553 odnosi: Abdera (Tracija), Afrika, Afrodita, Agamemnon, Agesilaj II., Agrigento, Ahajski savez, Ahejci, Ahemenidsko Carstvo, Ahilej, Ajant, Akademija, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Aleksandrijska knjižnica, Alkej, Alkmeon, Amazonke, Amorgos, Anakreont, Anaksagora, Anaksimandar, Anaksimen, Anthophila, Antička filozofija, Antička književnost, Antička Teba (Grčka), Antički Rim, Antifont, Antigona, Antika, Antioh III. Veliki, Antiohija, Antiteza, Antonini, Antropomorfizam, Apeiron, Apolon, Aporija, Argonauti, Arhimed, Arijan, Aristid (sin Lizimaha), Aristofan, Aristokracija, Aristotel, Artemida, Astronomija, Asuan, Ateizam, ..., Atena (mitologija), Atena (polis), Atičko narječje, Atidograf, Atletika, Atom, Atomizam, August, Azija, Žena, Židovi, Životi i mišljenja znamenitih filozofa, Babilonija, Balada, Basna, Beotija, Biblija, Bitak, Bitinija, Bitka kod Maratona, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Termopila, Bizant, Bizantska književnost, Bog, Bolest, Brodolom, Broj, Ciceron, Cinička škola, Cvijet, Dardaneli, Darije I. Veliki, Definicija, Deimos (mitologija), Del, Delfi, Delski savez, Demetra, Demokracija, Demokrit, Demosten, Deus ex machina, Dijalektika, Dijalog, Diodor Sicilski, Diogen Laertije, Dion Zlatousti, Dioniz, Ditiramb, Djelatnost, Dogma, Domaći pas, Domoljublje, Dorani, Dorsko narječje, Drama, Država, Društvo, Edip, Efez, Egina, Egipat, Ekonomija, Elegija, Elejska škola, Elektra (Atrida), Elektra (Euripid), Eleusina, Elita, Emocije, Empedoklo, Eneja, Eolija, Epigrafika, Epigram, Epika, Epiktet, Epikur, Epikurejstvo, Epitalamij, Epitet, Eratosten, Erinije, Eros, Erotika, Eshil, Etika, Etimologija, Etiopida, Etiopija, Etnografija, Eubeja, Euklid, Euripid, Europa, Europa (mitologija), Ezop, Fedra, Ferekid sa Sirosa, Filip II. Makedonski, Filoktet, Filon Aleksandrijski, Filozofija, Folklor, Frigija, Frula, Galen, Geocentrični sustav, Geografija, Glazba, Glazbala, Glina (tlo), Gluma, Gorgija, Građanska i politička prava, Grad, Grčka komedija, Grčka mitologija, Grčka retorika, Grčki alfabet, Grčki jezik, Grčko-perzijski ratovi, Had (podzemni svijet), Halikarnas, Hanibal, Harmonija (glazba), Hekatej Milećanin, Heksametar, Hektor, Helenizam, Heliodor, Heraklit, Heraklo, Hermes, Herodot, Heziod, Himna, Hipokrat, Hipolit Rimski, Historiografija, Homer, Homerske himne, Homersko pitanje, Homoseksualnost, Horacije, Hormoni, Humanizam, Idealizam, Idila, Ifigenija, Ilijada, Incest, Indija, Individualizam, Indukcija, Ironija, Itaka, Italija, Jamblih, Javna kuća, Jonija, Jonsko narječje, Josip Flavije, Julijan (rimski car), Justinijan I. Veliki, Kalimah, Kalin, Kanon, Kartaga, Kasandra, Kastor i Polideuk, Katarza, Katul, Kimerijci, Kir Mlađi, Kir Veliki, Kirka, Kitara, Kitica, Klasična filologija, Klaudije Ptolemej, Klima, Klitemnestra, Književnost, Kolhida, Kolofon, Komedija, Konzervativizam, Kozmogonija, Kozmopolitizam, Kralj Edip, Kraljevina Makedonija, Kršćanstvo, Kreont, Kronika, Kronologija, Krv, Ksenofan, Ksenofont, Kuga, Kukci, Kultura, Larisa (grad u Grčkoj), Latinski jezik, Legenda, Leukip, Lezbijka, Lezbos, Lidija, Linear B, Lira (instrument), Lirika, Lisica, Ljubav, Logika, Logograf, Lukijan, Lukrecije, Makedonski ratovi, Mala Azija, Marko Aurelije, Matematika, Materija, Materijalizam, Medeja, Medicina, Megara, Melankolija, Melodija, Menandar, Meridijan, Metafora, Metamorfoze, Metrika, Mikenska kultura, Milet, Miletska škola, Miltijad, Misticizam, Mit, Mitilene, Mizoginija, Mjesec, Mojsije, Monarhija, Moral, More, Mračno doba (stara Grčka), Mržnja, Muza, Naksos (otok), Nimfa, Novela, Novoplatonizam, O pjesničkom umijeću, Očenašica, Obrazovanje, Oda, Odisej, Odiseja, Okovani Prometej, Oligarhija, Olimpijske igre, Orest (mitologija), Pandora (mitologija), Papirus, Par, Paris, Parmenid, Pastorala, Patroklo, Pauzanija (zemljopisac), Pedagogija, Pejzaž, Peloponeski rat, Peloponez, Penelopa, Pergam, Periklo, Peripatetička škola, Perzefona, Perzija (razdvojba), Pesimizam, Petronije, Pindar, Pitagora, Pitagorejska škola, Pitijske igre, Pizistrat, Pjevački zbor, Plaćenici, Platon, Plaut, Plotin, Plutarh, Poema, Poezija, Polibije, Polikrat, Polis, Politika, Porfirije, Portret, Povijest, Povijest književnosti, Pridjevi, Prijam, Principat, Pripovijetka, Priroda, Prirodne znanosti, Proklo, Prometej (mitologija), Prostitucija, Protagora, Proza, Psihologija, Ptolemejevići, Publije Vergilije Maron, Punski ratovi, Putopis, Racionalizam, Rat, Realizam (književnost), Relativizam, Religija, Renesansa, Republika, Rim, Rimska književnost, Rimska provincija, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Ritam (glazba), Rodos (grad), Rodoslovlje, Roman, Romul, Salamina (otok), Sam, Samoubojstvo, Sapfa, Sard, Satira, Sekst Empirik, Seleukovići, Sfinga, Sicilija, Silovanje, Sinteza, Sirakuza, Sirija, Skepticizam, Smrt, Sofisti, Sofoklo, Sokrat, Solon, Sparta, Sredozemlje, Stara Grčka, Stih, Stoicizam, Strabon, Sud, Svećenik, Svijet, Svinja, Svjetska književnost, Tales, Temistije, Teodozije II., Teofrast, Teogonija, Teokrit, Teopomp, Terencije, Tesalija, Tezej, Timej, Tiranin, Tit Flavije, Titani, Tracija, Tragedija, Trgovina, Tridesetorica tirana, Trilogija, Troja, Trojanski konj, Trojanski rat, Tukidid, Umjetnost, Usporedni životopisi, Ustav, Utopija, Vatra, Velia, Vespazijan, Vjenčanje, Voda, Zakon, Zakonodavstvo, Zemlja, Zenon iz Eleje, Zenon Kitijski, Zeus, Zlatno runo, Znanost, Zosim, Zrak, 1. stoljeće pr. Kr., 10. stoljeće, 12. stoljeće pr. Kr., 121., 14. stoljeće, 146. pr. Kr., 1627., 175., 180., 1896., 19., 19. stoljeće, 195. pr. Kr., 2. stoljeće, 2. stoljeće pr. Kr., 200., 201. pr. Kr., 204., 212. pr. Kr., 221. pr. Kr., 235., 285. pr. Kr., 287. pr. Kr., 289. pr. Kr., 291. pr. Kr., 3. stoljeće, 3. stoljeće pr. Kr., 30. pr. Kr., 300. pr. Kr., 304., 306. pr. Kr., 314., 322. pr. Kr., 330., 330. pr. Kr., 331., 331. pr. Kr., 340. pr. Kr., 343. pr. Kr., 347. pr. Kr., 363., 37., 384. pr. Kr., 386., 393., 399. pr. Kr., 4. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr., 40. pr. Kr., 400. pr. Kr., 41., 410., 411. pr. Kr., 424. pr. Kr., 425. pr. Kr., 427. pr. Kr., 442. pr. Kr., 450. pr. Kr., 460. pr. Kr., 468. pr. Kr., 470. pr. Kr., 475. pr. Kr., 480. pr. Kr., 484. pr. Kr., 485., 486. pr. Kr., 495. pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., 500. pr. Kr., 514. pr. Kr., 515. pr. Kr., 518. pr. Kr., 519. pr. Kr., 522. pr. Kr., 525. pr. Kr., 529., 54., 545. pr. Kr., 547. pr. Kr., 570. pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr., 610. pr. Kr., 612. pr. Kr., 624. pr. Kr., 630. pr. Kr., 64., 64. pr. Kr., 7. stoljeće pr. Kr., 70., 8. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (503 više) »
Abdera (Tracija)
Abdera (Άβδηρα) je bila antički grčki grad i pristanište na Egejskom moru u Traciji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Abdera (Tracija) · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Afrika · Vidi više »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Afrodita · Vidi više »
Agamemnon
Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.
