Brže od pregledniku!
27 odnosi: Beograd, Delo, Filozofski fakultet u Zagrebu, Flora, Gimnazija, Hrvatska, Jorge Luis Borges, Kolo, Labirint, Lika, Lovinac, Manihejstvo, Melankolija, Metafizika, Mogućnosti, Poetika, Polet, Republika, Simbol, Sisak, Slobodna Dalmacija, Split, Trauma, 1937., 1986., 21. studenoga, 25. rujna.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Marija Čudina i Beograd · Vidi više »
Delo
Delo, slovenske dnevne novine iz Ljubljane, jedna od starijih i utjecajnijih tiskovina u Sloveniji.
Novi!!: Marija Čudina i Delo · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Marija Čudina i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Marija Čudina i Flora · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Marija Čudina i Gimnazija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marija Čudina i Hrvatska · Vidi više »
Jorge Luis Borges
Jorge Luis Borges (audio) (bôr′hĕs) (Buenos Aires, 24. kolovoza 1899. – Ženeva, 14. lipnja, 1986.) bio je argentinski pisac i jedan od najsamosvojnijih autora suvremene svjetske književnosti uopće čija je proza bitno utjecala na svjetsku književnost druge polovice 20.
Novi!!: Marija Čudina i Jorge Luis Borges · Vidi više »
Kolo
* kotač Naselja.
Novi!!: Marija Čudina i Kolo · Vidi više »
Labirint
Rimski labirint labirint Labirint je struktura koja ima jedan ulaz koji je ujedno i izlaz, te stazu koja vijuga ili više puta skreće i vodi do jednog središta.
Novi!!: Marija Čudina i Labirint · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Marija Čudina i Lika · Vidi više »
Lovinac
Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Marija Čudina i Lovinac · Vidi više »
Manihejstvo
Maniheizam ili manihejstvo tradicionalna je iranska religija koja se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, i elemenata ranoga kršćanstva.
Novi!!: Marija Čudina i Manihejstvo · Vidi više »
Melankolija
Albrechta Dürera. Melankolija - melancholia (grčki: mélas – crn + cholē - žuč).
Novi!!: Marija Čudina i Melankolija · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Marija Čudina i Metafizika · Vidi više »
Mogućnosti
Mogućnosti je hrvatski časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme.
Novi!!: Marija Čudina i Mogućnosti · Vidi više »
Poetika
Poetika je područje znanosti o književnosti koje se bavi teorijom pjesništva, pjesničkim formama i načinima izražavanja.
Novi!!: Marija Čudina i Poetika · Vidi više »
Polet
Polet je bio tjedno glasilo tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske iz Zagreba osobito popularan 1980-ih.
Novi!!: Marija Čudina i Polet · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Marija Čudina i Republika · Vidi više »
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Novi!!: Marija Čudina i Simbol · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Marija Čudina i Sisak · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Marija Čudina i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Marija Čudina i Split · Vidi više »
Trauma
Trauma je svaka ozljeda koja može izazvati dugotrajni invaliditet ili smrt.
Novi!!: Marija Čudina i Trauma · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Čudina i 1937. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Marija Čudina i 1986. · Vidi više »
21. studenoga
21.
Novi!!: Marija Čudina i 21. studenoga · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Marija Čudina i 25. rujna · Vidi više »
