Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Karlsruhe

Indeks Karlsruhe

Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).

72 odnosi: Aargau, Andreas Deris, Austrijski nasljedni rat, Švicarska, Željezno doba, Baden, Baden-Württemberg, Basel-Landschaft, Carl Benz, Elzas, Frakcija Crvene armije, Francuska, Halle (Saale), Hugenoti, Islam, Italija, Jura (kanton), Kanada, Kanton, Karlsruhe (okrug), Katoličanstvo, Kina, Krasnodar, Kršćansko-demokratska unija (Njemačka), Marco Pašalić, Mehmet Scholl, Nancy, Njemačka, Njemačka revolucija, Nottingham, Oliver Bierhoff, Oliver Kahn, Pamela Reif, Paris, Peter Sloterdijk, Poljska, Porajnje-Falačka, Protestantizam, Rajna, Rastatt, Rumunjska, Rusija, Saska-Anhalt, Schwarzwald, Slovačka, Solothurn (kanton), Strasbourg, Temišvar, Treći Reich, Tridesetogodišnji rat, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, Vancouver, 1094., 11. stoljeće, 1556., 1565., 16. stoljeće, 1699., 1715., 1771., 1806., 1836., 1862., 1901., 1918., 1977., 2. stoljeće, 2006., 2007., 2012., 31. prosinca, 786.. Proširite indeks (22 više) »

Aargau

Kanton Aargau je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Aarau.

Novi!!: Karlsruhe i Aargau · Vidi više »

Andreas Deris

Andreas "Andi" Deris (Karlsruhe, 18. kolovoza 1964.) je pjevač i glavni tekstopisac njemačkog power metal sastava Helloween.

Novi!!: Karlsruhe i Andreas Deris · Vidi više »

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Novi!!: Karlsruhe i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Karlsruhe i Švicarska · Vidi više »

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Novi!!: Karlsruhe i Željezno doba · Vidi više »

Baden

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i Baden · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Karlsruhe i Baden-Württemberg · Vidi više »

Basel-Landschaft

Kanton Basel-Landschaft koji njegovi stanovnici kolokvijalno na njemačkom zovu Baselland ili Baselbiet je jedan od 26 švicarskih kantona na sjeverozapadu zemlje.

Novi!!: Karlsruhe i Basel-Landschaft · Vidi više »

Carl Benz

Karl Friedrich Benz (Karlsruhe, 25. studenog 1844. – Ladenburg, 4. travnja 1929.), njemački inženjer, tvorničar i pionir automobilske industrije.

Novi!!: Karlsruhe i Carl Benz · Vidi više »

Elzas

Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.

Novi!!: Karlsruhe i Elzas · Vidi više »

Frakcija Crvene armije

Logotip RAF-a: Crvena zvijezda s puškom Heckler & Koch MP5 Frakcija Crvene armije (njem. Rote Armee Fraktion; RAF) također poznata i kao skupina (ili banda) Baader-Meinhof, bila je jedna od najutjecajnijih ljevičarskih, zapadnonjemačkih militantnih terorističkih organizacija.

Novi!!: Karlsruhe i Frakcija Crvene armije · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Karlsruhe i Francuska · Vidi više »

Halle (Saale)

Halle (Saale), poznat i pod nadimkom Händelstadt (Händelov grad), autonomni grad u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt.

Novi!!: Karlsruhe i Halle (Saale) · Vidi više »

Hugenoti

Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.

Novi!!: Karlsruhe i Hugenoti · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Karlsruhe i Islam · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Karlsruhe i Italija · Vidi više »

Jura (kanton)

Kanton Jura, je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad ovog kantona je grad Delémont (njemački: Delsberg).

Novi!!: Karlsruhe i Jura (kanton) · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Karlsruhe i Kanada · Vidi više »

Kanton

Kanton (franc., canton, izvedeno od stprov. cantoun, "ugao ulice", potom "pokrajina", "zemlja") je naziv za administrativno-teritorijalnu jedinicu u Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, te za upravnu podjedinicu u Federaciji BiH.

Novi!!: Karlsruhe i Kanton · Vidi više »

Karlsruhe (okrug)

Karlsruhe (njem. Landkreis Karlsruhe) okrug je u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Karlsruhe i Karlsruhe (okrug) · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Karlsruhe i Katoličanstvo · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Karlsruhe i Kina · Vidi više »

Krasnodar

Krasnodar (ruski: Краснодар) je grad u južnoj Rusiji.