Novi!!: Starogrčka književnost i Agamemnon · Vidi više »
Agesilaj II.
Agesilaj II, (grčki: Ἀγησίλαος) spartanski kralj iz loze Euripontida, (444. – 360. pr. Kr.) sin je Arhidama II. i njegove druge žene Eupolije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Agesilaj II. · Vidi više »
Agrigento
Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.
Novi!!: Starogrčka književnost i Agrigento · Vidi više »
Ahajski savez
Ahajski savez (liga), konfederacija grčkih gradova u Ahaji, pokrajini uz sjevernu obalu Peloponeza, formiran je u 5. stoljeću pr. Kr.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ahajski savez · Vidi više »
Ahejci
Ahejci (Ahajci; Ἀχαιοί), kolektivni naziv koji se koristio za Grke iz Homerove Ilijade i Odiseje, i jedno od četiri glavnih plemena iz klasične Grčke.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ahejci · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Starogrčka književnost i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ahilej · Vidi više »
Ajant
Ajantovo samoubojstvo Ajant (Starogrčki: Αἴας) je bio starogrčki mitološki junak koji se borio u Trojanskom ratu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ajant · Vidi više »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Starogrčka književnost i Akademija · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aleksandrija · Vidi više »
Aleksandrijska knjižnica
Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »
Alkej
Αλκαίος Alkej ili Alcej (Mitilena, Lezb, oko 630. pr. Kr. – Lezb, oko 580. pr. Kr.) bio je starogrčki liričar aristokratskoga podrijetla.
Novi!!: Starogrčka književnost i Alkej · Vidi više »
Alkmeon
Alkmeon (grč., živio oko 500. pr. Kr.), grčki filozof i liječnik iz Krotona, Pitagorin učenik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Alkmeon · Vidi više »
Amazonke
alt.
Novi!!: Starogrčka književnost i Amazonke · Vidi više »
Amorgos
Amorgos (grčki Αμοργός), je naistočniji grčki otok iz otočne skupine Cikladi u Egejskom moru.
Novi!!: Starogrčka književnost i Amorgos · Vidi više »
Anakreont
Ἀνακρέων Anakreont (grč.; Tej, *oko 550. pr. Kr., prema nekim podacima oko 580. pr. Kr. - † Tej ili Atena, oko 495. pr. Kr.) bio je starogrčki pjesnik koji je u svojim pjesmama često koristio motive ljubavi i vina te slavio vedre strane života.
Novi!!: Starogrčka književnost i Anakreont · Vidi više »
Anaksagora
Anaksagora Anaksagora (grč., oko 500. – 428. pr. Kr.) je grčki fizičar, matematičar i filozof predsokratovac; ubraja se među posrednike.
Novi!!: Starogrčka književnost i Anaksagora · Vidi više »
Anaksimandar
Anaksimandar, detalj s Rafaelove slike Atenska škola iz 1512. Anaksimandar (grč. Αναξίμανδρος; 610. - 546. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof, uz Talesa i Anaksimena pripadnik miletske škole.
Novi!!: Starogrčka književnost i Anaksimandar · Vidi više »
Anaksimen
Anaksimen (grč.), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.
Novi!!: Starogrčka književnost i Anaksimen · Vidi više »
Anthophila
Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.
Novi!!: Starogrčka književnost i Anthophila · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antička filozofija · Vidi više »
Antička književnost
Antička književnost ili klasična književnost je književnost koja je napisana u antičko doba, pri čemu se misli na staru Grčku i na Rimsko Carstvo; iako se tu često uračunava i prapovijesna književnost od razvitka prvog pisma i književnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne književnosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antička književnost · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antički Rim · Vidi više »
Antifont
Antifont (grč., 5. stoljeće pr. Kr.), Atenjanin, grčki matematičar, retor i filozof predsokratovac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antifont · Vidi više »
Antigona
Antigona (Ἀντιγόνη) Sofoklova je tragedija iz 5. stoljeća pr. Kr. Podijeljena je u sedam činova, a radnja je smještena u antičkom gradu Tebi, u nemirno vrijeme vladavine kralja Kreonta, vrijeme sukoba.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antigona · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antika · Vidi više »
Antioh III. Veliki
Antioh III.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antioh III. Veliki · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antiohija · Vidi više »
Antiteza
Antiteza (grč. anti-.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antiteza · Vidi više »
Antonini
Antonin Pio, pripadnik dinastije Antonina Antonini, odnosno Antoninska dinastija, označava šestoricu rimskih careva, koji su vladali od ubojstva Domicijana 96. godine do ubojstva Komoda 192. godine, premda su zapravo samo tri posljednja cara bili pravi Antonini.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antonini · Vidi više »
Antropomorfizam
Lewisa Carrolla Antropomorfizam, od grčkih riječi ánthrōpos (grč. ἄνθρωπος), u značenju "čovjek" i morphē (grč. μορφή), "oblik", je davanje nekih specifično ljudskih karakteristika životinjama, biljkama, prirodnim ili natprirodnim fenomenima i božanstvima.
Novi!!: Starogrčka književnost i Antropomorfizam · Vidi više »
Apeiron
Apeiron (grč.), ono bezgranično, neograničeno, beskrajno, beskonačno, neizmjerno, neuređeno, neoblikovano.
Novi!!: Starogrčka književnost i Apeiron · Vidi više »
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Apolon · Vidi više »
Aporija
Aporija (gr. ἀπορία, apori'a "neodlučnost", "poteškoća", prema a'poros ("teško", "komplicirano", "neprobojno")) označava teorijsku poteškoću ili proturječnost.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aporija · Vidi više »
Argonauti
atički crvenofiguralni krater, 460–450 pr. Kr., Louvre (G 341) Lorenza Coste Argonauti (starogrčki: Αργοναύται), družba heroja iz grčke mitologije koji su u godinama što su prethodile Trojanskom ratu pratili Jazona u Kolhidu (današnja Gruzija) u njegovoj potrazi za Zlatnim runom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Argonauti · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Starogrčka književnost i Arhimed · Vidi više »
Arijan
Kategorija:Rimski književnici Kategorija:Rimski povjesničari Kategorija:Starogrčki književnici Kategorija:Starogrčki povjesničari Arijanova bista Flavije Arijan Ksenofont (grč. Ἀρριανός; lat. Flavius Arrianus, oko 86. – 146.) iz Nikomedije je bio rimski povjesničar, vojni zapovjednik i filozof grčkog podrijetla.
Novi!!: Starogrčka književnost i Arijan · Vidi više »
Aristid (sin Lizimaha)
Aristid (oko 540. pr. Kr. - oko 476. pr. Kr.), atenski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aristid (sin Lizimaha) · Vidi više »
Aristofan
Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aristofan · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Starogrčka književnost i Aristokracija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Aristotel · Vidi više »
Artemida
Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.
Novi!!: Starogrčka književnost i Artemida · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Astronomija · Vidi više »
Asuan
Asuan iz zraka Asuan (Egipatski: Swenet; Koptski: ⲥⲟⲩⲁⲛ Swān; Grčki: Συήνη Syene; Arapski: أسوان Aswān; Španjolski: Asuán) se smjestio na desnoj obali Nila.
Novi!!: Starogrčka književnost i Asuan · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ateizam · Vidi više »
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atena (mitologija) · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atena (polis) · Vidi više »
Atičko narječje
Atičko grčko narječje bilo je prestižno narječje starogrčkoga jezika kojime se govorilo u Atici, uključujući i Atenu, u doba klasične grčke u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima grčkoga jezika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atičko narječje · Vidi više »
Atidograf
Atidograf je pisac povijesti Atike (takozvanih Atida), od antičkih do našeg vremena.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atidograf · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atletika · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atom · Vidi više »
Atomizam
Navodni portret Leukipa, filozofa koji je prvi razvio atomističku teoriju. U filozofiji prirode, atomizam je teorija prema kojoj su svi objekti u svemiru sastavljeni od veoma malih, nepropadljivih čestica – atoma.
Novi!!: Starogrčka književnost i Atomizam · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Starogrčka književnost i August · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Azija · Vidi više »
Žena
Žena Žena je odraslo ljudsko biće ženskoga spola.
Novi!!: Starogrčka književnost i Žena · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Židovi · Vidi više »
Životi i mišljenja znamenitih filozofa
Prva stranica izdanja iz 1594. godine Životi i mišljenja znamenitih filozofa je kompilacija životopisa antičkih grčkih filozofa koju je u 3. stoljeću pr. Kr. napisao Diogen Laertije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Životi i mišljenja znamenitih filozofa · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Babilonija · Vidi više »
Balada
Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.
Novi!!: Starogrčka književnost i Balada · Vidi više »
Basna
Prikaz basne Basna je kratki oblik epike u kojem su glavni likovi uglavnom životinje koje nose ljudske osobine.
Novi!!: Starogrčka književnost i Basna · Vidi više »
Beotija
Helenskoj Republici BeotijaStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Starogrčka književnost i Beotija · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Starogrčka književnost i Biblija · Vidi više »
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bitak · Vidi više »
Bitinija
Rimskog Carstva 125. pr. Kr. Bitinija je povijesna regija, kraljevstvo i rimska provincija na sjeveroistoku Male Azije, omeđena Propontisom, tračkim Bosporom i Euksinom (današnje Crno more).
Novi!!: Starogrčka književnost i Bitinija · Vidi više »
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bitka kod Maratona · Vidi više »
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bitka kod Plateje · Vidi više »
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bitka kod Salamine · Vidi više »
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bitka kod Termopila · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bizant · Vidi više »
Bizantska književnost
Bizantska književnost u širem smislu obuhvaća cijeli niz tekstova napisanih tijekom postojanja Bizantskog Carstva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bizantska književnost · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bog · Vidi više »
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Starogrčka književnost i Bolest · Vidi više »
Brodolom
Pomorska nesreća broda Costa Concordia Titanica Brodolom je pomorska nesreća, u kojoj je brod potonuo ili teško oštećen.
Novi!!: Starogrčka književnost i Brodolom · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Starogrčka književnost i Broj · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ciceron · Vidi više »
Cinička škola
Diogen Cinička škola skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.
Novi!!: Starogrčka književnost i Cinička škola · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Cvijet · Vidi više »
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dardaneli · Vidi više »
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Novi!!: Starogrčka književnost i Darije I. Veliki · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Starogrčka književnost i Definicija · Vidi više »
Deimos (mitologija)
Dim ili Deimos (grč., Deĩmos) u grčkoj mitologiji vjerni je pratitelj boga Aresa, zajedno sa svojim bratom blizancem Fobom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Deimos (mitologija) · Vidi više »
Del
Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).
Novi!!: Starogrčka književnost i Del · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Starogrčka književnost i Delfi · Vidi više »
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Novi!!: Starogrčka književnost i Delski savez · Vidi više »
Demetra
Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće Demetra (grč., Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Demetra · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Starogrčka književnost i Demokracija · Vidi više »
Demokrit
Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. – 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".
Novi!!: Starogrčka književnost i Demokrit · Vidi više »
Demosten
Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Demosten · Vidi više »
Deus ex machina
Deus ex machina - je latinski izraz koji znači: "Bog izašao iz stroja"; prijevod grčkog izraza «απò μηχανῆς θεóς» (apò mēchanḗs theós).
Novi!!: Starogrčka književnost i Deus ex machina · Vidi više »
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dijalektika · Vidi više »
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dijalog · Vidi više »
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Diodor Sicilski · Vidi više »
Diogen Laertije
Vitae et sententiae philosophorum, 1611. Diogen Laertije (grč. Διογένης ὁ Λαέρτιος) bio je grčki povjesničar filozofije i pisac biografija grčkih filozofa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Diogen Laertije · Vidi više »
Dion Zlatousti
Dion Zlatousti, Dion Krizostom (starogrčki: Δίων Χρυσόστομος), Dion iz Pruse ili lat.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dion Zlatousti · Vidi više »
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dioniz · Vidi više »
Ditiramb
Ditiramb je korska pjesma posvećena Dionisu, bogu vina.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ditiramb · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Djelatnost · Vidi više »
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dogma · Vidi više »
Domaći pas
Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).
Novi!!: Starogrčka književnost i Domaći pas · Vidi više »
Domoljublje
Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Domoljublje · Vidi više »
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dorani · Vidi više »
Dorsko narječje
Dorsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Novi!!: Starogrčka književnost i Dorsko narječje · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Drama · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Država · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Društvo · Vidi više »
Edip
Sfingom Kralj Edip (grč.) je lik iz Sofoklove istoimene tragedije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Edip · Vidi više »
Efez
Efez je antički grad na zapadnoj obali Male Azije, na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke Kaistros, u današnjoj Turskoj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Efez · Vidi više »
Egina
* Egina (mitologija), jedna od nimfa Najadi u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Egina · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Egipat · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ekonomija · Vidi više »
Elegija
Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).
Novi!!: Starogrčka književnost i Elegija · Vidi više »
Elejska škola
Elejska škola je osnovana u gradu Eleji (danas Velia, nekad grčka kolonija u Kampaniji, južna Italija), i to je bila škola predsokratovaca.
Novi!!: Starogrčka književnost i Elejska škola · Vidi više »
Elektra (Atrida)
Frederic Leighton: Elektra na Agamemnonovu grobu, 1869. Elektra (grč., Êléktra) u grčkoj mitologiji Agamemnonova je i Klitemnestrina kći, Orestova i Ifigenijina sestra.
Novi!!: Starogrčka književnost i Elektra (Atrida) · Vidi više »
Elektra (Euripid)
Elektra je grčka tragedija koju je napisao Euripid.
Novi!!: Starogrčka književnost i Elektra (Euripid) · Vidi više »
Eleusina
Eleusina (grčki: Ελευσίνα, na Katarevusi: Ἐλευσίς / Eleusis) je grad i općina udaljena oko 20 km sjeverozapadno od Atene.
Novi!!: Starogrčka književnost i Eleusina · Vidi više »
Elita
Studenti elitne institucije École Polytechnique u kojoj se školuju budući generali, znanstvenici, inženjeri, državni službenici, gospodarstvenici i političari u službi francuske države. Elita (lat. eligere.
Novi!!: Starogrčka književnost i Elita · Vidi više »
Emocije
Emocije su kratkotrajni subjektivni, fiziološki i funkcionalni izražajni fenomeni koji usklađuju reakcije prilagodbe na važne događaje u našemu životu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Emocije · Vidi više »
Empedoklo
Empedoklo Empedoklo (oko 490. pr. Kr. - 430. pr. Kr.) bio je grčki, predsokratovski filozof i živio je na Siciliji-grčkoj koloniji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Empedoklo · Vidi više »
Eneja
Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Eneja · Vidi više »
Eolija
Anatolije Ostaci drevne eolijske civilizacije pokraj današnjeg Izmira Eolija (grč. Αιολίς: „Aiolís“) je drevna regija koja obuhvaća sjeverozapadno obalno podučje Male Azije, te nekoliko okolnih otoka od kojih je najvažniji Lezbos.
Novi!!: Starogrčka književnost i Eolija · Vidi više »
Epigrafika
Epigrafika (epigrafija) je pomoćna disciplina povijesne znanosti, arheologije i povijesti umjetnosti koja proučava pisma na tvrdim podlogama kao što su kamen, glina, keramika, metal, drvo i slično.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epigrafika · Vidi više »
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epigram · Vidi više »
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epika · Vidi više »
Epiktet
Epiktet (grč. Ἐπίκτητος; * 50. u Hijerapolu u Frigiji u današnjoj Turskoj; † vjeroјatno 138. u Nikopolu na Epiru u današnjoj Grčkoj) je bio grčki filozof, jedan od važnijih predstavnika kasnog stoicizma.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epiktet · Vidi više »
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epikur · Vidi više »
Epikurejstvo
2. ili 3. stoljeće pr. Kr. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epikurejstvo · Vidi više »
Epitalamij
Epitalamij (grč. τὸ ἐπιθαλάμιον μέλος, alt. epithalamium) je svadbena pjesmu kod Starih Grka, pisana u daktilsko-trohejskom ritmu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epitalamij · Vidi više »
Epitet
Epitet (grč. επιθετον, epitheton.
Novi!!: Starogrčka književnost i Epitet · Vidi više »
Eratosten
Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).
Novi!!: Starogrčka književnost i Eratosten · Vidi više »
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Erinije · Vidi više »
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Novi!!: Starogrčka književnost i Eros · Vidi više »
Erotika
Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Erotika · Vidi više »
Eshil
'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Eshil · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Starogrčka književnost i Etika · Vidi više »
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Etimologija · Vidi više »
Etiopida
Etiopida se pripisuje Arktinu iz Mileta.
Novi!!: Starogrčka književnost i Etiopida · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Starogrčka književnost i Etiopija · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Etnografija · Vidi više »
Eubeja
Eubeja (novogrčki: Εύβοια - Évia - starogrčki: Εὔβοια) je drugi po veličini grčki otok nakon Krete.
Novi!!: Starogrčka književnost i Eubeja · Vidi više »
Euklid
Euklid (grč., oko 330. pr. Kr. - oko 275. pr. Kr.), starogrčki matematičar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Euklid · Vidi više »
Euripid
'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Euripid · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Starogrčka književnost i Europa · Vidi više »
Europa (mitologija)
Gustave Moreau: Europa i bik, 1869. Europa (grč., Eurốpê) u grčkoj mitologiji bila je prekrasna fenička princeza po kojoj je kontinent Europa dobio ime, a također i Jupiterov prirodni satelit Europa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Europa (mitologija) · Vidi više »
Ezop
Ezop Ezop (grč., Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ezop · Vidi više »
Fedra
Fedra (grč., Phaídra) u grčkoj mitologiji kći je Minosa i Pasifaje, a žena junaka Tezeja koji je bio kralj Atene.
Novi!!: Starogrčka književnost i Fedra · Vidi više »
Ferekid sa Sirosa
Ferekid sa Sirosa (grčki: Φερεκύδης) bio je antički grčki filozof, koji se rodio na cikladskom otoku Sirosu i djelovao u 6. stoljeću pr. Kr. Ferekid je poznat po svom glavnom djelu Pentemychos ili Heptamychos (Pećina sa sedam skrovišta), koje je jedno od najranijih proznih djela grčke književnosti i koje predstavlja važni prijelaz s mitološke na predsokratsku filozofsku misao.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ferekid sa Sirosa · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Starogrčka književnost i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Filoktet
Filoktet (grč., Philoktếtês) u grčkoj mitologiji bio je poznati strijelac i sudionik u Trojanskom ratu; sin kralja Peja u Tesaliji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Filoktet · Vidi više »
Filon Aleksandrijski
'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.
Novi!!: Starogrčka književnost i Filon Aleksandrijski · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Filozofija · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Folklor · Vidi više »
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Frigija · Vidi više »
Frula
Rumunjska frula Moldavske frule (''fluer'') Frula (iz rumunjskog fluier) poznata i kao vrula, frula postranka, frula stranjčica, usneno je, labijalno, drveno puhačko glazbalo (aerofon) koji se pravi od jednog komada drveta (uglavnom bazgovina/zovina ili šljiva).
Novi!!: Starogrčka književnost i Frula · Vidi više »
Galen
Aelije Galen ili Klaudije Galen (129. – 200. n. e.), poznatiji kao Galen iz Pergama (grčki: Γαληνός, Galēnos), bio je istaknut rimski liječnik i filozof grčkog podrijetla i vjerojatno najveći medicinski znanstvenik rimskog razdoblja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Galen · Vidi više »
Geocentrični sustav
Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.
Novi!!: Starogrčka književnost i Geocentrični sustav · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Starogrčka književnost i Geografija · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Starogrčka književnost i Glazba · Vidi više »
Glazbala
Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.
Novi!!: Starogrčka književnost i Glazbala · Vidi više »
Glina (tlo)
Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.
Novi!!: Starogrčka književnost i Glina (tlo) · Vidi više »
Gluma
Gluma je proizvod glumca ili glumice, koji su osobe zaposlene u kazalištu, televiziji, filmu ili bilo kojem drugom pripovjedačkom mediju, koji kazuju priču utjelovljujući lik i kroz izgovaranje ili pjevanje pisanog teksta.
Novi!!: Starogrčka književnost i Gluma · Vidi više »
Gorgija
Gorgija (oko 483. pr. Kr. - oko 375. pr. Kr.) grčki filozof, sofist i retoričar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Gorgija · Vidi više »
Građanska i politička prava
Građanska i politička prava su vrsta prava koja štite slobodu pojedinca od mogućih povreda vlada, društvenih organizacija i privatnih osoba.
Novi!!: Starogrčka književnost i Građanska i politička prava · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grad · Vidi više »
Grčka komedija
Grčka komedija bila je, uz tragediju i satirsku igru, jedan od tri glavna žanra starogrčkog kazališta i obuhvaćala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku improvizaciju, mim i flijačku farsu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grčka komedija · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grčka mitologija · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grčka retorika · Vidi više »
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grčki alfabet · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grčki jezik · Vidi više »
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Had (podzemni svijet) · Vidi više »
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Halikarnas · Vidi više »
Hanibal
Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hanibal · Vidi više »
Harmonija (glazba)
Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Harmonija (glazba) · Vidi više »
Hekatej Milećanin
Zemljovid svijeta(Hekatej Milećanin, oko 500. pr. Kr.) Hekatej Milećanin (grč. Ἑκαταῖος, oko 550. – 476. pr. Kr.), starogrčki povjesničar i zemljopisac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hekatej Milećanin · Vidi više »
Heksametar
Heksametar je književni stih karakterističan za epove.
Novi!!: Starogrčka književnost i Heksametar · Vidi više »
Hektor
Peter Paul Rubens: Ahilej ubija Hektora, 17. stoljeće Hektor (grč., Héktôr) u grčkoj mitologiji sin je trojanskog kralja Prijama i Hekabe; jedan od najvećih boraca u Trojanskom ratu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hektor · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Starogrčka književnost i Helenizam · Vidi više »
Heliodor
* Beril, vidi Beril#Heliodor Heliodorus je grčko ime koje znači "Dar sunca".
Novi!!: Starogrčka književnost i Heliodor · Vidi više »
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Heraklit · Vidi više »
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Novi!!: Starogrčka književnost i Heraklo · Vidi više »
Hermes
Hendrick Goltzius: Merkur (Hermes) Hermes ili Hermo (grč., Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hermes · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Starogrčka književnost i Herodot · Vidi više »
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Novi!!: Starogrčka književnost i Heziod · Vidi više »
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Novi!!: Starogrčka književnost i Himna · Vidi više »
Hipokrat
Hipokrat; gravura iz 19. stoljeća s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu Prikaz Hipokrata na vazi izloženoj u Kneževu dvoru u Dubrovniku Hipokrat s Kosa (o. 460. pr. Kr. – 370. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hipokrat · Vidi više »
Hipolit Rimski
Hipolit Rimski (Rim, 170. – Sardinija, 235.), kršćanski pisac i svetac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hipolit Rimski · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Starogrčka književnost i Historiografija · Vidi više »
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Novi!!: Starogrčka književnost i Homer · Vidi više »
Homerske himne
Homerske himne je zajednički naziv za 33 starogrčke himne koje su vjerojatno napisane u 7. i 6. stoljeću pr.
Novi!!: Starogrčka književnost i Homerske himne · Vidi više »
Homersko pitanje
Homersko pitanje je pitanje o Homerovom postojanju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Homersko pitanje · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Starogrčka književnost i Homoseksualnost · Vidi više »
Horacije
'''Horacije''' Kvint Horacije Flak (Quintus Horatius Flaccus, prosinac 65. pr. Kr. - 27. studenog 8. pr. Kr.), rimski pjesnik i satiričar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Horacije · Vidi više »
Hormoni
Hormoni su tvari koje kao "glasnici" u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Hormoni · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Humanizam · Vidi više »
Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Idealizam · Vidi više »
Idila
Idila je kraća lirsko-epska pjesma u koju monolozi i dijalozi često unose dramsku sastavnicu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Idila · Vidi više »
Ifigenija
Anselm Feuerbach 1843.: Ifigenija Ifigenija (grč. Ἰφιγένεια) bila je osoba iz grčke mitologije, kćer mikenskog kralja Agamemnona i Klitemnestre te sestra Elektre i Oresta.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ifigenija · Vidi više »
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ilijada · Vidi više »
Incest
Incest ili rodoskvrnuće je spolni odnos između osoba u bliskom krvnom srodstvu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Incest · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Indija · Vidi više »
Individualizam
Individualizam (lat. individuus: nedjeljiv) predstavlja filozofski pravac koji pojedinca smatra najvećom vrijednošću u političkom, ekonomskom i moralnom smislu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Individualizam · Vidi više »
Indukcija
Indukcija je logička metoda.
Novi!!: Starogrčka književnost i Indukcija · Vidi više »
Ironija
Ironija (grč. εἰρωνεία, eironeia.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ironija · Vidi više »
Itaka
Itaka, drugi najmanji otok od sedam najvažnijih Jonskih otoka, u prefekturi Kefalonija, Grčka (najmanje otok je Antipaksos).
Novi!!: Starogrčka književnost i Itaka · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Italija · Vidi više »
Jamblih
Jamblih iz Halkide (grč. Ἰάμβλιχος) (Halkida (današnji Qinnesrin), Sirija, o.250. - ?, o.330.), grčki novoplatonistički filozof iz Sirije i jedan od posljednjih značajnijih predstavnika antičke filozofije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Jamblih · Vidi više »
Javna kuća
Javna kuća ili Bordel (od francuske riječi bordel), rjeđe kupleraj (od njemačke riječi Kuppelei za "podvođenje") je naziv za ugostiteljski objekt čija je glavna djelatnost prostitucija, bilo kroz omogućavanje upoznavanja prostitutki sa svojim klijentima, bilo kroz pružanje prostora za obavljanje seksualnih usluga.
Novi!!: Starogrčka književnost i Javna kuća · Vidi više »
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Novi!!: Starogrčka književnost i Jonija · Vidi više »
Jonsko narječje
Jonsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 11.
Novi!!: Starogrčka književnost i Jonsko narječje · Vidi više »
Josip Flavije
Josip Flavije Josip Flavije (37. – oko 100.), nekad i Josip Flavij, bio je židovski vojskovođa i povjesničar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Josip Flavije · Vidi više »
Julijan (rimski car)
Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Julijan (rimski car) · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Starogrčka književnost i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kalimah
Kalimah (grčki:, Kallimachos; 310. pr. Kr. - 240. pr.Kr) je bio starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak rodom iz grada Cirene u današnjoj Libiji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kalimah · Vidi više »
Kalin
Kalin je planina sjeveroistočno od Bugojna.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kalin · Vidi više »
Kanon
Pokazni primjer kanona triju unisonih glasova. Kanon je višeglasna skladba u kojoj melodiju početnog glasa u određenim vremenskim razmacima ponavljaju od početka do kraja svi ostali prateći glasovi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kanon · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kartaga · Vidi više »
Kasandra
Evelyn de Morgan: Kasandra Solomon Joseph Solomon: Ajant i Kasandra, 1886. Kasandra (grč., Kassándra) u grčkoj mitologiji bila je kći trojanskog kralja Prijama i kraljice Hekabe u koju se zaljubio Feb Apolon, grčki bog proroštva i liječenja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kasandra · Vidi više »
Kastor i Polideuk
Dioskurina novčićima rimskoga cara Maksentija 4. st. Kastor i Polideuk (grč., Kástôr;, Polydeúkês) u grčkoj mitologiji blizanci su, Ledini sinovi te Helenina i Klitemnestrina braća.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kastor i Polideuk · Vidi više »
Katarza
Katarza (grč. καθάρσις - pročišćenje) je ritualno očišćenje od neke nečistoće.
Novi!!: Starogrčka književnost i Katarza · Vidi više »
Katul
Katul Gaj Valerije Katul (Gaius Valerius Catullus Veronensis, Verona, oko 87. pr. Kr. - ?, 54. pr. Kr.) bio je rimski lirski i elegijski pjesnik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Katul · Vidi više »
Kimerijci
Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kimerijci · Vidi više »
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kir Mlađi · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kir Veliki · Vidi više »
Kirka
John William Waterhouse: ''Kirka Indiviosa'', 1892. Kirka (grč., Kírkê) u grčkoj mitologiji čarobnica je (nimfa ili božica) s vlastita otoka, Odisejeva ljubavnica, Helijeva i Perzina kći.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kirka · Vidi više »
Kitara
Apolon Kitarod s kitarom Kitara je profesionalna verzija lire sa sedam žica.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kitara · Vidi više »
Kitica
Kitica ili strofa je veća cjelina u najčešće lirskoj pjesmi koja se sastoji od barem jednog stiha, a određuje se prema broju stihova u njoj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kitica · Vidi više »
Klasična filologija
Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.
Novi!!: Starogrčka književnost i Klasična filologija · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Starogrčka književnost i Klima · Vidi više »
Klitemnestra
Klitemnestra poslije ubojstva Agamemnona, 1882. Klitemnestra (grč., Klutaimnếstra) u grčkoj mitologiji kraljica je Mikene Agamemnonova je žena, Elektrina, Ifigenijina i Orestova majka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Klitemnestra · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Književnost · Vidi više »
Kolhida
Kolhida (gruzijski: კოლხეთი, kolkheti; laz: Kolxeti; grčki: Κολχίς, Kolchís) je u antičkoj geografiji predstavljala regiju i kraljevstvo na području Kavkaza koja je odigrala važnu ulogu u etničkom i kulturnom formiranju gruzijskog naroda i njihovih podgrupa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kolhida · Vidi više »
Kolofon
Kolofon (explicit) iz 1471., izdavač Peter Schöffer iz Mainza. hrvatskog ćiriličkog molitvenika iz 1512. Kolofon (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su podatci koji se obično nalaze na kraju knjige.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kolofon · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Starogrčka književnost i Komedija · Vidi više »
Konzervativizam
Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Konzervativizam · Vidi više »
Kozmogonija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kozmogonija · Vidi više »
Kozmopolitizam
Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kozmopolitizam · Vidi više »
Kralj Edip
Kralj Edip (grčki, latinski: Oedipus Rex) je atenska tragedija koju je napisao Sofoklo a koja je prvi put izvedena oko 429.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kralj Edip · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kršćanstvo · Vidi više »
Kreont
Kreont (grč. Κρέων) je u grčkoj mitologiji kralj Tebe.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kreont · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kronika · Vidi više »
Kronologija
Kronologija (povijesna kronologija ili primijenjena kronologija; grč., Krónos.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kronologija · Vidi više »
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Krv · Vidi više »
Ksenofan
Ksenofan iz Kolofona. Crtež iz "''Povijesti filozofije''" Thomasa Stanleya iz 1665. Ksenofan iz Kolofona (grč., (570. pr. Kr. - 480. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac, pjesnik, te društveni i vjerski kritičar. Naše poznavanje njegovih gledišta je dobiveno iz njegove sačuvane poezije, koju su drugi grčki pisci citirali. Njegova poezija je kritizirala i ismijavala mnoge ideje, kao i vjerovanje u antropomorfne bogove, kao i grčko poštovanje atletike. Ksenofan je odbijao tadašnje vjerovanje u mnogo bogova, kao i ideju da bi bogovi bili oblikom slični ljudima. Jedan je poznati odlomak ismijao tu ideju tvrdeći da, kad bi bikovi bili u mogućnosti zamišljati bogove, onda bi ti bogovi bili odraz bikova. Budući da je prema njegovom shvaćanju bog bio jedan, apstraktan, univerzalan, nepromjenjiv, nepokretan i uvijek prisutan, Ksenofan se često uzima kao prvi monoteist u zapadnoj filozofiji religije. On je, također, pisao da pjesnici trebaju pisati samo o bogovima koji izazivaju društveno oduševljenje, i ovo je samo jedno od njegovih mišljenja koja su prethodila djelima Platona. Istraživajući fosile, Ksenofan je zaključio da je voda nekada morala pokrivati čitav planet. Njegova epistemologija govori da istina postoji, ali da je ljudi kao smrtnici ne mogu spoznati. Ovo je značilo da je moguće djelovati vodeći se hipotezom: možemo djelovati kao da znamo istinu. Ovo je Ksenofanovo učenje ponovo oživio Karl Popper i ono je osnova Kritičkog racionalizma. Do 1950. godine bilo je dosta kontroverzije oko Ksenofana, uključujući i pitanje može li se on karakterizirati kao filozof ili ne. Današnje je filozofsko mišljenje da je Ksenofan bio jedan od najvažnijih predsokratovaca. Ranije se često smatrao Zenonovim učiteljem, Parmenidovim kolegom, i osnivačem Elejske škole, ali je današnje opće mišljenje različito.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ksenofan · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ksenofont · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kuga · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kukci · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Starogrčka književnost i Kultura · Vidi više »
Larisa (grad u Grčkoj)
Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise.
Novi!!: Starogrčka književnost i Larisa (grad u Grčkoj) · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Latinski jezik · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Starogrčka književnost i Legenda · Vidi više »
Leukip
Leukip (5. stoljeće pr. Kr.) bio je začetnik atomizma, filozofskog mišljenja da je sve sastavljeno od raznih neuništivih, nedjeljivih (atomos-nedjeljiv) elemenata zvanih atomi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Leukip · Vidi više »
Lezbijka
'''Labris''' - sjekira s dvije oštrice, simbol lezbijske i feminističke snage i samodostatnosti Lezbijka je žena koju estetski, seksualno i emocionalno privlače druge žene, i koja s drugim ženama ostvaruje emocionalni, seksualni i partnerski odnos.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lezbijka · Vidi više »
Lezbos
Lezbos ili Lezb (Lesbos, novogrčkim izgovorom „Lesvos“) je treći po veličini otok u Grčkoj i najveći u skupini Egejskih otoka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lezbos · Vidi više »
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lidija · Vidi više »
Linear B
Linear B je grafijski sustav koji se u drugoj polovici drugog tisućljeća pr. Kr. koristio za zapisivanje mikenskog grčkog jezika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Linear B · Vidi više »
Lira (instrument)
freske, 16. st. Lira je žičani instrument.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lira (instrument) · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lirika · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lisica · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ljubav · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Logika · Vidi više »
Logograf
Logograf (starogrčki λογογράφος: λόγος, logos - riječ, priča + γράφω, grapho - pisati) je u antičkoj Grčkoj povjesničar, kroničar i prozni pisac, onaj koji piše o prošlim događajima i legendama.
Novi!!: Starogrčka književnost i Logograf · Vidi više »
Lukijan
Lukijan (grč. Λουϰıανός), (Samozata, danas Samsat u Turskoj, oko 115. – Atena, oko 180.) grčki retoričar i prozni pisac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lukijan · Vidi više »
Lukrecije
Tit Lukrecije Kar (99. pr. Kr. - 55. pr. Kr.) je bio rimski pjesnik i filozof.
Novi!!: Starogrčka književnost i Lukrecije · Vidi više »
Makedonski ratovi
Makedonija oko 200. g. pr. Kr. Makedonski ratovi je naziv za četiri rata, koja je Rimska Republika vodila protiv kraljeva antičke Makedonije i to s prekidima u razdoblju od 215.
Novi!!: Starogrčka književnost i Makedonski ratovi · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mala Azija · Vidi više »
Marko Aurelije
Marko Aurelije, lat.
Novi!!: Starogrčka književnost i Marko Aurelije · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Matematika · Vidi više »
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Materija · Vidi više »
Materijalizam
U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.
Novi!!: Starogrčka književnost i Materijalizam · Vidi više »
Medeja
Fredericka Augustusa Sandysa iz 1866. – 68. Medeja ili Medija (grč., Mếdeia; lat. Medea) u grčkoj mitologiji moćna čarobnica; kći kolhidskog kralja Ejeta i njegove žene Ejdije, nećakinja čarobnice Kirke te kasnije žena grčkog junaka Jazona.
Novi!!: Starogrčka književnost i Medeja · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Medicina · Vidi više »
Megara
Megara (novogrčki:Μέγαρα) je drevni grad u Atici u Grčkoj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Megara · Vidi više »
Melankolija
Albrechta Dürera. Melankolija - melancholia (grčki: mélas – crn + cholē - žuč).
Novi!!: Starogrčka književnost i Melankolija · Vidi više »
Melodija
Melodija je niz tonova različite visine i trajanja koji doživljavamo kao cjelinu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Melodija · Vidi više »
Menandar
Μένανδρος - Rimska kopija biste prema grčkom originalu (oko 343. – 291. pr. Kr.) Menandar (Μένανδρος; Atena, 342. pr. Kr. - 291. pr. Kr.) bio je starogrčki komediograf, najpoznatiji uz Aristofana, predstavnik je nove vrste komedije, koja se zvala komedija situacije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Menandar · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Starogrčka književnost i Meridijan · Vidi više »
Metafora
Metafora (grč. meta.
Novi!!: Starogrčka književnost i Metafora · Vidi više »
Metamorfoze
Antonia Pollaiuoloa, priča o preobrazbi u Metamorfozama - Apolon želi Dafnu, a ona mu pobjegne pretvorivši se u lovor. Metamorfoze su sastavljene od 250 mitoloških priča pisanih heksametrom, raspoređenih u 15 knjiga.
Novi!!: Starogrčka književnost i Metamorfoze · Vidi više »
Metrika
* metrika (književnost).
Novi!!: Starogrčka književnost i Metrika · Vidi više »
Mikenska kultura
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mikenska kultura · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Milet · Vidi više »
Miletska škola
'''Jonije''' U 6. stoljeću pr. Kr., u glavnom gradu Jonije, Miletu, trgovačkom i kulturnom centru Grčke na zapadnoj obali Male Azije, razvila se miletska škola, što je naziv za učenja tri miletska filozofa: Talesa, Anaksimena i Anaksimandra.
Novi!!: Starogrčka književnost i Miletska škola · Vidi više »
Miltijad
* Miltijad, papa, papa od 311. do 314.
Novi!!: Starogrčka književnost i Miltijad · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Starogrčka književnost i Misticizam · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mit · Vidi više »
Mitilene
Mitilene (grčki: Μυτιλήνη) je glavni otočki grad Lezbosa, u grčkom Egejskom moru.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mitilene · Vidi više »
Mizoginija
Mizoginija je mržnja ili odbojnost prema ženama ili djevojčicama.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mizoginija · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mjesec · Vidi više »
Mojsije
Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebr. מֹשֶׁה, Mōšæ; starogrč. Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arap. مُوسَى, Mūsâ) je, prema biblijskim starozavjetnim knjigama, bio prorok, duhovni vođa izraelskoga naroda i zakonoša.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mojsije · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Starogrčka književnost i Monarhija · Vidi više »
Moral
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.
Novi!!: Starogrčka književnost i Moral · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Starogrčka književnost i More · Vidi više »
Mračno doba (stara Grčka)
Mračno razdoblje, mračno razdoblje, Homerovo doba ili geometrijsko doba je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mračno doba (stara Grčka) · Vidi više »
Mržnja
Mržnja je ljudski osjećaj jake antipatije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Mržnja · Vidi više »
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Muza · Vidi više »
Naksos (otok)
Naksos (grčki: Νάξος) je najveći otok (430 km²) u otočnoj skupini Ciklada u grčkom Egeju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Naksos (otok) · Vidi više »
Nimfa
William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.
Novi!!: Starogrčka književnost i Nimfa · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Starogrčka književnost i Novela · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Starogrčka književnost i Novoplatonizam · Vidi više »
O pjesničkom umijeću
grčkom, naslovnica iz 1837. Poetika ili O pjesničkom umijeću jedno je od najpoznatijih Aristotelovih djela koje u 26 glava govori o pjesništvu, analizira ga, svrstava i opisuje.
Novi!!: Starogrčka književnost i O pjesničkom umijeću · Vidi više »
Očenašica
Očenašica (melika, melija, lat. Melia), maleni biljni rod iz porodice jasenjačevki (Meliaceae) kojoj pripaddaju dvije ili tri vrste listopadnog korisnog drveća, od kojih su poznate očenaš ili melika perasta (Melia azedarach) i Melia volkensii, afrička vrsta iz Etiopije, Somalije, Kenije i Tanznije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Očenašica · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Starogrčka književnost i Obrazovanje · Vidi više »
Oda
Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božanstvo, ljubav, domovina i sl.
Novi!!: Starogrčka književnost i Oda · Vidi više »
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Novi!!: Starogrčka književnost i Odisej · Vidi više »
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Novi!!: Starogrčka književnost i Odiseja · Vidi više »
Okovani Prometej
Okovani Prometej je tragedija jednog od triju najpoznatijih grčkih tragičara, Eshila.
Novi!!: Starogrčka književnost i Okovani Prometej · Vidi više »
Oligarhija
Oligarhija (grč.: ολιγαρχία, oligarhia) znači vladavinu klike, male grupe ljudi ili autoritarnu vlast političkog vrha, obično bez poštovanja volje građana.
Novi!!: Starogrčka književnost i Oligarhija · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Starogrčka književnost i Olimpijske igre · Vidi više »
Orest (mitologija)
William-Adolphe Bouguereau: Oresta progone Erinije, 1862. Orest (grč., Oréstēs) u grčkoj mitologiji bio je Agamemnonov i Klitemnestrin sin, Elektrin brat.
Novi!!: Starogrčka književnost i Orest (mitologija) · Vidi više »
Pandora (mitologija)
Nicolas Régnier: Pandora, s ćupom, a ne kutijom, poštujući izvorni mit, 1626. Pandora (grč., Pandốra) u grčkoj mitologiji prva je žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao ljudima, zajedno s kutijom svih zala.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pandora (mitologija) · Vidi više »
Papirus
3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Papirus · Vidi više »
Par
Par ili ParosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Starogrčka književnost i Par · Vidi više »
Paris
Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.
Novi!!: Starogrčka književnost i Paris · Vidi više »
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Parmenid · Vidi više »
Pastorala
Pastorala (lat. pastor – pastir; pastoralis - pastirski), u književnosti, vrsta drame idiličnog ugođaja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pastorala · Vidi više »
Patroklo
Patroklo (grč. Πατροκλῆς, lat. Patroclus), u grčkoj mitologiji, Menetijev sin i pratitelj junaka Ahileja, s kojim je odrastao i sudjelovao u Trojanskom ratu na strani Ahejaca (Grka).
Novi!!: Starogrčka književnost i Patroklo · Vidi više »
Pauzanija (zemljopisac)
Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pauzanija (zemljopisac) · Vidi više »
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pedagogija · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pejzaž · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Starogrčka književnost i Peloponeski rat · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Starogrčka književnost i Peloponez · Vidi više »
Penelopa
John William Waterhouse: Penelopa i prosci, 1912. Penelopa (grč., Pênelópeia kod Homera; poslije, Pênelópê) u grčkoj mitologiji lik je iz Homerove Odiseje; Odisejeva vjerna žena, Ikarijeva i Peribejina kći.
Novi!!: Starogrčka književnost i Penelopa · Vidi više »
Pergam
Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pergam · Vidi više »
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Novi!!: Starogrčka književnost i Periklo · Vidi više »
Peripatetička škola
Gustav Adolph Spangenberg, ''Aristotelova škola'', detalj freske (1883. – 1888.) Peripatetička škola je bila jedna od najutjecajnijih filozofskih škola osnovanih u antičkoj Grčkoj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Peripatetička škola · Vidi više »
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Novi!!: Starogrčka književnost i Perzefona · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Pesimizam
"Je li čaša poluprazna ili polupuna?". Primjer pesimizma je rečenica da je ''poluprazna''. Pesimizam ili negativizam je mračno shvaćanje i gledanje svijeta oko sebe.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pesimizam · Vidi više »
Petronije
Petronije Publije Petronije Niger (latinski Publius Petronius Niger, rođen 11., umro 66.), poznat i pod imenima Gaj Petronije (Gaius Petronius), Gaj Petronije Arbiter (Gaius Petronius Arbiter) ili Tit Petronije (Titus Petronius), rimski pisac i političar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Petronije · Vidi više »
Pindar
Pindar Pindar (grč. Πίνδαρος; Kinoskefala, 552. pr. Kr. - Arg, 443. pr. Kr.), starogrčki lirski pjesnik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pindar · Vidi više »
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pitagora · Vidi više »
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pitagorejska škola · Vidi više »
Pitijske igre
Pogled na stadion u Delfima na kojem su se održavale Pitijske igre. Kameno gledalište s lijeve strane izgrađeno je za Rima Startna linija na Delfijskom stadionu koja se koristila na Pitijskim igrama Pitijske igre (ili Delfijske igre) su bile jedne od četiri Panhelenskih (svegrčkih) igara stare Grčke iz kojih su se razvile moderne Olimpijske igre.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pitijske igre · Vidi više »
Pizistrat
Pizistrat (6. st. pr. Kr. - 527. pr. Kr.; grč. Πεισίστρατος) je bio atenski vladar koji je uveo tiraniju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pizistrat · Vidi više »
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pjevački zbor · Vidi više »
Plaćenici
Homer Lea, američki pustolov koji je početkom 20. stoljeća radio kao plaćenik u Kini. Plaćenici su osobe koje sudjeluju u oružanom sukobu, ali koje nisu državljani strane u sukobu, nego su "motivirani za sudjelovanje u neprijateljstvima isključivo željom za privatnu korist, te im je obećala, strana ili u ime strane u sukobu, materijalna naknada znatno veća od one koja se isplaćuje borcima slične funkcije u oružanim snagama te strane.
Novi!!: Starogrčka književnost i Plaćenici · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Platon · Vidi više »
Plaut
Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Plaut · Vidi više »
Plotin
Plotin (grč. Πλωτῖνος, Plotinos) (Likopol, o. 205. – Minturneja, kraj Rima, 270.), grčki filozof, jedan od osnivača i glavnih predstavnika novoplatonizma, dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Plotin · Vidi više »
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.
Novi!!: Starogrčka književnost i Plutarh · Vidi više »
Poema
Poema (grč. "poíema.
Novi!!: Starogrčka književnost i Poema · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Starogrčka književnost i Poezija · Vidi više »
Polibije
Polibije (oko 210. – 120. pr. Kr.), starogrčki i rimski povjesničar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Polibije · Vidi više »
Polikrat
Polikrat je bio tiranin na otoku Samosu od 540. pr. Kr. (203. godine nakon prvih Olimpijskih igara) do 522. pr. Kr. (254.). Bio je poznat po svojem bogatstvu, koje je stekao gusarenjem.
Novi!!: Starogrčka književnost i Polikrat · Vidi više »
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Novi!!: Starogrčka književnost i Polis · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Starogrčka književnost i Politika · Vidi više »
Porfirije
Porfirije (lat. porphyria) su skupine od najmanje osam različitih bolesti koje se znatno razlikuju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Porfirije · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Starogrčka književnost i Portret · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Starogrčka književnost i Povijest · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Povijest književnosti · Vidi više »
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pridjevi · Vidi više »
Prijam
Kasandru odvlači Ajant, Pompeji Prijam (grč., Príamos; također i Podark) u grčkoj mitologiji najmlađi je Laomedonov sin, kralj grada Troje u vrijeme Trojanskog rata.
Novi!!: Starogrčka književnost i Prijam · Vidi više »
Principat
Principat je opće prihvaćeni naziv za državno uređenje koje je uspostavio prvi rimski car Oktavijan August, koji je vladao od 27. pr. Kr. pa do svoje smrti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Principat · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Starogrčka književnost i Pripovijetka · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Starogrčka književnost i Priroda · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Prirodne znanosti · Vidi više »
Proklo
*Proklo (grčki filozof).
Novi!!: Starogrčka književnost i Proklo · Vidi više »
Prometej (mitologija)
vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.
Novi!!: Starogrčka književnost i Prometej (mitologija) · Vidi više »
Prostitucija
Njemačka prostitutka Prostitucija (od latinske riječi Prostituere, koja znači "javno izlagati") je prodavanje seksualnih usluga za novac ili neku drugu uslugu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Prostitucija · Vidi više »
Protagora
Protagora iz Abdere (grč., oko 480. pr. Kr. - oko 410. pr. Kr.), grčki filozof, predsokratovac, sofist.
Novi!!: Starogrčka književnost i Protagora · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Starogrčka književnost i Proza · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Psihologija · Vidi više »
Ptolemejevići
Ptolemejevići su dinastija koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr.- 31. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Ptolemej I. Soter, general Aleksandra III. Velikog.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ptolemejevići · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Punski ratovi
Punski ratovi je zajedničko ime za tri rata vođena između Rimske republike i feničanskog grada Kartage od 264.
Novi!!: Starogrčka književnost i Punski ratovi · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Starogrčka književnost i Putopis · Vidi više »
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Racionalizam · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rat · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Starogrčka književnost i Realizam (književnost) · Vidi više »
Relativizam
Relativizam je filozofsko shvaćanje kako ništa ne vrijedi apsolutno i nužno, nego tek u odnosu prema nečemu drugom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Relativizam · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Starogrčka književnost i Religija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Renesansa · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Starogrčka književnost i Republika · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rim · Vidi više »
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rimska književnost · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rimska provincija · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rimska Republika · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Ritam (glazba)
3/4 takt Ritam je obrazac, tj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ritam (glazba) · Vidi više »
Rodos (grad)
Rodos (grčki: Ρόδος, je upravno sjedište grčkog otoka Rod, u jugoistočnom Egeju. Grad ima oko 53 709 stanovnika, i glavni je grad Prefekture Dodekanez. Rodos je slavan grad još od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda staroga vijeka - Kolosa s otoka Roda. Citadela Rodos, koju su izgradili Vitezova s Rodosa, jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda - gradova u Europi, 1988. godine uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Danas je grad Rodos jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rodos (grad) · Vidi više »
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Novi!!: Starogrčka književnost i Rodoslovlje · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Starogrčka književnost i Roman · Vidi više »
Romul
Romul Romul (latinski: Romulus; Alba Longa, 24. ožujka 771. pr. Kr.Eutropije, Breviarium ab Urbe condita – Rim, 5. ili 7. srpnja 716. pr. Kr.) je, uz brata Rema, prema legendi bio osnivač grada Rima, te jedan od sedmorice rimskih kraljeva.
Novi!!: Starogrčka književnost i Romul · Vidi više »
Salamina (otok)
Salamina na karti Saronskog zaljeva Salamina ili Salamis (starogrčki i katharevousa: Σαλαμίς, novogrčki: Σαλαμίνα), jedan je od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Salamina (otok) · Vidi više »
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sam · Vidi više »
Samoubojstvo
Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.
Novi!!: Starogrčka književnost i Samoubojstvo · Vidi više »
Sapfa
freska Sapfe, 1. stoljeće, Pompeji Sapfa ili Sapfo (Σαπφώ; Erez, između 630. pr. Kr. i 612. pr. Kr. – Mitilena, 570. pr. Kr.) bila je starogrčka pjesnikinja s otoka Lezbosa.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sapfa · Vidi više »
Sard
*Sard (Turska).
Novi!!: Starogrčka književnost i Sard · Vidi više »
Satira
Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.
Novi!!: Starogrčka književnost i Satira · Vidi više »
Sekst Empirik
'''Sekst Empirik''' Sekst Empirik (160. – 210.), liječnik i filozof koji je djelovao u Aleksandriji, Rimu i Ateni.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sekst Empirik · Vidi više »
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Novi!!: Starogrčka književnost i Seleukovići · Vidi više »
Sfinga
Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sfinga · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sicilija · Vidi više »
Silovanje
Silovanje je spolni odnos s drugom osobom ili s njim izjednačena spolna radnja, uporabom sile ili prijetnje da će se izravno napasti njezin život ili tijelo, ili život ili tijelo njoj bliske osobe.
Novi!!: Starogrčka književnost i Silovanje · Vidi više »
Sinteza
Sinteza je jedna od osnovnih metoda spoznaje.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sinteza · Vidi više »
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sirakuza · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sirija · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: Starogrčka književnost i Skepticizam · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Starogrčka književnost i Smrt · Vidi više »
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sofisti · Vidi više »
Sofoklo
'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sofoklo · Vidi više »
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sokrat · Vidi više »
Solon
'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.
Novi!!: Starogrčka književnost i Solon · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sparta · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sredozemlje · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Starogrčka književnost i Stara Grčka · Vidi više »
Stih
Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina.
Novi!!: Starogrčka književnost i Stih · Vidi više »
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Novi!!: Starogrčka književnost i Stoicizam · Vidi više »
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Novi!!: Starogrčka književnost i Strabon · Vidi više »
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Novi!!: Starogrčka književnost i Sud · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Starogrčka književnost i Svećenik · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Starogrčka književnost i Svijet · Vidi više »
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Novi!!: Starogrčka književnost i Svinja · Vidi više »
Svjetska književnost
Svjetska književnost obuhvaća književnost svih naroda i nacija, premda se općenito često odnosi na književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga (nakon romantizma i Sjeverne Amerike).
Novi!!: Starogrčka književnost i Svjetska književnost · Vidi više »
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tales · Vidi više »
Temistije
Temistije (317. – 390.), grčki filozof.
Novi!!: Starogrčka književnost i Temistije · Vidi više »
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Novi!!: Starogrčka književnost i Teodozije II. · Vidi više »
Teofrast
Teofrast, starogrčki filozof, koji je po Aristotelovoj želji, nakon njegove smrti, preuzeo vodstvo škole.
Novi!!: Starogrčka književnost i Teofrast · Vidi više »
Teogonija
Teogonija Heziodov je spjev u 1022 heksametra.
