Brže od pregledniku!
116 odnosi: Antonio Salieri, Arija, Austrija, Češka, Balet, Bavarska, Beč, Benedikt XIV., Bologna, Burgtheater, Carl Maria von Weber, Danaide, Dijalog, Dirigiranje, Dresden, Dvor, Engleska, Feldmaršal, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Frankfurt na Majni, Gasparo Angiolini, Georg Friedrich Händel, Habsburg, Hector Berlioz, Intelektualac, Karlo III., španjolski kralj, Klasicizam, Komična opera, Kontrapunkt, Kopenhagen, Koreografija, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Libreto, Liturgijska glazba, Logika, London, Luigi Cherubini, Luj XVI., kralj Francuske, Marija Antoaneta, Marija Terezija Austrijska, Matematika, Metafizika, Mezzosopran, Milano, Moždani udar, Napoleon Bonaparte, Napulj, Njemačka, ..., Njemački jezik, Opera, Oratorij, Pariz, Parma, Poklade, Prag, Recitativ, Rekvijem, Richard Wagner, Rim, Saska, Simfonija, Skladatelj, Spolno prenosive bolesti, Stereotip, Talijanski jezik, Teatro di San Carlo, Tenor, Torino, Venecija, Wolfgang Amadeus Mozart, 15. rujna, 15. studenoga, 1711., 1714., 1717., 1727., 1731., 1736., 1737., 1741., 1744., 1745., 1746., 1747., 1748., 1749., 1750., 1751., 1752., 1754., 1756., 1761., 1762., 1764., 1767., 1770., 1774., 1776., 1777., 1779., 1781., 1784., 1787., 1788., 19. travnja, 1923., 2. kolovoza, 2. srpnja, 23. travnja, 26. prosinca, 26. travnja, 4. studenoga, 5. rujna, 8. travnja. Proširite indeks (66 više) »
Antonio Salieri
Antonio Salieri (Legnago, 18. kolovoza 1750. – Beč, 7. svibnja 1825.), talijanski skladatelj klasične, operne i sakralne glazbe te dirigent.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Antonio Salieri · Vidi više »
Arija
Arija je u glazbi izvorno označavala svaku izražajnu melodiju, koju je u pravilu izvodio pjevač.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Arija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Austrija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Češka · Vidi više »
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Balet · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Bavarska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Beč · Vidi više »
Benedikt XIV.
Benedikt XIV., lat. Beneditus PP.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Benedikt XIV. · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Bologna · Vidi više »
Burgtheater
Bečki '''Burgtheater''' (glavno pročelje) Unutrašnjost Burgtheatra Burgtheater (Dvorsko kazalište) jedna je od znamenitosti na bečkom Ringu i jedna od najcjenjenijih pozornica njemačkog govornog područja.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Burgtheater · Vidi više »
Carl Maria von Weber
Carl Maria Friedrich Ernst, Freiherr von Weber (Eutin, 18. studenoga 1786. – London, 5. lipnja 1826.), njemački skladatelj, dirigent i pijanistički virtuoz.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Carl Maria von Weber · Vidi više »
Danaide
Danaide su u grčkoj mitologiji bile kćeri kralja Danaja, koji se smatra praocem grčkog plemena Danajaca.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Danaide · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Dijalog · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Dirigiranje · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Dresden · Vidi više »
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Dvor · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Engleska · Vidi više »
Feldmaršal
Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Feldmaršal · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Francuski jezik · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Gasparo Angiolini
Gasparo Angiolini (Firenca, 9. veljače 1731. – Milano, 6. veljače 1803.), talijanski koreograf i skladatelj Prvi je uveo ples, glazbu i zaplet u dramski balet.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Gasparo Angiolini · Vidi više »
Georg Friedrich Händel
right Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. – London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Georg Friedrich Händel · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Habsburg · Vidi više »
Hector Berlioz
Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. – Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Hector Berlioz · Vidi više »
Intelektualac
Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Intelektualac · Vidi više »
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Klasicizam · Vidi više »
Komična opera
Komična opera (tal. opera buffa) naziv je za specifičnu vrstu talijanske opere koja je u 18. stoljeću nastala kao odraz umjetničkih potreba širokih građanskih slojeva.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Komična opera · Vidi više »
Kontrapunkt
Kontrapunkt (srednjovjekovni latinski: punctum contra punctum; točka protiv točke, tj. nota protiv note) je tehnika višeglasnoga (polifonijskoga) skladanja, odnosno vođenja i kombiniranja dviju ili više istodobnih glazbenih linija, koje su melodijski i ritmički samostalne, ali se moraju međusobno uskladiti prema određenim načelima.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Kontrapunkt · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Kopenhagen · Vidi više »
Koreografija
Koreografija je umjetnost ili praksa dizajniranja niza pokreta fizičkih tijela (ili njihovih prikaza) u kojoj su gibanje, forma ili oboje određeni.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Koreografija · Vidi više »
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Libreto
Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Libreto · Vidi više »
Liturgijska glazba
Sakralna ili liturgijska glazba nastala je kao dio vjerskih svečanosti, te obuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Liturgijska glazba · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Logika · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i London · Vidi više »
Luigi Cherubini
Luigi Cherubini (Firenca, 14. rujna 1760. – Pariz, 13. ožujka 1842.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Luigi Cherubini · Vidi više »
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Marija Antoaneta · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Matematika · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Metafizika · Vidi više »
Mezzosopran
Mezzosopran (tal. mezzo.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Mezzosopran · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Milano · Vidi više »
Moždani udar
računalnom tomografijom (CT) prikazuje ishemijski moždani udar (zatamnjena površina lijevo). Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Moždani udar · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Napulj · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Njemački jezik · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Opera · Vidi više »
Oratorij
Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Oratorij · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Pariz · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Parma · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Poklade · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Prag · Vidi više »
Recitativ
Recitativ je skladateljski oblik koji često koriste opera, oratorij, kantata i slična djela.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Recitativ · Vidi više »
Rekvijem
crkvi ''Santissima Trinità dei Pellegrini'' u Rimu Rekvijem je misa za pokojne (lat. missa pro defunctis), koja je naziv dobila po prvom stihu pristupne molitve (lat. Requiem aeternam dona eis, Domine; hrv. Pokoj vječni daruj im, Gospodine), pristupljeno 9.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Rekvijem · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Richard Wagner · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Rim · Vidi više »
Saska
Saska ili Saksonija može značiti.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Saska · Vidi više »
Simfonija
Simfonija je izraz koji potječe iz starogrčkog σύν "zajedno" i φωνή „zvuk“.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Simfonija · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Skladatelj · Vidi više »
Spolno prenosive bolesti
Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti, koje se prenose izravnim spolnim kontaktom sa zaražene na zdravu osobu.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Spolno prenosive bolesti · Vidi više »
Stereotip
Stereotipija je u tiskarskoj tehnologiji postupak otiska složenih tiskovnih oblika nepokretnim slogom, pri čemu se kao produkt dobiva stereotip, metalna ploča odlivena s matrice.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Stereotip · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Talijanski jezik · Vidi više »
Teatro di San Carlo
Vanjski izgled Teatra di San Carlo Gornji kat Teatra di San Carlo Pogled iznutra na kraljevsku ložu Pogled iz kraljevske lože Kraljevski grb iznad proscenija Real Teatro di San Carlo ("Kraljevsko kazalište Svetog Karla"), kako ga je izvorno nazvala monarhija Bourbona, ali danas poznato samo kao Teatro (di) San Carlo, je operna kuća u Napulju, Italija, povezana s Kraljevskom palačom i uz Piazzu del Plebiscito.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Teatro di San Carlo · Vidi više »
Tenor
Tenor je najviši muški glas u modalnom registru, tj.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Tenor · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Torino · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Venecija · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 15. rujna · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 15. studenoga · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1711. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1714. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1717. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1727. · Vidi više »
1731.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1731. · Vidi više »
1736.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1736. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1737. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1741. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1744. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1745. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1746. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1747. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1748. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1749. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1750. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1751. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1752. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1754. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1756. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1761. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1762. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1764. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1767. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1770. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1774. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1776. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1777. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1779. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1781. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1784. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1787. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1788. · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 19. travnja · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 1923. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 2. kolovoza · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 2. srpnja · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 23. travnja · Vidi više »
26. prosinca
26.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 26. prosinca · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 26. travnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 4. studenoga · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 5. rujna · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Christoph Willibald Gluck i 8. travnja · Vidi više »
