Brže od pregledniku!
126 odnosi: Adelboden, Alpska kombinacija, Alpsko skijanje, André Myhrer, Ante Kostelić, Aspen, Associated Press, Austrija, Basel, BBC, Beaver Creek, Benjamin Raich, Bode Miller, Bormio, Chamonix-Mont-Blanc, Christof Innerhofer, Cortina d'Ampezzo, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europa, Eurosport, Finska, Flachau, Giuliano Razzoli, Hrvatska, Hrvatski olimpijski odbor, Janica Kostelić, Jean-Baptiste Grange, Kalle Palander, Kitzbühel, Kranjska Gora, Krasnaja Poljana (Krasnodar), Lasse Kjus, Lijepa naša domovino, Lillehammer, Madonna di Campiglio, Marcel Hirscher, Mario Matt, Mölltal, München, Međunarodna skijaška federacija, Podkoren, Reiteralm, Reuters, Salt Lake City, Utah, Sandro Viletta, Sölden, Schladming, Sestriere, Silvan Zurbriggen, Sjedinjene Američke Države, ..., Slalom, Sljeme, Slovačka, Slovenci, Slovenija, Snježna kraljica (slalomska utrka), Soči, Spust, Super-veleslalom, Svjetski skijaški kup, Svjetski skijaški kup 2006., Svjetski skijaški kup 2007., Svjetski skijaški kup 2011., Svjetski skijaški kup 2012., Svjetski skijaški kup 2013., Svjetski skijaški kup 2014., Svjetski skijaški kup 2015., Svjetski skijaški kup 2016., Svjetski skijaški kup 2017., Ted Ligety, Torino, Veleslalom, Veljača, Wengen, XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998., XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006., XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010., XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014., Yahoo!, Zagreb, Zimske olimpijske igre, 10. ožujka, 10. prosinca, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. veljače, 13. siječnja, 14. siječnja, 14. veljače, 15. prosinca, 15. siječnja, 16. prosinca, 16. siječnja, 17. siječnja, 1979., 1997., 1999., 2. siječnja, 20. siječnja, 2001., 2002., 2003., 2006., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2017., 21. prosinca, 21. siječnja, 22. prosinca, 22. siječnja, 23. siječnja, 23. studenoga, 24. siječnja, 25. studenoga, 27. siječnja, 30. siječnja, 5. siječnja, 6. siječnja, 8. prosinca, 9. ožujka, 9. siječnja. Proširite indeks (76 više) »
Adelboden
Adelboden je poznato skijaško mjesto u Švicarskoj u kantonu Bern.
Novi!!: Ivica Kostelić i Adelboden · Vidi više »
Alpska kombinacija
Alpska kombinacija je disciplina alpskog skijanja koja predstavlja spoj tehničke i brze discipline, gdje se natjecatelji natječu u slalomu i spustu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Alpska kombinacija · Vidi više »
Alpsko skijanje
Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.
Novi!!: Ivica Kostelić i Alpsko skijanje · Vidi više »
André Myhrer
André Myhrer (Bergsjö, 11. siječnja 1983.) je švedski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i André Myhrer · Vidi više »
Ante Kostelić
Ante Kostelić (Zagreb, 11. kolovoza 1938.), hrvatski skijaški trener, nekada aktivni športaš i rukometni trener.
Novi!!: Ivica Kostelić i Ante Kostelić · Vidi više »
Aspen
AspenAspen je mjesto u Coloradu u Pitki Countyu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Aspen · Vidi više »
Associated Press
Zgrada AP-a u New Yorku Associated Press je američka novinska agencija koja je nastala 1848. sredstvima šest novinskih listova iz New Yorka.
Novi!!: Ivica Kostelić i Associated Press · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ivica Kostelić i Austrija · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Ivica Kostelić i Basel · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: Ivica Kostelić i BBC · Vidi više »
Beaver Creek
Beaver Creek u biti Beaver Creek Resort je najveće zimovalište SAD-a u dolini Vail Valley u Coloradu, i u privatnom je vlasništvu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Beaver Creek · Vidi više »
Benjamin Raich
Benjamin Raich (Leins, 28. veljače 1978.) je austrijski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Benjamin Raich · Vidi više »
Bode Miller
Samuel Bode Miller (IPA), (12. listopada 1977.) je američki alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Bode Miller · Vidi više »
Bormio
Bormio je grad u Italiji.
Novi!!: Ivica Kostelić i Bormio · Vidi više »
Chamonix-Mont-Blanc
Chamonix-Mont-Blanc skraćeno Chamonix je grad u departmanu Rhône-Alpes u Francuskoj.
Novi!!: Ivica Kostelić i Chamonix-Mont-Blanc · Vidi više »
Christof Innerhofer
Christof Innerhofer (Brunico, 17. prosinca 1984.) talijanski je skijaš koji se specijalizirao za brze discipline (spust i super G).
Novi!!: Ivica Kostelić i Christof Innerhofer · Vidi više »
Cortina d'Ampezzo
Cortina d'Ampezzo je grad u sjevernoj talijanskoj regiji Veneto.
Novi!!: Ivica Kostelić i Cortina d'Ampezzo · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivica Kostelić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ivica Kostelić i Europa · Vidi više »
Eurosport
Eurosport je najveći europski sportski satelitski kanal, dostupan u 54 zemalje na 20 različitih jezika i implementiran u više od 116 milijuna kućanstva.
Novi!!: Ivica Kostelić i Eurosport · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Ivica Kostelić i Finska · Vidi više »
Flachau
Flachau je općina u Austriji u saveznoj državi Salzburgu, i poznato skijaško odredište.
Novi!!: Ivica Kostelić i Flachau · Vidi više »
Giuliano Razzoli
Giuliano Razzoli (Castelnovo ne' Monti, 18. prosinca 1984.) je talijanski alpski skijaš, specijalist za slalom, i pobjednik zagrebačkog slaloma 2010. godine.
Novi!!: Ivica Kostelić i Giuliano Razzoli · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivica Kostelić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski olimpijski odbor
100px |- bgcolor.
Novi!!: Ivica Kostelić i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »
Janica Kostelić
Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.
Novi!!: Ivica Kostelić i Janica Kostelić · Vidi više »
Jean-Baptiste Grange
Jean-Baptiste Grange (Saint-Jean-de-Maurienne, 10. listopada 1984.) je francuski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Jean-Baptiste Grange · Vidi više »
Kalle Palander
Kalle Markus Palander (Tornio, 2. svibnja 1977.) je finski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Kalle Palander · Vidi više »
Kitzbühel
Kitzbühel je mjesto u Austriji u saveznoj pokrajini Tirol, i poznato skijaško odredište.
Novi!!: Ivica Kostelić i Kitzbühel · Vidi više »
Kranjska Gora
Kranjska Gora Kranjska Gora-center Kranjska Gora je gradić podno Julijskih alpi, od Italije i Austrije udaljena tek 6 km.
Novi!!: Ivica Kostelić i Kranjska Gora · Vidi više »
Krasnaja Poljana (Krasnodar)
Pogled u dolinu Krasnaja Poljana (ruski Красная Поляна) je planinsko selo u regiji Krasnodar.
Novi!!: Ivica Kostelić i Krasnaja Poljana (Krasnodar) · Vidi više »
Lasse Kjus
Lasse Kjus (Siggerud, 14. siječnja 1971.), nekadašnji je norveški alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Lasse Kjus · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Ivica Kostelić i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Lillehammer
Lillehammer je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Oppland čije je i središte.
Novi!!: Ivica Kostelić i Lillehammer · Vidi više »
Madonna di Campiglio
Brenta/Dolomiti Madonna di Campiglio (njem.: Sankt Maria im Pein) je mjesto u Italiji, oko 30 kilometara sjeverozapadno od Tridenta i 60 km od Garda jezera Garda jezera.
Novi!!: Ivica Kostelić i Madonna di Campiglio · Vidi više »
Marcel Hirscher
Marcel Hirscher (Annaberg-Lungötz, 2. ožujka 1989.) bivši je austrijski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Marcel Hirscher · Vidi više »
Mario Matt
Mario Matt (Flirsch, 9. travnja 1979.) je austrijski alpski skijaš, olimpijski pobjednik u slalomu iz Sočija 2014.
Novi!!: Ivica Kostelić i Mario Matt · Vidi više »
Mölltal
Mölltal je dolina u Austriji.