Novi!!: Starogrčka književnost i Teogonija · Vidi više »
Teokrit
Teokrit (Θεόκριτος; oko 270. pr. Kr.) bio je starogrčki pjesnik rodom iz Sirakuze na Siciliji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Teokrit · Vidi više »
Teopomp
Teopomp iz Hija (starogrčki: Θεόπομπος) (oko 380. pr. Kr. - ?) je bio antički grčki zemljopisac, povjesničar i retoričar.
Novi!!: Starogrčka književnost i Teopomp · Vidi više »
Terencije
Publije Terencije Afer Naslovna strana iz Colmanovog Terencija, 1765. Publije Terencije Afer (lat. Publius Terentius Afer; Afer znači "Afrikanac") bio je rimski komediograf.
Novi!!: Starogrčka književnost i Terencije · Vidi više »
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tesalija · Vidi više »
Tezej
Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tezej · Vidi više »
Timej
Timej bio je grčki filozof, prirodoslovac i zvjezdoznanac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Timej · Vidi više »
Tiranin
Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tiranin · Vidi više »
Tit Flavije
Tit Flavije Vespazijan, ili često nazivan samo Tit ili Tito (30. prosinca 39. – 13. rujna 81.) vladao je Rimskim Carstvom od 79. – 81. Tit je bio najstariji sin cara Vespazijana.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tit Flavije · Vidi više »
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Titani · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tracija · Vidi više »
Tragedija
Tragedija (grč. od grčkih riječi tragos (jarac) i "oide" (pjesma)) je vrsta drame u kojoj glavni lik ili ideje za koje se on bori, nestaju ili propadaju - ishod je tragičan.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tragedija · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Starogrčka književnost i Trgovina · Vidi više »
Tridesetorica tirana
Tridesetorica tirana naziv je za oligarhijsku skupinu koja je došla na vlast u antičkoj Ateni nakon atenskog poraza u peloponeskom ratu 404. pr. Kr. Vodeći članovi ove oligarhijske grupe bili su Teramen i Kritija, od kojih je ovaj drugi bio Platonov ujak i Sokratov prijatelj, i čiji se lik pojavljuje u Platonovim dijalozima Harmid i Protagora (Kritijin lik u dijalozima Timaj i Kritija vjerojatno nije identičan s ovim Kritijom, već s njegovim istoimenim djedom).
Novi!!: Starogrčka književnost i Tridesetorica tirana · Vidi više »
Trilogija
Trilogija je pojam koji označava tri umjetnička djela koja su međusobno povezana po prirodi izraza ili po temi.
Novi!!: Starogrčka književnost i Trilogija · Vidi više »
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.
Novi!!: Starogrčka književnost i Troja · Vidi više »
Trojanski konj
Trojanski konj je u starogrčkoj mitologiji drveni konj u kojem su bili skriveni Agamemnonovi vojnici.
Novi!!: Starogrčka književnost i Trojanski konj · Vidi više »
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Novi!!: Starogrčka književnost i Trojanski rat · Vidi više »
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Novi!!: Starogrčka književnost i Tukidid · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Starogrčka književnost i Umjetnost · Vidi više »
Usporedni životopisi
Usporedni životopisi (lat. Vitae parallelae) povijesno je djelo starogrčkog povjesničara Plutarha.
Novi!!: Starogrčka književnost i Usporedni životopisi · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Starogrčka književnost i Ustav · Vidi više »
Utopija
*Utopija (djelo Tome Morusa).
Novi!!: Starogrčka književnost i Utopija · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Starogrčka književnost i Vatra · Vidi više »
Velia
Velia je talijanski (i latinski) naziv antičkog grada Elea koji se nalazi na teritoriju općine Ascea, u regiji Salerno, talijanske južne pokrajine Kampanija, u geografskom području nacionalnog parka Cilento.
Novi!!: Starogrčka književnost i Velia · Vidi više »
Vespazijan
Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenoga 9. – 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti.
Novi!!: Starogrčka književnost i Vespazijan · Vidi više »
Vjenčanje
Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.
Novi!!: Starogrčka književnost i Vjenčanje · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Starogrčka književnost i Voda · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Starogrčka književnost i Zakon · Vidi više »
Zakonodavstvo
Zakonodavstvo je ukupnost zakona u pojedinoj državi; državna funkcija donošenja zakona (legislativa).
Novi!!: Starogrčka književnost i Zakonodavstvo · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Starogrčka književnost i Zemlja · Vidi više »
Zenon iz Eleje
'''Zenon Elejac''' Zenon iz Eleje (grč., oko 490. pr. Kr. - oko 430. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac.
Novi!!: Starogrčka književnost i Zenon iz Eleje · Vidi više »
Zenon Kitijski
Zenon Kitijski (oko 336. – oko 264. pr. Kr.), grčko-feničanski filozof iz Kitija na Cipru, osnivač stoicizma.
Novi!!: Starogrčka književnost i Zenon Kitijski · Vidi više »
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Novi!!: Starogrčka književnost i Zeus · Vidi više »
Zlatno runo
crvenim figurama, o. 340. – 330. pr. Kr. Zlatno runo (grčki Χρυσόμαλλον Δέρας) je u grčkoj mitologiji predstavljalo krzno krilatog ovna Krizomala (Χρυσόμαλλος).
Novi!!: Starogrčka književnost i Zlatno runo · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Starogrčka književnost i Znanost · Vidi više »
Zosim
Zosim, papa od 18. ožujka 417. do 26. prosinca 418.
Novi!!: Starogrčka književnost i Zosim · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Starogrčka književnost i Zrak · Vidi više »
1. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 10. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 12. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
121.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 121. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 14. stoljeće · Vidi više »
146. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 146. pr. Kr. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 1627. · Vidi više »
175.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 175. · Vidi više »
180.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 180. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 1896. · Vidi više »
19.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 19. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 19. stoljeće · Vidi više »
195. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 195. pr. Kr. · Vidi više »
2. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 2. stoljeće · Vidi više »
2. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
200.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 200. · Vidi više »
201. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 201. pr. Kr. · Vidi više »
204.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 204. · Vidi više »
212. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 212. pr. Kr. · Vidi više »
221. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 221. pr. Kr. · Vidi više »
235.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 235. · Vidi više »
285. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 285. pr. Kr. · Vidi više »
287. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 287. pr. Kr. · Vidi više »
289. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 289. pr. Kr. · Vidi više »
291. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 291. pr. Kr. · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 3. stoljeće · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
30. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 30. pr. Kr. · Vidi više »
300. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 300. pr. Kr. · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 304. · Vidi više »
306. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 306. pr. Kr. · Vidi više »
314.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 314. · Vidi više »
322. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 322. pr. Kr. · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 330. · Vidi više »
330. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 330. pr. Kr. · Vidi više »
331.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 331. · Vidi više »
331. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 331. pr. Kr. · Vidi više »
340. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 340. pr. Kr. · Vidi više »
343. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 343. pr. Kr. · Vidi više »
347. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 347. pr. Kr. · Vidi više »
363.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 363. · Vidi više »
37.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 37. · Vidi više »
384. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 384. pr. Kr. · Vidi više »
386.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 386. · Vidi više »
393.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 393. · Vidi više »
399. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 399. pr. Kr. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 4. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
40. pr. Kr.
Godina 40.
Novi!!: Starogrčka književnost i 40. pr. Kr. · Vidi više »
400. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 400. pr. Kr. · Vidi više »
41.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 41. · Vidi više »
410.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 410. · Vidi više »
411. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 411. pr. Kr. · Vidi više »
424. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 424. pr. Kr. · Vidi više »
425. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 425. pr. Kr. · Vidi više »
427. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 427. pr. Kr. · Vidi više »
442. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 442. pr. Kr. · Vidi više »
450. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 450. pr. Kr. · Vidi više »
460. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 460. pr. Kr. · Vidi više »
468. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 468. pr. Kr. · Vidi više »
470. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 470. pr. Kr. · Vidi više »
475. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 475. pr. Kr. · Vidi više »
480. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 480. pr. Kr. · Vidi više »
484. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 484. pr. Kr. · Vidi više »
485.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 485. · Vidi više »
486. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 486. pr. Kr. · Vidi više »
495. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 495. pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 500. pr. Kr. · Vidi više »
514. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 514. pr. Kr. · Vidi više »
515. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 515. pr. Kr. · Vidi više »
518. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 518. pr. Kr. · Vidi više »
519. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 519. pr. Kr. · Vidi više »
522. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 522. pr. Kr. · Vidi više »
525. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 525. pr. Kr. · Vidi više »
529.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 529. · Vidi više »
54.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 54. · Vidi više »
545. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 545. pr. Kr. · Vidi više »
547. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 547. pr. Kr. · Vidi više »
570. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 570. pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
610. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 610. pr. Kr. · Vidi više »
612. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 612. pr. Kr. · Vidi više »
624. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 624. pr. Kr. · Vidi više »
630. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 630. pr. Kr. · Vidi više »
64.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 64. · Vidi više »
64. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 64. pr. Kr. · Vidi više »
7. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
70.
To je bila redovna godina koja je počela u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.
Novi!!: Starogrčka književnost i 70. · Vidi više »
8. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Starogrčka književnost i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »