Brže od pregledniku!
72 odnosi: Aleksandr Andrejevič von Bunge, Ankica Tuđman, Ante Babaja, Anvar el-Sadat, Australija, Čehoslovačka, Bette Davis, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Canberra, Charles Stewart Parnell, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Dragiša Cvetković, Dragutin Knezić, Ernest Radetić, Eugen Savojski, Franjo Josip I., George Westinghouse, Gregorijanski kalendar, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Ivan Kramar, Jürgen Kohler, Jenny Lind, Le Corbusier, Mađarska, Maria Bertilla Boscardin, Marita Koch, Nikša Butijer, Njemačka Demokratska Republika, Oružane snage Republike Hrvatske, Otto Fritz Meyerhof, Poljska, Prijestupna godina, Sesvete, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Wálter Centeno, 1697., 1803., 1808., 1820., 1846., 1849., 1876., 1878., 1884., 1887., 1888., 1890., ..., 1891., 1899., 1908., 1914., 1918., 1922., 1926., 1927., 1939., 1940., 1951., 1965., 1967., 1974., 1978., 1980., 1981., 1985., 1989., 1991., 2010., 2022.. Proširite indeks (22 više) »
Aleksandr Andrejevič von Bunge
Aleksandr Andrejevič von Bunge (rus. Александр Андреевич Фон Бунге, nje. Alexander Georg von Bunge) (Kijev, Ukrajina, 6. listopada 1803. – Mõtliku, Estonija 18. srpnja 1890.) je bio ruski botaničar, orijentalist, sinolog, istraživač i liječnik.
Novi!!: 6. listopada i Aleksandr Andrejevič von Bunge · Vidi više »
Ankica Tuđman
Ankica Tuđman (desno) 1997. godine. Ankica Tuđman (djevojački: Žumbar; Zagreb, 24. srpnja 1926. – Zagreb, 6. listopada 2022.) bila je supruga Franje Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika, ujedno time i prva hrvatska prva dama.
Novi!!: 6. listopada i Ankica Tuđman · Vidi više »
Ante Babaja
Ante Babaja (Imotski, 6. listopada 1927. – Zagreb, 14. siječnja 2010.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: 6. listopada i Ante Babaja · Vidi više »
Anvar el-Sadat
Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.
Novi!!: 6. listopada i Anvar el-Sadat · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: 6. listopada i Australija · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: 6. listopada i Čehoslovačka · Vidi više »
Bette Davis
Bette Davis (punim imenom Ruth Elizabeth Davis, Lowell, Massachusetts, SAD, 5. travnja 1908. – Neuilly-sur-Seine, Francuska, 6. listopada 1989.) bila je američka filmska, kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: 6. listopada i Bette Davis · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 6. listopada i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Novi!!: 6. listopada i Bruno Bušić · Vidi više »
Canberra
Canberra je glavni grad Australije i s 333.940 stanovnika (2006.) najveći grad australske unutrašnjosti.
Novi!!: 6. listopada i Canberra · Vidi više »
Charles Stewart Parnell
'''Charles Stewart Parnell''' Charles Stewart Parnell (Avondale, okrug Wicklow, 27. lipnja 1846. – Brighton, 6. listopada 1891.), zvan "neokrunjenim kraljem Irske", bio je irski političar u drugoj polovici 19. stoljeća i borac za irsku samostalnost.
Novi!!: 6. listopada i Charles Stewart Parnell · Vidi više »
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Novi!!: 6. listopada i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Dragiša Cvetković
Dragiša Cvetković Dragiša Cvetković (Niš, 15. siječnja 1893. – Pariz, 18. veljače 1969.), bio je jugoslavenski političar.
Novi!!: 6. listopada i Dragiša Cvetković · Vidi više »
Dragutin Knezić
Dragutin Knezić (mađ. Károly Knezić) (Veliki Grđevac, 1808. – Arad, 6. listopada 1849.) – hrvatski general u sastavu mađarske vojske, junak, jedan od aradskih mučenika Rođen je u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, u tadašnjoj Vojnoj krajini 1808.
Novi!!: 6. listopada i Dragutin Knezić · Vidi više »
Ernest Radetić
Ernest Radetić (Baderna, 13. ožujka 1899. – Zagreb, 6. listopada 1980.), hrvatski književnik, publicist i javni djelatnik, klerikalni, desno orijentiran hrvatski rodoljub Vladimir Lončarević: KNJIŽEVNIK I PUBLICIST ERNEST RADETIĆ Zaboravljeni katolik antifašist, 25/2019, 26.
Novi!!: 6. listopada i Ernest Radetić · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: 6. listopada i Eugen Savojski · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: 6. listopada i Franjo Josip I. · Vidi više »
George Westinghouse
George Westinghouse (New York, 6. listopada 1846. – New York, 12. ožujka 1914.), američki izumitelj i industrijalac.
Novi!!: 6. listopada i George Westinghouse · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 6. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 6. listopada i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 6. listopada i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: 6. listopada i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Ivan Kramar
Fra Ivan (Ivo) Kramar (Maljine, 26. travnja 1967. – Duboka Ljuta pokraj Plata, 6. listopada 2022.) bio je bosanskohercegovački i hrvatski katolički svećenik i franjevac Franjevačke provincije Sv. Križa – Bosne Srebrene, predstojnik samostana sv.
Novi!!: 6. listopada i Ivan Kramar · Vidi više »
Jürgen Kohler
Jürgen Kohler (Lambsheim, 6. listopada 1965.) - njemački nogometaš i trener Jürgen Kohler igrao je u njemačkoj ligi za klubove: Waldhof Mannheim, 1. FC Köln, Bayern München i Borussia Dortmund te u Serie A za Juventus.
Novi!!: 6. listopada i Jürgen Kohler · Vidi više »
Jenny Lind
Jenny Lind Johanna Maria Lind (Stockholm, 6. listopada 1820. – Wynd's Point, Engleska, 2. studenog 1887.), bolje poznata kao Jenny Lind - švedska operna pjevačica, često poznata kao "švedski slavuj".
Novi!!: 6. listopada i Jenny Lind · Vidi više »
Le Corbusier
Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. – Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskoga porijekla.
Novi!!: 6. listopada i Le Corbusier · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 6. listopada i Mađarska · Vidi više »
Maria Bertilla Boscardin
Sveta Maria Bertilla Boscardin, rođena kao Anna Francesca Boscardin (Brendola, 6. listopada 1888. – Treviso, 20. listopada 1922.), bila je talijanska časna sestra, koja je pripadala kongregaciji Sestara svete Doroteje iz Vicenze.
Novi!!: 6. listopada i Maria Bertilla Boscardin · Vidi više »
Marita Koch
Marita Koch (18. veljače 1957.), umirovljena njemačka atletičarka.
Novi!!: 6. listopada i Marita Koch · Vidi više »
Nikša Butijer
Nikša Butijer (Dubrovnik, 6. listopada 1978.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 6. listopada i Nikša Butijer · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: 6. listopada i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 6. listopada i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Otto Fritz Meyerhof
Otto Fritz Meyerhof Otto Fritz Meyerhof (Hannover, 12. travnja 1884. – Philadelphia, 6. listopada 1951.), njemački liječnik i biokemičar.
Novi!!: 6. listopada i Otto Fritz Meyerhof · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 6. listopada i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 6. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »
Sesvete
Crkva Svih Svetih u Sesvetama Sesvete su naselje u sastavu Grada Zagreba i dio zagrebačke gradske aglomeracije, a također isto ime nosi gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: 6. listopada i Sesvete · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: 6. listopada i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Wálter Centeno
Wálter Centeno Corea (Palmar Sur, 6. listopada 1974.) kostarikanski nogometni trener i umirovljeni nogometaš, koji trenutno trenira Municipal Greciu, a prije toga je bio trener Puntarenasa.
Novi!!: 6. listopada i Wálter Centeno · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1697. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1803. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1808. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1820. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1846. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1849. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1888. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1891. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1899. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1908. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 6. listopada i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1918. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1922. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 6. listopada i 1927. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 6. listopada i 1940. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1951. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 6. listopada i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1967. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 6. listopada i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1985. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 6. listopada i 1991. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 6. listopada i 2010. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 6. listopada i 2022. · Vidi više »