Novi!!: Ivica Kostelić i Mölltal · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Ivica Kostelić i München · Vidi više »
Međunarodna skijaška federacija
Međunarodna skijaška federacija (Međunarodni skijaški savez), ili kraće FIS (od francuskog izraza Fédération internationale de ski), međunarodna je udruga nacionalnih skijaških saveza koja upravlja skijaškim športovima i disciplinama kao što su alpsko skijanje, nordijsko skijanje, skijaški skokovi, skijaško trčanje, freestyle i snowboard.
Novi!!: Ivica Kostelić i Međunarodna skijaška federacija · Vidi više »
Podkoren
Podkoren je naselje u slovenskoj Općini Kranjskoj Gori.
Novi!!: Ivica Kostelić i Podkoren · Vidi više »
Reiteralm
Pogled Sepp'n Jet Reiteralmbahn II i na planinu Schober (2133 m, desno) Reiteralm je poznato austrijsko skijalište u općini Pichl-Preunegg u gornjem Ennstal u Štajerskoj.
Novi!!: Ivica Kostelić i Reiteralm · Vidi više »
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Reuters · Vidi više »
Salt Lake City, Utah
Pogled u Salt Lake Cityju 2009. Salt Lake City je glavni i najveći grad američke savezne države Utah.
Novi!!: Ivica Kostelić i Salt Lake City, Utah · Vidi više »
Sandro Viletta
Sandro Viletta (Graubünden, Švicarska, 23. siječnja 1986.) je švicarski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Sandro Viletta · Vidi više »
Sölden
Sölden je austrijska općina u zapadnom dijelu doline Ötztal u kotaru Imst, Tirol.
Novi!!: Ivica Kostelić i Sölden · Vidi više »
Schladming
Schladming (slovenski: Slapnik) je gradić u Austriji u saveznoj pokrajini Štajerskoj, i poznato skijaško odredište.
Novi!!: Ivica Kostelić i Schladming · Vidi više »
Sestriere
Sestriere (fra.: Sestrières) je alpsko mjesto u Italiji, udaljeno 17 kilometara od Francuske granice.
Novi!!: Ivica Kostelić i Sestriere · Vidi više »
Silvan Zurbriggen
Silvan Zurbriggen (Brig, 15. kolovoza 1981.) je švicarski alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Silvan Zurbriggen · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slalom
Slalom s kajakom Skijaški slalom Slalom se odnosi na takvo sportsko natjecanje u kojem natjecatelji u želji da najbrže prođu zadanu stazu, prolaze označeni put između oznaka poznatijim pod nazivom vrata.
Novi!!: Ivica Kostelić i Slalom · Vidi više »
Sljeme
Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba.
Novi!!: Ivica Kostelić i Sljeme · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Ivica Kostelić i Slovačka · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Ivica Kostelić i Slovenci · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ivica Kostelić i Slovenija · Vidi više »
Snježna kraljica (slalomska utrka)
Logotip natjecanja Pogled na cilj utrke i gledateljstvo (2019.) Snježna kraljica (eng. Snow Queen Trophy) je naziv za žensku slalomsku utrku Svjetskog skijaškog kupa koja se održava na zagrebačkom Sljemenu od 2005. godine.
Novi!!: Ivica Kostelić i Snježna kraljica (slalomska utrka) · Vidi više »
Soči
Pogled s Crnog mora. Pogled na Soči Karta olimpijskih borilišta Zimskih olimpijskih igara 2014. Soči (rus. Со́чи, abh. Шəача, adig. Шъачэ, ubyh. Шьача) je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Ivica Kostelić i Soči · Vidi više »
Spust
Skijaški spust Spust je oznaka sportske disicpline u alpskom skijanju ali i drugim sportovima u kojima natjecatelj prolazi dugu i strmu stazu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Spust · Vidi više »
Super-veleslalom
Super-veleslalom ili Super-G (skraćenica od "Super Giant Slalom"), što bi mogli opisati kao "poseban veleslalom".
Novi!!: Ivica Kostelić i Super-veleslalom · Vidi više »
Svjetski skijaški kup
Svjetski skijaški kup je skup natjecanja u disciplinama alpskog skijanja pod Međunarodnom skijaškom federacijom (FIS) kao krovnom organizacijom.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2006.
Sezona Svjetskog skijaškog kupa 2006.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2006. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2007.
Sezonu Svjetskog skijaškog kupa 2007. obilježila su mnogo otkazivanja utrka prouzročena nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2007. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2011.
Sezona Svjetskog skijaškog kupa 2011.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2011. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2012.
Sezona Svjetskog skijaškog kupa 2011.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2012. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2013.
Svjetski kup u alpskom skijanju 2012./2013. 47.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2013. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2014.
Svjetski kup u alpskom skijanju 2013./2014. 48.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2014. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2015.
Svjetski kup u alpskom skijanju 2014./2015. 49.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2015. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2016.
Svjetski kup u alpskom skijanju 2015./2016. Sezona Svjetskog skijaškog kupa 2016.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2016. · Vidi više »
Svjetski skijaški kup 2017.
Svjetski kup u alpskom skijanju 2016./2017. 51.
Novi!!: Ivica Kostelić i Svjetski skijaški kup 2017. · Vidi više »
Ted Ligety
Ted Ligety (31. kolovoza 1984.) je američki alpski skijaš.
Novi!!: Ivica Kostelić i Ted Ligety · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Ivica Kostelić i Torino · Vidi više »
Veleslalom
Veleslalomaš prolazi pokraj vratiju Veleslalom, ili "kontrolirani spust"https://www.skijanje.hr/natjecanja/skijanje/clanak/kada-je-odskijan-prvi-veleslalom?id.
Novi!!: Ivica Kostelić i Veleslalom · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivica Kostelić i Veljača · Vidi više »
Wengen
Wengen je poznato skijaško mjesto u Švicarskoj u kantonu Bernu i pripada veleopćini Lauterbrunnenu.
Novi!!: Ivica Kostelić i Wengen · Vidi više »
XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998.
XVIII.
Novi!!: Ivica Kostelić i XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998. · Vidi više »
XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.
XX.
Novi!!: Ivica Kostelić i XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006. · Vidi više »
XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.
XXI.
Novi!!: Ivica Kostelić i XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010. · Vidi više »
XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014.
XXII.
Novi!!: Ivica Kostelić i XXII. Zimske olimpijske igre – Soči 2014. · Vidi više »
Yahoo!
Osnivači tvrtke Yahoo!, Jerry Yang i David Filo Yahoo! Inc.
Novi!!: Ivica Kostelić i Yahoo! · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivica Kostelić i Zagreb · Vidi više »
Zimske olimpijske igre
Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.
Novi!!: Ivica Kostelić i Zimske olimpijske igre · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Ivica Kostelić i 10. ožujka · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Ivica Kostelić i 10. prosinca · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Ivica Kostelić i 12. ožujka · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Ivica Kostelić i 12. siječnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Ivica Kostelić i 12. veljače · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Ivica Kostelić i 13. siječnja · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Ivica Kostelić i 14. siječnja · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Ivica Kostelić i 14. veljače · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Ivica Kostelić i 15. prosinca · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Ivica Kostelić i 15. siječnja · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Ivica Kostelić i 16. prosinca · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Ivica Kostelić i 16. siječnja · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Ivica Kostelić i 17. siječnja · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Kostelić i 1979. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Kostelić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Kostelić i 1999. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2. siječnja · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Ivica Kostelić i 20. siječnja · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivica Kostelić i 2017. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Ivica Kostelić i 21. prosinca · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Ivica Kostelić i 21. siječnja · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Ivica Kostelić i 22. prosinca · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Ivica Kostelić i 22. siječnja · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Ivica Kostelić i 23. siječnja · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Ivica Kostelić i 23. studenoga · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Ivica Kostelić i 24. siječnja · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Ivica Kostelić i 25. studenoga · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Ivica Kostelić i 27. siječnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Ivica Kostelić i 30. siječnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Ivica Kostelić i 5. siječnja · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Ivica Kostelić i 6. siječnja · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Ivica Kostelić i 8. prosinca · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Ivica Kostelić i 9. ožujka · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Ivica Kostelić i 9. siječnja · Vidi više »
