Brže od pregledniku!
88 odnosi: Anglikanstvo, Apsolutizam, Škotska, Španjolska, Češka, Bog, Charles (rijeka), Danska, De facto, De jure, Elizabeta I., Engleska, Engleska crkva, Engleski građanski rat, Feudalizam, Filip III., španjolski kralj, Filip IV., španjolski kralj, Francuska, Irska, Jakov I. Stuart, Jakov II., kralj Engleske, Jean Calvin, Južna Karolina, Kalvinizam, Karlo II., kralj Engleske, Katoličanstvo, Katolička Crkva, London, Luj XIII., kralj Francuske, Madrid, Mozaik knjiga, Norveška, Novi svijet, Oliver Cromwell, Oxford, Pariz, Popis engleskih i britanskih vladara, Protestantizam, Puritanizam, Richard Cromwell, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Sjeverna Karolina, Stuarti, Trbušni tifus, Ujedinjeno Kraljevstvo, Virginia, Westminsterska opatija, Zagreb, 13. lipnja, ..., 1600., 1603., 1604., 1605., 1612., 1616., 1623., 1625., 1626., 1629., 1633., 1638., 1639., 1640., 1641., 1642., 1643., 1644., 1646., 1647., 1648., 1649., 1653., 1658., 1659., 18. lipnja, 19. studenoga, 2. siječnja, 2. veljače, 2006., 25. listopada, 27. ožujka, 27. travnja, 29. siječnja, 30. siječnja, 4. siječnja, 7. veljače, 9. veljače. Proširite indeks (38 više) »
Anglikanstvo
Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Anglikanstvo · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Apsolutizam · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Španjolska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Češka · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Bog · Vidi više »
Charles (rijeka)
Charles (engleski: Charles River) je rijeka u američkoj saveznoj državi Massachusettsu duga 129 km.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Charles (rijeka) · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Danska · Vidi više »
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i De facto · Vidi više »
De jure
De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i De jure · Vidi više »
Elizabeta I.
Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Elizabeta I. · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Engleska · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Engleska crkva · Vidi više »
Engleski građanski rat
'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Engleski građanski rat · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Feudalizam · Vidi više »
Filip III., španjolski kralj
'''Filip III.''' Filip III.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Filip III., španjolski kralj · Vidi više »
Filip IV., španjolski kralj
Diega Velázquea)''' Filip IV.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Francuska · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Irska · Vidi više »
Jakov I. Stuart
Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Jakov I. Stuart · Vidi više »
Jakov II., kralj Engleske
Jakov II.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Jakov II., kralj Engleske · Vidi više »
Jean Calvin
'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. – Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Jean Calvin · Vidi više »
Južna Karolina
Južna Karolina, jedna od 50 država SAD-a na atlantskoj obali Sjeverne Amerike.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Južna Karolina · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Kalvinizam · Vidi više »
Karlo II., kralj Engleske
Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. – 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Karlo II., kralj Engleske · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Katolička Crkva · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i London · Vidi više »
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Luj XIII., kralj Francuske · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Madrid · Vidi više »
Mozaik knjiga
Logotip Mozaik knjiga je jedna od najvećih nakladničkih kuća u Hrvatskoj koja objavljuje popularnu beletristiku za odrasle, djecu i mlade, ilustrirane enciklopedije, priručnike za odgoj i roditeljstvo, kuharice, poslovne knjige i filozofske tekstove te lektirni program.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Mozaik knjiga · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Norveška · Vidi više »
Novi svijet
Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Novi svijet · Vidi više »
Oliver Cromwell
'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. – London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Oliver Cromwell · Vidi više »
Oxford
Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Oxford · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Pariz · Vidi više »
Popis engleskih i britanskih vladara
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Popis engleskih i britanskih vladara · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Protestantizam · Vidi više »
Puritanizam
Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Puritanizam · Vidi više »
Richard Cromwell
Richard Cromwell Richard Cromwell (Huntingdon, 4. listopada 1626. — Cheshunt, 12. srpnja 1712.), drugi lord zaštitnik Commenwealtha Engleske, Škotske i Irske.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Richard Cromwell · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverna Karolina
je savezna država SAD-a.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Sjeverna Karolina · Vidi više »
Stuarti
Dinastija Stuart je bila škotska plemićka i kasnije kraljevska dinastija, koja je vladala Škotskom (1371. – 1649. i 1660. – 1714.), Engleskom i Irskom (1603. – 1649. i 1660. – 1714.). Prvobitno je bila nazvana Stewart, a ime dinastije je galicizirano u 16. stoljeću, za vrijeme boravka Marije Stuart u Francuskoj.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Stuarti · Vidi više »
Trbušni tifus
Trbušni tifus sistemska je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella typhi, karakterizirana vrućicom, prostracijom, bolom u trbuhu i ružičastim osipom - rozeolom.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Trbušni tifus · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Virginia · Vidi više »
Westminsterska opatija
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Westminsterska opatija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i Zagreb · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 13. lipnja · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1600. · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1603. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1604. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1605. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1612. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1616. · Vidi više »
1623.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1623. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1625. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1626. · Vidi više »
1629.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1629. · Vidi više »
1633.
1633. (Rimski: MDCXXXIII), tridesetdruga je godina 17. stoljeća.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1633. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1638. · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1639. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1640. · Vidi više »
1641.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1641. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1642. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1643. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1644. · Vidi više »
1646.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1646. · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1647. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1648. · Vidi više »
1649.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1649. · Vidi više »
1653.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1653. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1658. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 1659. · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 18. lipnja · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 19. studenoga · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 2. siječnja · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 2. veljače · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 2006. · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 25. listopada · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 27. ožujka · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 27. travnja · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 29. siječnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 30. siječnja · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 4. siječnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 7. veljače · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Karlo I., kralj Engleske i 9. veljače · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Karlo I. Engleski, Karlo I. Stuart, Karlo I., engleski kralj.
