Brže od pregledniku!
169 odnosi: Abaj Kunanbajev, Adolf Anderssen, Aleksandar Horvat, Anton Vovk, Axel Hugo Theodor Theorell, Židovi, Češka (povijesna pokrajina), Čista stranka prava, Bill Haley, Biologija, Bjesnoća, Blanka I., kraljica Navare, Boris Becker, Claude Simon, Crna Gora, Dan državnosti, Domovinski rat, Dubrovnik, Eduard VI., Eino Leino, Engleska, Ennio Morricone, Europa, Felipe Calderón, Francuska, Frida Kahlo, Georg Simon Ohm, George Grosz, George W. Bush, Gradišće, Gregorijanski kalendar, Guy de Maupassant, Henrik II., kralj Engleske, Herman Hertzberger, Holokaust, Hrvatska, Jadranka Kosor, Jan Hus, Jedanaesta Vlada Republike Hrvatske, Joaquín Rodrigo, John Paul Jones, Josef Augustin, Katolički kalendar 2006., Kemija, Komori, Ladislav Valentić, Louis Armstrong, Louis Pasteur, Ludovico Ariosto, Maksim Mirny, ..., Maksimilijan I., meksički car, Malavi, Marija Goretti, Meksiko, Nancy Reagan, Nestor Mahno, New York (razdvojba), Nikola I., ruski car, Njemačka, Nursultan Nazarbajev, Peter Singer, Philip Milanov, Poljud, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Prijestupna godina, Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst, Regiomontanus, Richard Donner, Rikard III., kralj Engleske, Ronald Reagan, Savezna Republika Jugoslavija, Sloboda vjeroispovjesti, Slobodan Milošević, Sovjetski Savez, Split, Stadion Maksimir, Sylvester Stallone, Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, Thomas Klestil, Thomas More, Ulcinj, Vatroslav Jagić, Vlada Republike Hrvatske, Władysław Szpilman, William Faulkner, Wimbledon, 1133., 1189., 1371., 1387., 1415., 1436., 1441., 1474., 1476., 1477., 1483., 1533., 1535., 1537., 1553., 1609., 1688., 1747., 1787., 1792., 1796., 1818., 1819., 1833., 1838., 1845., 1850., 1854., 1855., 1867., 1872., 1878., 1879., 1885., 1888., 1890., 1893., 1897., 1900., 1901., 1902., 1903., 1904., 1907., 1911., 1913., 1918., 1921., 1922., 1923., 1925., 1926., 1928., 1930., 1932., 1934., 1935., 1939., 1940., 1946., 1954., 1959., 1962., 1963., 1971., 1976., 1977., 1981., 1982., 1986., 1990., 1991., 1999., 2000., 2004., 2005., 2006., 2009., 2016., 2020., 2021., 2023., 50 Cent. Proširite indeks (119 više) »
Abaj Kunanbajev
Abaj Ibrahim Kunanbajev (10. kolovoza 1845. – 5. srpnja 1904.), kazaški pjesnik-prosvjetitelj, utemeljitelj moderne kazaške literature i književnog jezika.
Novi!!: 6. srpnja i Abaj Kunanbajev · Vidi više »
Adolf Anderssen
Adolf Anderssen Karl Ernst Adolf Anderssen (Wrocław, 6. srpnja 1818. – Wrocław, 13. ožujka 1879.), njemački je šahist.
Novi!!: 6. srpnja i Adolf Anderssen · Vidi više »
Aleksandar Horvat
Aleksandar Horvat (Aleksa, Aleksander, Šandor) (Sutinske Toplice, 6. prosinca 1875. Zagreb, 8. svibnja 1928.) je bio hrvatski pravnik i pravaški političar, zagovornik parlamentarnog monarhizma i trijalizma.
Novi!!: 6. srpnja i Aleksandar Horvat · Vidi više »
Anton Vovk
Anton Vovk (Vrba, 19. svibnja 1900. - Ljubljana, 6. srpnja 1963.) bio je slovenski rimokatolički teolog i ljubljanski nadbiskup, sluga Božji.
Novi!!: 6. srpnja i Anton Vovk · Vidi više »
Axel Hugo Theodor Theorell
Hugo Theorell 1955. Axel Hugo Theodor Theorell (Linköping, 6. srpnja, 1903. – Stockholm, 15. kolovoza, 1982.), švedski znanstvenik.
Novi!!: 6. srpnja i Axel Hugo Theodor Theorell · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: 6. srpnja i Židovi · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: 6. srpnja i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: 6. srpnja i Čista stranka prava · Vidi više »
Bill Haley
Bill Haley (izgovarano hay-lee) (Highland Park, Michigan, 6. srpnja 1925. – Harlingen, Teksas, SAD, 9. veljače 1981.) jedan je od prvih američkih rock and roll glazbenika, prema mišljenjima mnogih, on i njegova skupina Bill Haley & His Comets smatraju se jednim od glavnih nositelja kulture ove vrste glazbe sredinom 1950-ih.
Novi!!: 6. srpnja i Bill Haley · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: 6. srpnja i Biologija · Vidi više »
Bjesnoća
Virus bjesnoće Bjesnoća ili bjesnilo (lat. rabies, Lyssa) je akutna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja.
Novi!!: 6. srpnja i Bjesnoća · Vidi više »
Blanka I., kraljica Navare
kraljičin grb Blanka I. (6. srpnja 1387. - 3. travnja 1441.) je bila kraljica Navare od očeve smrti do svoje smrti.
Novi!!: 6. srpnja i Blanka I., kraljica Navare · Vidi više »
Boris Becker
Boris Franz Becker (Leimen, 22. studenog 1967.) umirovljeni je njemački tenisač, bivši broj 1 na ATP-ovoj ljestvici tenisača. Becker je bio jedan od dominantnijih tenisača kraja 1980-ih te tijekom 1990-ih. 1985. je, u dobi od 17 godina, kao najmlađi igrač ikad osvojio Wimbledon, a ujedno i kao prvi Nijemac u povijesti. Uspjeh je ponovio 1986. i 1989. U karijeri je osvojio 6 Grand Slamova, uz ukupno 10 ostvarenih plasmana u finale. 1991. je nakratko bio i prvi na ATP-ovoj ljestvici tenisača. Samo od nagrada u karijeri zaradio je više od 25 milijuna američkih dolara. Poznat kao igrač jakog servisa i volley-igre na mreži, Becker se najbolje snalazio na brzim podlogama kao što je trava. Na zemlji je igrao nešto lošije, iako je u karijeri jedinu olimpijsku medalju osvojio upravo na toj podlozi, na Igrama u Barceloni 1992. kada je osvojio zlato za Njemačku u igri muških parova igrajući u paru s Michaelom Stichom.
Novi!!: 6. srpnja i Boris Becker · Vidi više »
Claude Simon
Claude Simon (Tananarive, Madagaskar, 10. listopada 1913. – Pariz, 6. srpnja 2005.), francuski književnik, autentični predstavnik francuskog novog romana.
Novi!!: 6. srpnja i Claude Simon · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 6. srpnja i Crna Gora · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 6. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 6. srpnja i Domovinski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: 6. srpnja i Dubrovnik · Vidi više »
Eduard VI.
Eduard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj te jedini muški nasljednik Henrika VIII. U njega se polagalo velike nade, prvenstveno da će nastaviti dinastiju Tudor.
Novi!!: 6. srpnja i Eduard VI. · Vidi više »
Eino Leino
'''Eino Leino''' Eino Leino (pravo ime: Armas Eino Leopold Lönnbohm), (Paltamo, 6. srpnja 1878. – Tuusula, 10. siječnja 1926.), finski književnik.
Novi!!: 6. srpnja i Eino Leino · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 6. srpnja i Engleska · Vidi više »
Ennio Morricone
Ennio Morricone (Rim, 10. studenoga 1928. – Rim, 6. srpnja 2020.), talijanski skladatelj.
Novi!!: 6. srpnja i Ennio Morricone · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: 6. srpnja i Europa · Vidi više »
Felipe Calderón
Felipe de Jesús Calderón Hinojosa (Morelia, Michoacán, 16. kolovoza 1962.), meksički političar i državnik, predsjednika Republike od 1.
Novi!!: 6. srpnja i Felipe Calderón · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 6. srpnja i Francuska · Vidi više »
Frida Kahlo
Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderón (Coyoacán, Ciudad de México, Meksiko, 6. srpnja 1907. – Coyoacán, Meksiko, 13. srpnja 1954.) bila je meksička slikarica realizma, poznata po svojim autoportretima, portretima, kao i djelima inspiriranim prirodom.
Novi!!: 6. srpnja i Frida Kahlo · Vidi više »
Georg Simon Ohm
električnog otpora među mjernim točkama. Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar.
Novi!!: 6. srpnja i Georg Simon Ohm · Vidi više »
George Grosz
Georg Ehrenfried Groß (Berlin, 26. srpnja 1893. – Berlin, 6. srpnja 1959.), njemački grafičar, slikar i karikaturist; jedan od glavnih predstavnika ekspresionističkog pokreta nova stvarnost.
Novi!!: 6. srpnja i George Grosz · Vidi više »
George W. Bush
George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.
Novi!!: 6. srpnja i George W. Bush · Vidi više »
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: 6. srpnja i Gradišće · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 6. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Guy de Maupassant
Guy de Maupassant (Tourville sur Arques, 5. kolovoza 1850. – Pariz, 6. srpnja 1893.), francuski književnik.
Novi!!: 6. srpnja i Guy de Maupassant · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: 6. srpnja i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Herman Hertzberger
Herman Hertzberger 1970. godine. Herman Hertzberger (6. srpnja 1932.), nizozemski arhitekt.
Novi!!: 6. srpnja i Herman Hertzberger · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: 6. srpnja i Holokaust · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 6. srpnja i Hrvatska · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: 6. srpnja i Jadranka Kosor · Vidi više »
Jan Hus
'''Jan Hus''' Jan Hus (Husinec, oko 1371. – 6. srpnja 1415.), češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator.
Novi!!: 6. srpnja i Jan Hus · Vidi više »
Jedanaesta Vlada Republike Hrvatske
'''Jadranka Kosor''', deveta predsjednica Vlade RH Jedanaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 6. srpnja 2009., a prestao 23. prosinca 2011. Predsjednica Vlade bila je Jadranka Kosor.
Novi!!: 6. srpnja i Jedanaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Joaquín Rodrigo
Joaquín Rodrigo (Sagunto, 22. studenog 1901. – Madrid, 6. srpnja 1999.), španjolski skladatelj.
Novi!!: 6. srpnja i Joaquín Rodrigo · Vidi više »
John Paul Jones
John Paul Jones (6. srpnja 1747. – 18. srpnja 1792.) bio je škotski pomorac koji se istaknuo kao najuspješniji zapovjednik Američke kontinentalne mornarice tijekom Američkog rata za neovisnost.
Novi!!: 6. srpnja i John Paul Jones · Vidi više »
Josef Augustin
Nadvojvoda Josef August Viktor Klemens Maria Austrijski (Alcsut, 9. kolovoza 1872. – Rain, 6. srpnja 1962.) je bio austrougarski nadvojvoda i vojni zapovjednik.
Novi!!: 6. srpnja i Josef Augustin · Vidi više »
Katolički kalendar 2006.
Ovo je mjesni kalendar Rimokatoličke Crkve u Hrvata.
Novi!!: 6. srpnja i Katolički kalendar 2006. · Vidi više »
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Novi!!: 6. srpnja i Kemija · Vidi više »
Komori
Komori su otočna država u južnoj Africi.
Novi!!: 6. srpnja i Komori · Vidi više »
Ladislav Valentić
Ladislav Valentić (Valenticz) (6. srpnja, 1688. – ?) hrvatski (gradišćanski) je pisac i svećenik.
Novi!!: 6. srpnja i Ladislav Valentić · Vidi više »
Louis Armstrong
'''Louis Armstrong''' Louis Daniel „Satchmo“ Armstrong (New Orleans, 4. kolovoza 1901. – New York, 6. srpnja 1971.), američki jazz glazbenik.
Novi!!: 6. srpnja i Louis Armstrong · Vidi više »
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Novi!!: 6. srpnja i Louis Pasteur · Vidi više »
Ludovico Ariosto
Ludovico Ariosto (Reggio Emilia, 8. rujna 1474. – Ferrara, 6. srpnja 1533.), talijanski renesansni pjesnik Pisao je latinske i talijanske stihove, renesansne komedije i društvene satire, no životno mu je djelo veliki viteški ep Bijesni Orlando, zamišljen kao nastavak nedovršena Boiardova spjeva Zaljubljeni Orlando (1506.), u kojem Ariosto oživljuje fantastični srednjovjekovni viteški svijet i pretvara njegove legendarne junake u moderne ljude, sa strastima i osjećajima renesansnog čovjeka.
Novi!!: 6. srpnja i Ludovico Ariosto · Vidi više »
Maksim Mirny
Maksim Mirny (bjeloruski: Максім Мірны, Maksim Mirny) (Minsk, 6. srpnja 1977.) - bjeloruski tenisač Najbolje rezultate postigao je u igri parova, ali je također bio uspješan u pojedinačnoj karijeri, završivši sedam uzastopnih godina među 50 najboljih tenisača.
Novi!!: 6. srpnja i Maksim Mirny · Vidi više »
Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III. proglasili carem Meksika 10. travnja 1864. godine.
Novi!!: 6. srpnja i Maksimilijan I., meksički car · Vidi više »
Malavi
Malavi je država u južnoj Africi, bez izlaza na more.
Novi!!: 6. srpnja i Malavi · Vidi više »
Marija Goretti
Marija Goretti (Corinaldo, 16. listopada 1890. – Nettuno, 6. srpnja 1902.), svetica Rimokatoličke Crkve, djevica mučenica.
Novi!!: 6. srpnja i Marija Goretti · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: 6. srpnja i Meksiko · Vidi više »
Nancy Reagan
Nancy Davis Reagan (New York, 6. srpnja 1921. – Bel Air, Los Angeles, 6. ožujka 2016.) američka prva dama, supruga guvernera Kalifornije, kasnije predsjednika SAD-a Ronalda Reagana.
Novi!!: 6. srpnja i Nancy Reagan · Vidi više »
Nestor Mahno
Nestor Mahno Nestor Ivanovič Mahno (ukr. Нестор Іванович Махно - Nestor Ivanovyč Mahno); (Guljaj Pole, 26. listopad 1888. - Pariz, 6. srpanj 1934.); je ukrajinski anarhistički revolucionar, pokretač anarhističkog pokreta i neovisne vojske u zaraćenoj Ukrajinskoj Narodnoj Republici i tek stvaranoj sovjetskoj Ukrajini između 1917.
Novi!!: 6. srpnja i Nestor Mahno · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 6. srpnja i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nikola I., ruski car
'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.
Novi!!: 6. srpnja i Nikola I., ruski car · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 6. srpnja i Njemačka · Vidi više »
Nursultan Nazarbajev
Nursultan Abišuli Nazarbajev (kaz. Нұрсұлтан Әбішұлы Назарбаев) (Čemolgan, 6. srpnja 1940.) - bivši predsjednik Republike Kazahstan.
Novi!!: 6. srpnja i Nursultan Nazarbajev · Vidi više »
Peter Singer
Peter Singer u ožujku 2009. godine. Peter Albert David Singer (Melbourne, 6. srpnja 1946.), australski filozof, bioetičar.
Novi!!: 6. srpnja i Peter Singer · Vidi više »
Philip Milanov
Philip Milanov (Bruges, 6. srpnja 1991.) belgijski je atletičar, natjecatelj u bacanju diska, bugarskoga podrijetla.
Novi!!: 6. srpnja i Philip Milanov · Vidi više »
Poljud
Poljud je predio grada Splita.
Novi!!: 6. srpnja i Poljud · Vidi više »
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 6. srpnja i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 6. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst
Chlodwig Karl Victor, princ Hohenlohe-Schillingsfürst (31. ožujka 1819. – 6. srpnja 1901.) bio je njemački državnik i kancelar.
Novi!!: 6. srpnja i Princ Chlodwig zu Hohenlohe-Schillingsfürst · Vidi više »
Regiomontanus
Regiomontanus ili pravim imenom Johannes Müller (Königsberg, Bavarska, 6. lipnja 1436. - Rim, 6. srpnja 1476.), njemački matematičar, astronom, astrolog i prevoditelj.
Novi!!: 6. srpnja i Regiomontanus · Vidi više »
Richard Donner
Richard Donner (New York City, New York, 24. travnja 1930. – 6. srpnja 2021.), američki filmski redatelj, producent i crtač stripova.
Novi!!: 6. srpnja i Richard Donner · Vidi više »
Rikard III., kralj Engleske
'''Rikard III.''' Rikard III. (2. listopada 1452. – 22. kolovoza 1485.) bio je engleskim kraljem od 1483. do svoje smrti.
Novi!!: 6. srpnja i Rikard III., kralj Engleske · Vidi više »
Ronald Reagan
Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.
Novi!!: 6. srpnja i Ronald Reagan · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: 6. srpnja i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sloboda vjeroispovjesti
Sloboda vjeroispovjesti ili sloboda vjere je jedna od temeljnih ljudskih prava, koje odlikuju sloboda izražavanja svojih svjetonazornih ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi.
Novi!!: 6. srpnja i Sloboda vjeroispovjesti · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: 6. srpnja i Slobodan Milošević · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 6. srpnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: 6. srpnja i Split · Vidi više »
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Novi!!: 6. srpnja i Stadion Maksimir · Vidi više »
Sylvester Stallone
Sylvester Stallone (New York, 6. srpnja 1946.), američki filmski glumac, scenarist, producent i redatelj sicilijanskog porijekla.
Novi!!: 6. srpnja i Sylvester Stallone · Vidi više »
Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama
Dalaj lama XIV., duhovnim imenom Tenzin Gyatso (Takster, 6. srpnja 1935.), četrnaesti je po redu tibetanski duhovni i svjetovni vođa.
Novi!!: 6. srpnja i Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama · Vidi više »
Thomas Klestil
'''Thomas Klestil''' Thomas Klestil (Beč, 4. studenog 1932. – Beč, 6. srpnja 2004.), austrijski političar i predsjednik.
Novi!!: 6. srpnja i Thomas Klestil · Vidi više »
Thomas More
Sv.
Novi!!: 6. srpnja i Thomas More · Vidi više »
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Novi!!: 6. srpnja i Ulcinj · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: 6. srpnja i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: 6. srpnja i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Władysław Szpilman
Władysław “Władek” Szpilman (Sosnowiec, 5. prosinca 1911. – Varšava, 6. srpnja 2000.), je bio poljski pijanist, skladatelj i pisac.
Novi!!: 6. srpnja i Władysław Szpilman · Vidi više »
William Faulkner
William Cuthbert Faulkner (New Albany, Mississippi, 25. rujna 1897. – Byhalia, Mississippi, 6. srpnja 1962.), američki prozaist.
Novi!!: 6. srpnja i William Faulkner · Vidi više »
Wimbledon
Court No.1, Wimbledon 2004. godine Trofeji Wimbledon (engl. The Championships, Wimbledon) najstariji je i najugledniji turnir u tenisu.
Novi!!: 6. srpnja i Wimbledon · Vidi više »
1133.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1133. · Vidi više »
1189.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1189. · Vidi više »
1371.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1371. · Vidi više »
1387.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1387. · Vidi više »
1415.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1415. · Vidi više »
1436.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1436. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1441. · Vidi više »
1474.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1474. · Vidi više »
1476.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1476. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1477. · Vidi više »
1483.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1483. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1533. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1535. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1537. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1553. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1609. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1688. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1747. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1787. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1792. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1796. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1818. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1819. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1833. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1838. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1845. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1850. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1854. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1855. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1867. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1872. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1879. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1885. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1888. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1890. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1893. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1897. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 6. srpnja i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 6. srpnja i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1907. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 6. srpnja i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 6. srpnja i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1935. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 6. srpnja i 1940. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 6. srpnja i 1946. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1954. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1959. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 6. srpnja i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1963. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1971. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 6. srpnja i 1991. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 6. srpnja i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 6. srpnja i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 6. srpnja i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 6. srpnja i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 6. srpnja i 2006. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 6. srpnja i 2009. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 6. srpnja i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 6. srpnja i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 6. srpnja i 2021. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 6. srpnja i 2023. · Vidi više »
50 Cent
Curtis James Jackson III (Queens, New York, SAD, 6. srpnja 1975.), poznatiji kao 50 Cent, američki je reper, glumac i producent.
Novi!!: 6. srpnja i 50 Cent · Vidi više »