Novi!!: Karlsruhe i Krasnodar · Vidi više »

Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)

Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.

Novi!!: Karlsruhe i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka) · Vidi više »

Marco Pašalić

Marco Pašalić (Karlsruhe, Njemačka, 14. rujna 2000.), hrvatski je nogometaš i reprezentativac.

Novi!!: Karlsruhe i Marco Pašalić · Vidi više »

Mehmet Scholl

Mehmet Tobias Scholl (Karlsruhe, 16. listopada 1970. kao Mehmet Tobias Yüksel), bivši je njemački nogometaš, i bivši trener rezervne i juniorske Bayern Münchena.

Novi!!: Karlsruhe i Mehmet Scholl · Vidi više »

Nancy

Nancy je grad na istoku Francuske, prefektura departmana Meurthe-et-Moselle, u regiji Lorraine.

Novi!!: Karlsruhe i Nancy · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Karlsruhe i Njemačka · Vidi više »

Njemačka revolucija

Njemačka revolucija naziv je koji se odnosi na događaje u Njemačkoj pred kraj i nakon završetka Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Karlsruhe i Njemačka revolucija · Vidi više »

Nottingham

Nottingham je grad u Velikoj Britaniji u regiji East Midlands.

Novi!!: Karlsruhe i Nottingham · Vidi više »

Oliver Bierhoff

Oliver Bierhoff (Karlsruhe, 1. svibnja 1968.) bivši je njemački nogometni napadač.

Novi!!: Karlsruhe i Oliver Bierhoff · Vidi više »

Oliver Kahn

Oliver Rolf Kahn (Karlsruhe, 15. lipnja 1969.), bivši je njemački nogometni vratar.

Novi!!: Karlsruhe i Oliver Kahn · Vidi više »

Pamela Reif

Pamela Reif (Karlsruhe, 1996.) njemački je model i glumica.

Novi!!: Karlsruhe i Pamela Reif · Vidi više »

Paris

Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.

Novi!!: Karlsruhe i Paris · Vidi više »

Peter Sloterdijk

Peter Sloterdijk (Karlsruhe, 26. lipnja, 1947.), njemački je filozof, TV voditelj i esejist.

Novi!!: Karlsruhe i Peter Sloterdijk · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Karlsruhe i Poljska · Vidi više »

Porajnje-Falačka

Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Karlsruhe i Porajnje-Falačka · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Karlsruhe i Protestantizam · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Karlsruhe i Rajna · Vidi više »

Rastatt

Rastatt je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, blizu granice s Francuskom.

Novi!!: Karlsruhe i Rastatt · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Karlsruhe i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Karlsruhe i Rusija · Vidi više »

Saska-Anhalt

Saska-Anhalt (donjonjemački: Sassen-Anholt) je savezna pokrajina (zemlja) u istočnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Karlsruhe i Saska-Anhalt · Vidi više »

Schwarzwald

Schwarzwald (njem.: "crna šuma") šumovito je šumsko-brdsko područje u jugozapadnoj Njemačkoj, u saveznoj državi Baden-Württemberg.

Novi!!: Karlsruhe i Schwarzwald · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Karlsruhe i Slovačka · Vidi više »

Solothurn (kanton)

Solothurn je kanton na sjeverozapadu Švicarske, glavni grad kantona je grad Solothurn.

Novi!!: Karlsruhe i Solothurn (kanton) · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Karlsruhe i Strasbourg · Vidi više »

Temišvar

Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.

Novi!!: Karlsruhe i Temišvar · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Karlsruhe i Treći Reich · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Karlsruhe i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Karlsruhe i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Vancouver

Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.

Novi!!: Karlsruhe i Vancouver · Vidi više »

1094.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1094. · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 11. stoljeće · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1556. · Vidi više »

1565.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1565. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 16. stoljeće · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1699. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1715. · Vidi više »

1771.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1771. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1806. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1836. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1862. · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: Karlsruhe i 1901. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1918. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 1977. · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 2. stoljeće · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Karlsruhe i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Karlsruhe i 2007. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Karlsruhe i 2012. · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Karlsruhe i 31. prosinca · Vidi više »

786.

Bez opisa.

Novi!!: Karlsruhe i 786. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »