Brže od pregledniku!
129 odnosi: Aiguille du Midi, Amsterdam, Anne Frank, Barack Obama, Belgija, Billy Bob Thornton, Burkina Faso, Drugi svjetski rat, Eduard I. Dugonogi, Elizabeth Bowes-Lyon, Enver-paša, Ernst Bloch, Francuska, Gregorijanski kalendar, Habsburška Monarhija, Hans Christian Andersen, Hasan Rohani, Henrik I., kralj Francuske, Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Ivan Mažuranić, Izet Hajrović, John Venn, José Luis Rodríguez Zapatero, Kačići, Kairo, Kily González, Knut Hamsun, Ladislav Ilčić, Lidija Bačić, Louis Armstrong, Luis Antonio Valencia, Marija Zankovecka, Marilyn Monroe, Meghan Markle, Milan Stojadinović, Mladoturska revolucija, Mosor, Njemačko Carstvo, Olimpijske igre, Omiš, Operacija Oluja, Osmansko Carstvo, Percy Bysshe Shelley, Prijestupna godina, Prvi svjetski rat, Rajko Dujmić, Raoul Wallenberg, Rimsko Carstvo, Sead Ivan Muhamedagić, ..., Sinajski poluotok, Split, Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja, Sveti Rajnerije, Svištovski mir, Tomislav Salopek, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urban VII., Vjenceslav III., češki kralj, XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., Zagreb, Zlato, Zoran Jelikić, 1008., 1060., 1180., 1265., 1289., 1290., 1306., 1326., 1521., 1532., 1554., 1578., 1590., 1604., 1676., 1787., 1791., 1792., 1805., 1814., 1818., 1821., 1822., 1834., 1854., 1859., 1875., 1881., 1885., 1888., 1890., 1892., 1900., 1901., 1912., 1914., 1922., 1923., 1926., 1934., 1944., 1947., 1952., 1953., 1954., 1955., 1960., 1961., 1962., 1970., 1971., 1974., 1977., 1981., 1984., 1985., 1991., 1995., 1996., 2002., 2013., 2015., 2016., 2020., 2021., 70.. Proširite indeks (79 više) »
Aiguille du Midi
Aiguille du Midi je planinski vrh u francuskim Alpama visine 3 842 m. Žičara koja vodi do vrha (Téléphérique de l'Aiguille du Midi), sagrađena je 1955., a držala je rekord kao najviša žičara na svijetu dva desetljeća.
Novi!!: 4. kolovoza i Aiguille du Midi · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: 4. kolovoza i Amsterdam · Vidi više »
Anne Frank
Anne Frank (pravo ime Annelies Marie Frank; Frankfurt na Majni, 12. lipnja 1929. – sabirni logor Bergen-Belsen, ožujak 1945.), jedna je od židovskih žrtava holokausta, posmrtno postala poznata objavljivanjem "Dnevnika Anne Frank" 1947. godine, u kojem dokumentira svoj život u skrivanju od 1942. do 1944., tijekom njemačke okupacije Nizozemske u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: 4. kolovoza i Anne Frank · Vidi više »
Barack Obama
Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.
Novi!!: 4. kolovoza i Barack Obama · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: 4. kolovoza i Belgija · Vidi više »
Billy Bob Thornton
Billy Bob Thornton (4. kolovoza 1955.), američki scenarist i glumac, te povremeni redatelj, pjevač i dramatičar, ovjenčan Oscarom.
Novi!!: 4. kolovoza i Billy Bob Thornton · Vidi više »
Burkina Faso
Burkina Faso je država u zapadnoj Africi bez izlaza na more.
Novi!!: 4. kolovoza i Burkina Faso · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 4. kolovoza i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Eduard I. Dugonogi
Eduard I. Dugonogi (London, 16. lipnja 1239. – Cumberland, 7. srpnja 1307.) bio je engleski kralj iz dinastije Anjou-Plantagenet.
Novi!!: 4. kolovoza i Eduard I. Dugonogi · Vidi više »
Elizabeth Bowes-Lyon
Elizabeth Bowes-Lyon Lady Elizabeth Angela Marguerite Bowes-Lyon (London, 4. kolovoza 1900. – Windsor, 30. ožujka 2002.) je bila supruga kralja Đura VI. te tako kraljica Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 4. kolovoza i Elizabeth Bowes-Lyon · Vidi više »
Enver-paša
Ismail Enver-paša (1881. – 1922.) bio je osmanski general i političar.
Novi!!: 4. kolovoza i Enver-paša · Vidi više »
Ernst Bloch
Ernst Bloch Ernst Bloch (Ludwigshafen, 8. srpnja 1885. – Tübingen, 4. kolovoza 1977.), njemački neomarksistički filozof.
Novi!!: 4. kolovoza i Ernst Bloch · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 4. kolovoza i Francuska · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 4. kolovoza i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: 4. kolovoza i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hans Christian Andersen
Hans Christian Andersen (Odense, 2. travnja 1805. – Kopenhagen, 4. kolovoza 1875.) je svjetski slavan danski pisac bajki, među kojima su najpoznatije "Snježna kraljica", "Ružno pače", "Mala sirena", "Djevojčica sa šibicama" i druge.
Novi!!: 4. kolovoza i Hans Christian Andersen · Vidi više »
Hasan Rohani
Hasan Rohani (perz. حسن روحانی; Sorkheh, 12. studenoga 1948.), iranski ajatolah, političar, diplomat i akademik, bivši predsjednik Islamske Republike Iran.
Novi!!: 4. kolovoza i Hasan Rohani · Vidi više »
Henrik I., kralj Francuske
Henrik I. (francuski: Henri Ier) (?, 4. svibnja 1008. – Vitry-aux-Loges kraj Orléansa, 4. kolovoza 1060.) bio je francuski kralj od 1031. do 1060. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: 4. kolovoza i Henrik I., kralj Francuske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 4. kolovoza i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: 4. kolovoza i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: 4. kolovoza i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Izet Hajrović
Izet Hajrović (Brugg, 4. kolovoza 1991.) je bosanskohercegovački nogometaš i reprezentativac, koji trenutačno nastupa za grčki Aris na poziciji krila.
Novi!!: 4. kolovoza i Izet Hajrović · Vidi više »
John Venn
John Venn, (Kingston Upon Hull, 4. kolovoza 1834. – Cambridge, 4. travnja 1923.) bio je engleski logičar i filozof.
Novi!!: 4. kolovoza i John Venn · Vidi više »
José Luis Rodríguez Zapatero
mini José Luis Rodríguez Zapatero (Valladolid, Španjolska, 4. kolovoza 1960.) peti je predsjednik španjolske vlade nakon tranzicije.
Novi!!: 4. kolovoza i José Luis Rodríguez Zapatero · Vidi više »
Kačići
Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).
Novi!!: 4. kolovoza i Kačići · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: 4. kolovoza i Kairo · Vidi više »
Kily González
Cristian Alberto González Peret (Rosario, 4. kolovoza 1974.) je argentinski umirovljeni nogometaš.
Novi!!: 4. kolovoza i Kily González · Vidi više »
Knut Hamsun
Knut Hamsun (Vågå, Gudbrandsdal, 4. kolovoza 1859. – Norholm, Grimstad, 19. veljače 1952.), norveški književnik.
Novi!!: 4. kolovoza i Knut Hamsun · Vidi više »
Ladislav Ilčić
Ladislav Ilčić (Varaždin, 4. kolovoza 1970.) hrvatski je akademski glazbenik (violinist), dopredsjednik političke stranke Hrvatski suverenisti i udruge Grozd – Glas roditelja za djecu.
Novi!!: 4. kolovoza i Ladislav Ilčić · Vidi više »
Lidija Bačić
Lidija Bačić (Split, 4. kolovoza 1985.) poznata i kao Lille hrvatska je pjevačica, glumica i model.
Novi!!: 4. kolovoza i Lidija Bačić · Vidi više »
Louis Armstrong
'''Louis Armstrong''' Louis Daniel „Satchmo“ Armstrong (New Orleans, 4. kolovoza 1901. – New York, 6. srpnja 1971.), američki jazz glazbenik.
Novi!!: 4. kolovoza i Louis Armstrong · Vidi više »
Luis Antonio Valencia
Luis Antonio Valencia Mosquera (Lago Agrio, Ekvador, 4. kolovoza 1985.), poznatiji kao Antonio Valencia, bivši je ekvadorski nogometaš.
Novi!!: 4. kolovoza i Luis Antonio Valencia · Vidi više »
Marija Zankovecka
Marija Zankovecka (ukrajinski: Марія Заньковецька), rođena kao Marija Kostjantjinivna Adasovska (Zankiv, Ukrajina, 4. kolovoza 1854. – Kijev, 4. listopada 1934.) - ukrajinska kazališna glumica, dobitnica nagrade ukrajinske narodne umjetnice (1922. godine).
Novi!!: 4. kolovoza i Marija Zankovecka · Vidi više »
Marilyn Monroe
Marilyn Monroe (rođena Norma Jeane Mortenson; Los Angeles, 1. lipnja 1926. – Hollywood, 4. kolovoza 1962.) bila je američka filmska glumica, pjevačica, model i pop-ikona, svojedobno i dobitnica Zlatnoga globusa za najbolju glavnu glumicu.
Novi!!: 4. kolovoza i Marilyn Monroe · Vidi više »
Meghan Markle
Sussexa (2018.) '''Dijete''' Archie Mountbatten-Windsor (rođ. 2019.) '''Otac''' Thomas Markle '''Majka''' Doria Ragland '''Zanimanje''' Glumica (2002. – 2017.) Meghan, vojvotkinja od Sussexa (r. Rachel Meghan Markle; Los Angeles, SAD, 4. kolovoza 1981.), bivša je američka glumica i supruga princa Harryja, vojvode od Sussexa.
Novi!!: 4. kolovoza i Meghan Markle · Vidi više »
Milan Stojadinović
Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.
Novi!!: 4. kolovoza i Milan Stojadinović · Vidi više »
Mladoturska revolucija
Mladoturska revolucija iz 1908.
Novi!!: 4. kolovoza i Mladoturska revolucija · Vidi više »
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: 4. kolovoza i Mosor · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: 4. kolovoza i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: 4. kolovoza i Olimpijske igre · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: 4. kolovoza i Omiš · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: 4. kolovoza i Operacija Oluja · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: 4. kolovoza i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Percy Bysshe Shelley
'''Percy Shelley''' Percy Bysshe Shelley (4. kolovoza 1792. – 8. srpnja 1822.), jedan od velikih engleskih pjesnika u pokretu romantizam.
Novi!!: 4. kolovoza i Percy Bysshe Shelley · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 4. kolovoza i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 4. kolovoza i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rajko Dujmić
Rajko Dujmić (Zagreb, 7. kolovoza 1954. – Rijeka, 4. kolovoza 2020.) bio je hrvatski glazbenik i skladatelj, poznat kao vođa pop sastava Novi fosili.
Novi!!: 4. kolovoza i Rajko Dujmić · Vidi više »
Raoul Wallenberg
Raoul Wallenberg Raoul Wallenberg (Lidingö, 4. kolovoza 1912. - ? 17. srpnja 1947.) - švedski humanist, humanitarac, diplomat, arhitekt, poduzetnik.
Novi!!: 4. kolovoza i Raoul Wallenberg · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: 4. kolovoza i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sead Ivan Muhamedagić
Sead Ivan Muhamedagić (Skokovi kraj Cazina, 1954. – 4. kolovoza 2021.), hrvatski književni prevoditelj, pjesnik, publicist i samostalni umjetnik.
Novi!!: 4. kolovoza i Sead Ivan Muhamedagić · Vidi više »
Sinajski poluotok
Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.
Novi!!: 4. kolovoza i Sinajski poluotok · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: 4. kolovoza i Split · Vidi više »
Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja
VHS-2, čeka početak mimohoda Svečani mimohod održan je u Zagrebu 4. kolovoza 2015. godine povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20.
Novi!!: 4. kolovoza i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »
Sveti Rajnerije
Sveti Rajnerije ili sv.
Novi!!: 4. kolovoza i Sveti Rajnerije · Vidi više »
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: 4. kolovoza i Svištovski mir · Vidi više »
Tomislav Salopek
Tomislav Salopek je hrvatski pjesnik.
Novi!!: 4. kolovoza i Tomislav Salopek · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 4. kolovoza i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Urban VII.
Urban VII., lat. Urbanus PP.
Novi!!: 4. kolovoza i Urban VII. · Vidi više »
Vjenceslav III., češki kralj
Ilustracija u Chronicon Aulae Regiae, 1305. – 1339.: Vjenceslav III. s češkom, poljskom i hrvatsko-ugarskom krunom. Vjenceslav (Václav) III.
Novi!!: 4. kolovoza i Vjenceslav III., češki kralj · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: 4. kolovoza i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 4. kolovoza i Zagreb · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: 4. kolovoza i Zlato · Vidi više »
Zoran Jelikić
Zoran Jelikić (Šabac, 4. kolovoza 1953.) bivši je srbijanski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: 4. kolovoza i Zoran Jelikić · Vidi više »
1008.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1008. · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1060. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1180. · Vidi više »
1265.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1265. · Vidi više »
1289.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1289. · Vidi više »
1290.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1290. · Vidi više »
1306.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1306. · Vidi više »
1326.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1326. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1521. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 4. kolovoza i 1532. · Vidi više »
1554.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1554. · Vidi više »
1578.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1578. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1590. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1604. · Vidi više »
1676.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1676. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1787. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1791. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1792. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1805. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1814. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1818. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1821. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1822. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1834. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1854. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1859. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1875. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1881. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1885. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1888. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1892. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 4. kolovoza i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 4. kolovoza i 1901. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 4. kolovoza i 1914. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1923. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1926. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 4. kolovoza i 1934. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1944. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1947. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1955. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 4. kolovoza i 1962. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 4. kolovoza i 1974. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1985. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 1996. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 4. kolovoza i 2002. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 4. kolovoza i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 4. kolovoza i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 4. kolovoza i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 4. kolovoza i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 4. kolovoza i 2021. · Vidi više »
70.
To je bila redovna godina koja je počela u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.
Novi!!: 4. kolovoza i 70. · Vidi više »
