju i zapovijeda njezinim obrambenim snagama.

Novi!!: Slovenija i Predsjednik Slovenije · Vidi više »

Prekmurje

Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.

Novi!!: Slovenija i Prekmurje · Vidi više »

Primož Trubar

Primož Trubar Primož Trubar (Rašica, Slovenija, 9. lipnja 1508. – Deredingen, Njemačka, 28. lipnja 1586.) je bio slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj.

Novi!!: Slovenija i Primož Trubar · Vidi više »

Primorska

Primorska Primorska (također i Slovensko primorje; Primorska Slovenija) zapadni je dio Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Primorska · Vidi više »

Ptuj

Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Ptuj · Vidi više »

Radenci

Radenci (mađarski:Regede, njemački:Radein ili Bad Radein) je naselje i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Radenci · Vidi više »

Radoslav Nesterović

Radoslav "Rašo" Nesterović (Ljubljana, Slovenija, 30. svibnja 1976.) slovenski je profesionalni košarkaš.

Novi!!: Slovenija i Radoslav Nesterović · Vidi više »

Rakov Škocjan (park)

Rakov Škocjan - mali prirodni most. Rakov Škocjan je slovenski regionalni park, koji se sastoji od doline u kršu kroz koju prolazi potok Rak.

Novi!!: Slovenija i Rakov Škocjan (park) · Vidi više »

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

Novi!!: Slovenija i Rat u Sloveniji · Vidi više »

Razvijene zemlje

Ljudski razvojni indeks na svijetu Razvijene zemlje općenito je izraz koji se rabi za kategorizaciju tehnički naprednih država koje imaju značajno razvijenu vlastitu industrijsku proizvodnju i gospodarstvo.

Novi!!: Slovenija i Razvijene zemlje · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Slovenija i Reformacija · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Slovenija i Reljef · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Slovenija i Republika · Vidi više »

Riko Debeljak

Riko Debeljak (Kanal ob Soči, 8. veljače 1908. – Ljubljana, 26. prosinca 1987.), slovenski slikar i grafičar.

Novi!!: Slovenija i Riko Debeljak · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Slovenija i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Robert Golob

Robert Golob (Ljubljana, 26. siječnja 1967.), slovenski političar koji obnaša dužnost Predsjednika vlade Republike Slovenije, od 1.

Novi!!: Slovenija i Robert Golob · Vidi više »

Rogla

Rogla je naselje i planinski vrh u slovenskoj Općini Zreču.

Novi!!: Slovenija i Rogla · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Slovenija i Romi · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Slovenija i Sava · Vidi više »

Savinjska (regija)

Statistične regije Slovenije Savinjska regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Savinjska (regija) · Vidi više »

Siddharta (glazbeni sastav)

Siddharta je slovenski rock sastav, koji je nastao 1995. godine i jedan je od najpoznatijih novijih slovenskih bendova.

Novi!!: Slovenija i Siddharta (glazbeni sastav) · Vidi više »

Sjemenjače

400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.

Novi!!: Slovenija i Sjemenjače · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Slovenija i Sjever · Vidi više »

Sjeveroistok

Sjeveroistok je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Slovenija i Sjeveroistok · Vidi više »

Skijanje

Alpsko skijanje Skijanje je način kretanja zasniježenim površinama uporabom skija koje su skijaškim vezovima pričvršćene za noge skijaša.

Novi!!: Slovenija i Skijanje · Vidi više »

Slava Vojvodine Kranjske

Izvornik ''Slave vojvodine Kranjske'' iz 1689. godine. Kranjska (alegorija) Slava Vojvodine Kranjske (njemački: Die Ehre dess Hertzogthums Crain) enciklopedijsko je djelo koje je izdano 1689. godine u Nürnbergu.

Novi!!: Slovenija i Slava Vojvodine Kranjske · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Slovenija i Slaveni · Vidi više »

Slavoj Žižek

Slavoj Žižek (Ljubljana, 21. ožujka 1949.) je slovenski filozof, poznat je njegov doprinos na polju političke teorije, teorije filma i teorijske psihoanalize.

Novi!!: Slovenija i Slavoj Žižek · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Slovenija i Slovenci · Vidi više »

Slovenska nogometna reprezentacija

Slovenska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Slovenije, pod vodstvom Nogometne zveze Slovenije (hrv. Slovenski nogometni savez). Od 1945. do 1991. slovenski nogometaši nastupali su za nogometnu reprezentaciju SFRJ. Raspadom SFRJ 1991. godine, nastaje pet novh država a time i pet novih nogometnih reprezentacija. Slovenska nogometna reprezentacija osnovana je 1992. 1991. godine Slovenije je u Murskoj Soboti odigrala prvu međunarodnu utakmicu (poraz od Hrvatske od 1:0). Prvu službenu utakmicu odigrala je u Tallinnu 3. lipnja 1992. protiv Estonije. Rezultat je bio 1:1, a strijelac za Sloveniju bio je Igor Benedejčič. Slovenija je punopravna članica UEFA i FIFA, kontinentalnih i međunarodnih nogometnih saveza, te nosi Fifin kod – SVN. Službeni domaći stadion je Ljudski vrt u Mariboru. Svoj najniži rang na FIFA-inoj ljestvici, Slovenije je imala u prosincu 1993. (134.), dok je najviši rang postignut u srpnju 2010. (19.). Najviši rang prema Elo ljestvici Slovenije je imala u studenome 1993. – 28. mjesto, dok je najniži rang – 87. mjesto, ostvaren u studenom 2001. Hrvatska je, kao dio Jugoslavije (1918. – 1941., 1943. – 1991., osvojila 9 medalja s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Kosovom i Sjevernom Makedonijom.

Novi!!: Slovenija i Slovenska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Slovenija i Slovenski jezik · Vidi više »

Slovenski tolar

Slovenski tolar (SIT), koji sastavlja 100 stotina je bio valuta u Republici Sloveniji od 1991. do 2007. Njegova oznaka po standardu ISO 4217 je bila SIT.

Novi!!: Slovenija i Slovenski tolar · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Slovenija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Slovenija i Srbi · Vidi više »

Srbi u Sloveniji

Srbi u Sloveniji predstavljaju drugu najbrojniju etničku skupinu (poslije Slovenaca) u Republici Sloveniji.

Novi!!: Slovenija i Srbi u Sloveniji · Vidi više »

Središnja Slovenija (regija)

Statistične regije Slovenije Središnja Slovenija (slovenski: Osrednjeslovenska regija) je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Središnja Slovenija (regija) · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Slovenija i Srednja Europa · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Slovenija i Sredozemlje · Vidi više »

Statističke regije Slovenije

Statističke regije Slovenije (slovenski: Statistične regije Slovenije) su oblik teritorijalne podjele koji koristi Statistički ured Republike Slovenije (SURS) za potrebe skupljanja i iskazivanja statističkih podataka.

Novi!!: Slovenija i Statističke regije Slovenije · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Slovenija i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sveučilište u Ljubljani

Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.

Novi!!: Slovenija i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Slovenija i Svi sveti · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije.

Novi!!: Slovenija i Svjetsko prvenstvo u nogometu · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.

17.

Novi!!: Slovenija i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. je bilo 19.

Novi!!: Slovenija i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010. · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Slovenija i Talijani · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Slovenija i Talijanski jezik · Vidi više »

Tübingen

Tübingen (staro hrvatsko ime: Tubinga, švapski: Dibenga) je sveučilišni grad u Baden-Württembergu.

Novi!!: Slovenija i Tübingen · Vidi više »

Tina Maze

Tina Maze (Slovenj Gradec, 2. svibnja 1983.), bivša je slovenska alpska skijašica.

Novi!!: Slovenija i Tina Maze · Vidi više »

Triglav (vrh)

Triglav Triglav Triglav, je najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskih Alpa - visok je 2864 metra.

Novi!!: Slovenija i Triglav (vrh) · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Slovenija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Slovenija i UNESCO · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Slovenija i Uskrs · Vidi više »

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.

Novi!!: Slovenija i Uskrsni ponedjeljak · Vidi više »

Velika Gospa

Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Novi!!: Slovenija i Velika Gospa · Vidi više »

Vladimir Bartol

Vladimir Bartol 1953. godine Vladimir Bartol, slovenski spisatelj, dramaturg, esejist i publicist, rođen je 24. veljače 1903. u selu Svetom Ivanu kod Trsta, danas četvrti središnjeg dijela Trsta.

Novi!!: Slovenija i Vladimir Bartol · Vidi više »

Vlado Kreslin

Vlado Kreslin (Beltinci, 29. studenoga 1953.) slovenski je folk rock glazbenik.

Novi!!: Slovenija i Vlado Kreslin · Vidi više »

XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.

XXVI.

Novi!!: Slovenija i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Slovenija i Zagreb · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Slovenija i Zapad · Vidi više »

Zasavlje (regija)

Statistične regije Slovenije Zasavlje ili Zasavska regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Slovenija i Zasavlje (regija) · Vidi više »

Zdravljica

Zdravljica je poznata poema Franca Prešerna, napisana 1844. godine i od 1989. godine je njena najpoznatija sedma kitica proglašena slovenskom državnom himnom.

Novi!!: Slovenija i Zdravljica · Vidi više »

Zoran Mušič

Zoran Mušič (selo Bukovica u Goriškoj, 12. veljače 1909. – Venecija, 25. svibnja 2005.) venecijanski je slikar i grafičar slovenskog podrijetla, đak Zagrebačke likovne akademije.

Novi!!: Slovenija i Zoran Mušič · Vidi više »

Zoran Predin

Zoran Predin (Maribor, 16. lipnja 1958.) je slovenski rock glazbenik i tekstopisac.

Novi!!: Slovenija i Zoran Predin · Vidi više »

.si

.si je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Sloveniju.

Novi!!: Slovenija i .si · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Slovenija i 1. siječnja · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Slovenija i 1. studenoga · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Slovenija i 1. svibnja · Vidi više »

1000.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1000. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 14. stoljeće · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: Slovenija i 15. kolovoza · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1848. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1918. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1929. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1945. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1971. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1981. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Slovenija i 1992. · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: Slovenija i 2. svibnja · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Slovenija i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Slovenija i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Slovenija i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Slovenija i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Slovenija i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Slovenija i 2008. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 2011. · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Slovenija i 25. lipnja · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Slovenija i 25. prosinca · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Slovenija i 26. prosinca · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: Slovenija i 26. veljače · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: Slovenija i 27. travnja · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: Slovenija i 29. studenoga · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Slovenija i 31. listopada · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 6. stoljeće · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Slovenija i 7. stoljeće · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: Slovenija i 8. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Republika Slovenija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »