Brže od pregledniku!
74 odnosi: Anke Huber, August Cesarec, Bratislava, Budislav Grga Angjelinović, Davisov kup, Dražen Žanko, Duško Gruborović, Francisco Franco, Frank Zappa, Fridrik I. Barbarossa, Gregorijanski kalendar, Hadrijan IV., Hannah Arendt, Hrvatska, Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1911.), Hrvatska teniska reprezentacija, Igor Hinić, Ivan Damaščanski, Ivo Parać, Jay Z, Kninska operacija, Lotar III. Saksonac, Mirka Klarić, Novine, Papa, Pavao Crnjac, Plains Cree, Prijestupna godina, Rainer Maria Rilke, Robert Roklicer, Slovačka, Stefan George, Stranka prava, Sveta Barbara, Sveto Rimsko Carstvo, Thomas Hobbes, Vladimir Rem, 1075., 1137., 1154., 1588., 1679., 1816., 1868., 1875., 1890., 1892., 1893., 1896., 1906., ..., 1918., 1926., 1927., 1933., 1934., 1940., 1941., 1942., 1944., 1951., 1954., 1956., 1969., 1970., 1974., 1975., 1993., 2005., 2006., 2011., 2020., 2022., 676., 749.. Proširite indeks (24 više) »
Anke Huber
Anke Huber (Bruchsal, 4. prosinca 1974.) bivša je njemačka profesionalna tenisačica.
Novi!!: 4. prosinca i Anke Huber · Vidi više »
August Cesarec
August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.
Novi!!: 4. prosinca i August Cesarec · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: 4. prosinca i Bratislava · Vidi više »
Budislav Grga Angjelinović
Grga Budislav Angjelinović (Sućuraj, Hvar, 14. siječnja 1886. – Split, 1. svibnja 1946.), bio je političar i publicist.
Novi!!: 4. prosinca i Budislav Grga Angjelinović · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: 4. prosinca i Davisov kup · Vidi više »
Dražen Žanko
Dražen Žanko (Sinj, 4. prosinca 1951.) je hrvatski kantautor, pjevač zabavne glazbe i tekstopisac lakih nota.
Novi!!: 4. prosinca i Dražen Žanko · Vidi više »
Duško Gruborović
Duško Gruborović (Mali Gradac kod Gline, 9. svibnja 1956. - Zagreb, 4. prosinca 2006.) je bio hrvatski književnik i poznati televizijski i kazališni glumac.
Novi!!: 4. prosinca i Duško Gruborović · Vidi više »
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Novi!!: 4. prosinca i Francisco Franco · Vidi više »
Frank Zappa
Frank Vincent Zappa (Baltimore, Maryland, 21. prosinca 1940. – Laurel Canyon, 4. prosinca 1993.), bio je američki skladatelj, glazbenik i filmski redatelj.
Novi!!: 4. prosinca i Frank Zappa · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: 4. prosinca i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 4. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hadrijan IV.
Hadrijan IV., rođen kao Nikolas Breakspear, papa od 4. prosinca 1154. do 1. rujna 1159. godine.
Novi!!: 4. prosinca i Hadrijan IV. · Vidi više »
Hannah Arendt
Hannah Arendt Hannah Arendt (Linden, Hannover, 14. listopada 1906. – New York, 4. prosinca 1975.), bila je njemačka filozofkinja.
Novi!!: 4. prosinca i Hannah Arendt · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 4. prosinca i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1911.)
Hrvatska je bila hrvatski dnevnik koji je izlazio u Zagrebu.
Novi!!: 4. prosinca i Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1911.) · Vidi više »
Hrvatska teniska reprezentacija
Mariom Ančićem 5. ožujka 2011. Logotip Hrvatskog teniskog saveza Hrvatska teniska reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim reprezentativnim teniskim natjecanjima, kao što su Davisov kup i Olimpijske igre.
Novi!!: 4. prosinca i Hrvatska teniska reprezentacija · Vidi više »
Igor Hinić
Igor Hinić (Rijeka, 4. prosinca 1975.), hrvatski vaterpolist.
Novi!!: 4. prosinca i Igor Hinić · Vidi više »
Ivan Damaščanski
Sveti Ivan Damaščanski (grč. Ἰωάννης Δαμασκήνος, lat. Iohannes Damascenus; Damask, oko 675./676. – Mar Saba, 4. prosinca 749.), znameniti sirijski redovnik, svetac, crkveni naučitelj, crkveni otac, pjesnik i teolog.
Novi!!: 4. prosinca i Ivan Damaščanski · Vidi više »
Ivo Parać
Ivo Parać (Split, 24. lipnja 1890. – Split, 4. prosinca 1954.), hrvatski skladatelj i zborovođa.
Novi!!: 4. prosinca i Ivo Parać · Vidi više »
Jay Z
Shawn Corey Carter (Brooklyn, New York, SAD, 4. prosinca 1969.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu Jay Z je američki reper, glazbeni producent, tekstopisac, poduzetnik i glumac.
Novi!!: 4. prosinca i Jay Z · Vidi više »
Kninska operacija
Kninska operacija predstavlja završnu i najuspješniju fazu ofenzive Osmog dalmatinskog korpusa NOVJ-a za oslobođenje Dalmacije od njemačke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.
Novi!!: 4. prosinca i Kninska operacija · Vidi više »
Lotar III. Saksonac
Pečat Lotara III. na jednoj ispravi iz godine 1131. Lotar III. (* lipanj 1075.; † 4. prosinca 1137. u Breitenwangu, Tirol), zvan i Lothar von Supplinburg ili Lotar Saksonac; rimsko-njemački kralj od 1125., rimsko-njemački car (1133. – 1137.).
Novi!!: 4. prosinca i Lotar III. Saksonac · Vidi više »
Mirka Klarić
Mirka Klarić (Donji Vidovec, 10. travnja 1934. – Zagreb, 4. prosinca 2022.) bila je hrvatska operna pjevačica (sopran), dugogodišnja prvakinja Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Novi!!: 4. prosinca i Mirka Klarić · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: 4. prosinca i Novine · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 4. prosinca i Papa · Vidi više »
Pavao Crnjac
Pavao Crnjac (Donja Vast, 11. listopada 1942. – Zagreb, 4. prosinca 2020.)Informativna katolička agencija / Novosti:, objavljeno i pristupljeno 4.
Novi!!: 4. prosinca i Pavao Crnjac · Vidi više »
Plains Cree
Plains Cree (izvorni plemenski naziv ᓀᐦᐃᔭᐍᐏᐣ, nēhiyawēwin; Paskwawininiwug, Paskwawininiwuk), jedna od nekoliko glavnih grana Cree Indijanaca koji su živjeli na sjevernim prerijama kroz južu Kanadu od Manitobe na istoku preko Saskatchewana na zapad do Alberte.
Novi!!: 4. prosinca i Plains Cree · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 4. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »
Rainer Maria Rilke
PAGENAME 1900. Rainer Maria Rilke Rainer Maria Rilke (Prag, 4. prosinca 1875. – Valmont, Švicarska, 29. prosinca 1926.), austrijski pjesnik.
Novi!!: 4. prosinca i Rainer Maria Rilke · Vidi više »
Robert Roklicer
Robert Roklicer (Vukovar, 4. prosinca 1970. – Virovitica, 27. kolovoza 2018.) bio je hrvatski književnik, dramaturg i glumac.
Novi!!: 4. prosinca i Robert Roklicer · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: 4. prosinca i Slovačka · Vidi više »
Stefan George
Stefan George, 1910. Stefan George (Büdesheim kraj Bingena, 12. srpnja 1868. – Minusio kraj Locarna, 4. prosinca 1933.), njemački književnik.
Novi!!: 4. prosinca i Stefan George · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: 4. prosinca i Stranka prava · Vidi više »
Sveta Barbara
Sveta Barbara (grč. Αγία Βαρβάρα), kršćanska svetica, djevica i mučenica, zaštitnica rudara, topnika i dobre smrti, jedna od Četrnaestero svetih pomoćnika u nevoljama.
Novi!!: 4. prosinca i Sveta Barbara · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: 4. prosinca i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Thomas Hobbes
'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.
Novi!!: 4. prosinca i Thomas Hobbes · Vidi više »
Vladimir Rem
Vladimir Rem (Slavonski Brod, 4. prosinca 1927. – Slavonski Brod, 22. kolovoza 2011.), bio je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar i povjesničar.
Novi!!: 4. prosinca i Vladimir Rem · Vidi više »
1075.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1075. · Vidi više »
1137.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1137. · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1154. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1588. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1679. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1816. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1868. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1875. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1893. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1896. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1906. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1918. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 4. prosinca i 1927. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 4. prosinca i 1934. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 4. prosinca i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 4. prosinca i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1944. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1951. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1956. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1970. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 4. prosinca i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1975. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 1993. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 4. prosinca i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 4. prosinca i 2006. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 2011. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 4. prosinca i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 4. prosinca i 2022. · Vidi više »
676.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 676. · Vidi više »
749.
Bez opisa.
Novi!!: 4. prosinca i 749. · Vidi više »
